Naslov
Serumski biokemijski pokazatelji koštane pregradnje tijekom suhostaja i rane laktacije krava holštajnske pasmine
(Serum biochemical markers of bone turnover in Holstein cows during drying-off period and early lactation)

Autori
Zdelar-Tuk, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.07

Godina
2005

Stranica
91

Mentor
Stojević, Zvonko

Ključne riječi
kost; koštana pregradnja; biokemijski pokazatelji koštane pregradnje
(bone; bone turnover; bone markers)

Sažetak
Koštano tkivo je visoko specijaliziran i dinamički organ, kojeg karakterizira stalna pregradnja, odnosno obnavljanje, tijekom koje novostvorena koštana masa zamijeni staru. U mliječnih krava metabolizam koštanog tkiva mijenja se pod utjecajem različitih potreba organizma za kalcijem i fosforom, ovisno o hranidbi te proizvodnoj fazi koja podrazumijeva graviditet i laktaciju. Povećana koštana pregradnja uočena je u posljednjoj trećini graviditeta i tijekom rane laktacije. To su također najrizičnija razdoblja za nastanak subkliničkih bolesti, što dovodi do smanjenja vrhunca mliječnosti i ukupne proizvodnje mlijeka. Sprečavanje i pojavnost bolesti mliječnih krava povezani su s dobi životinje i fazom proizvodnje, a prioritetni cilj je prevencija nastanka metaboličkih bolesti i poremećaja. Izravna metoda procjene metabolizma koštanog tkiva i izgleda kosti je biopsija, no s obzirom na njena ograničavajuća svojstva u mliječnih krava, neizravan uvid u koštanu resorpciju i koštanu izgradnju in vivo moguć je također biokemijskim analizama spojeva koji nastaju djelovanjem osteoblasta i osteoklasta. Istraživanje je provedeno na kravama holštajnske pasmine u starosti između 1, 5 i 7 godina. Životinje su podijeljene u 5 skupina: junice te krave od prve do četvrte laktacije. Unutar laktacijskih skupina uzorci krvi uzimani su u suhostaju (14 dana prije teljenja) te 10. i 30. dana po teljenju. U 78 uzoraka seruma za procjenu koštane izgradnje izmjerena je aktivnost koštane alkalne fosfataze, a za procjenu koštane razgradnje koncentracija C-terminalnih telopeptida kolagena tipa I. Praćena je također koncentracija kalcija, fosfora i paratireoidnog hormona tijekom istraživanog razdoblja. Koncentracija kalcija i fosfora određena je spektrofotometrijski gotovim kompletom, a koncentracija paratireoidnog hormona, C-terminalnih telopeptida kolagena tipa I i aktivnost koštane alkalne fosfataze metodom ELISA (Enzyme-Linked Immunosorbent assay). Koncentracija kalcija tijekom laktacija te pojedinih faza unutar laktacijskog razdoblja vrlo je ujednačena, s najvišom vrijednosti tijekom suhostaja druge laktacije, a najniža vrijednost je zabilježena u četvrtoj laktaciji 30. dana nakon teljenja, no navedene promjene nisu bile statistički značajne. Pozitivna, statistički značajna povezanost kalcija i koštane alkalne fosfataze utvrđena je u suhostaju nakon 1. laktacije te u drugoj laktaciji 30 dana nakon teljenja te između kalcija i PTH u 2. laktaciji 10 dana po teljenju (p<0, 05.) Prosječna koncentracija fosfora bila je najviša za skupinu junica, a najniža prosječna vrijednost izmjerena je u četvrtoj laktaciji 10 dana nakon teljenja. U suhostaju četvrte laktacije prosječna koncentracija fosfora bila je najniža u usporedbi s vrijednostima suhostaja ostalih laktacija. Usporedbom četiri laktacijske skupine sa skupinom junica dobivena je statistički značajna razlika (p<0, 001). Unutar skupina nije bilo statistički značajne razlike u koncentraciji fosfora, osim u četvrtoj laktaciji, gdje je 10. dana laktacije izmjerena statistički značajno niža vrijednost nego 30. dana laktacije (p<0, 05). Statistički značajna, pozitivna povezanost uočena je između fosfora i koštane alkalne fosfataze tijekom druge laktacije, 30 dana po porodu (p<0, 05) te između fosfora i CTx (p<0, 05) u trećoj laktaciji, 10 dana po porodu. Prosječne koncentracije paratireoidnog hormona variraju te su visoke vrijednosti izmjerene u nekoliko skupina: najviša prosječna koncentracija paratireoidnog hormona izmjerena za skupinu junica, zatim u prvoj laktaciji 10. dana nakon teljenja te u četvrtoj laktaciji 30. dana nakon teljenja. Najniža prosječna koncentracija izmjerena je u suhostaju druge laktacije. Između laktacija te unutar samih skupina nisu uočene statistički značajne razlike. Pozitivna, statistički značajna povezanost utvrđena je između PTH i C-terminalnih telopeptida kolagena tipa I (p<0, 05) u suhostaju druge laktacije. Aktivnost koštane alkalne fosfataze smanjuje se u prvoj, drugoj i četvrtoj laktaciji 10. i 30. dana nakon teljenja u usporedbi sa suhotajem. Najveća prosječna aktivnost koštane alkalne fosfataze izmjerena je za skupinu junica, a najmanja u suhostaju treće laktacije. Usporedbom četiri laktacijska razdoblja sa skupinom junica dobivena je statistički značajna razlika u prosječnim aktivnostima koštane alkalne fosfataze (p<0, 001). Unutar skupina nije bilo statistički značajne razlike osim što je u 3. laktaciji 10. dana nakon teljenja statistički značajno viša vrijednost koštane alkalne fosfataze nego u suhostaju (p<0, 05). Najviše prosječne koncentracije C-terminalnih telopeptida kolagena tipa I (CTx) zabilježene su u 1. laktaciji 10. i 30. dana nakon teljenja, a najniža koncentracija u suhostaju 1. laktacije. U suhostaju četvrte laktacije prosječna koncentracija CTx bila najviša usporedimo li ju s prosječnim vrijednostima suhostaja ostalih laktacija. Između skupine junica i četiri laktacije nije utvrđena statistički značajna razlika. Unutar pojedinih laktacija 10. dana po porodu i 30. dana po porodu uočene su statistički značajne razlike te je u drugoj (p<0, 001 ; p<0, 001), trećoj (p<0, 01 ; p<0, 001) i četvrtoj (p<0, 001 ; p<0, 01) laktaciji tijekom suhostaja koncentracija CTx statistički značajno niža nego 10. i 30. dana nakon teljenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA