ࡱ> HJG7 FbjbjUU 2R7|7|z!l h        $i p(Q     (  y@ 2    :n,  eRH  HR(Priopenje za 1. HRVATSKO  SLOVENSKI SIPMOZIJ O EGZOTI NIM I DIVLJIM }IVOTINJAMA Velike zvijeri i CITES Large carnivores and CITES uro Huber, Jospi Kusak, Tomislav Gomer i, Dubravka Pavlovi, Dario Majnari Zavod za biologiju Veterinarskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu Heinzelova 55, 10000 Zagreb, Hrvatska Uvod Meunarodna trgovinama velikim zvijerima, a posebno dijelovima njihovih tijela, znatno utje e na status njihovih populacija u divljini. U svjetskim se razmjerima meunarodni promet dijelovima tijela velikih zvijeri mo~e usporeivati sa prometom kljovama slonova i rogovima nosoroga, te kada su u pitanju pojedine vrste vjerojatno dosi~e i najviae vrijednosti. Motivi za trgovinu velikim zvijerima Mnoge su zvijeri vrijedni krznaai, a meu njima posebno mjesto zauzimaju tigrovi i pojedine populacije leoparda, ija se krzna rabe u modne svrhe. Veliku skupinu predmeta meunarodne trgovine zauzimaju dijelovi tijela za koje se vjeruje da imaju posebne medicinske moi. Tako je bakulum (os penis) tigra na izuzetno visokoj cijeni kao afrodizijak. Kod medvjeda svih 8 recentnih vrsta glavni predmet meunarodne trgovine je ~u ni mjehur zajedno za ~ui, a za koju se vjeruje da izaziva viaestruke medicinske u inke. Izuzetna potra~nja za medvjeom ~ui dovela je u Kini do uspostavljanja brojnih farmi medvjeda dr~anih za proizvodnju ~ui. Smatra se da takove farme dr~e 6 do 8 tisua medvjeda (uglavnom azijskih crnih Ursus thibetanus). }u se dobiva putem kiruraki ugraene kanile, a medvjedi su sputani tako da se ne mogu kretati. Kratak ~ivot medvjeda na tim farmama izaziva stalnu potrebu za hvatanjem novih medvjeda iz slobodne prirode. Dodatni oblik potra~nje za dijelovima medvjeda su kulinarski specijaliteti. Tako je na istoku Azije cijenjena juha od medvjee aape  jedan tanjur u Tokiju plaa se i 500 dolara. Mnogi medvjedi budu ubijeni, a da im se izvadi samo ~uni mjehur i/ili odre~u aape. Ponekad se preko granica prevoze i ~ivi medvjedi, i to oni iz zato eniatava kada su u pitanju putujui cirkusi ili trgovina meu zooloakim vrtovima, odnosno oni uhvaeni u prirodi za potrebe reintrodukcije u podru aja gdje je to potrebno. Sasvim druga iji oblik prekograni nog transporta su trofejni dijelovi medvjeeg tijela. To uklju uje lubanju i preparirano krzno sa aapama. Takovi trofeji se obi no ilegalno prevoze jedino ako je krivolovac ubio ~ivotinju i prodao trofej nekom strancu, iako je tr~iate za to ograni eno. Obi no lovac koji odstrijeli medvjeda i za to plati visoku odstrelnu taksu uvozi u svoju zemlju te dijelove. Takav uvoz u pravilu je registriran i ima sve potrebne popratne dokumente. Kako za medvjede, tako i druge vrste rijetkih, ugro~enih i zaatienih vrsta, postoji i meunarodni promet uzorcima tkiva i organa za znanstvena istra~ivanja. Tako se iz korijena pojedinih zuba odreuje dob ~ivotinje, iz krvi i seruma odreuju se brojni biokemijski parametri, a iz raznih tkiva se analizira DNA za geneti ka istra~ivanja. Stanje u Hrvatskoj U Hrvatskoj od velikih zvijeri, osim smeih medvjeda (Ursus acrtos) , ~ive i sivi vukovi (Canis lupus) i euroazijski risevi (Lynx lynx). Dok je medvjed lovna vrsta, vuk i ris su zaatieni zakonom o Zaatiti prirode. U protekle dvije godine izraeni su planovi upravljanja za svaku od te tri vrste. Ti planovi razrauju sve postupke i zahvate sa tim vrstama, uklju ujui i uloge svi zainteresiranih skupina ljudi. Viae interesnih skupina trpi izravne atete od velikih zvijeri, te planovi upravljanja reguliraju mjere da tih ateta bude ato manje, a za one koje se dogode daju mehanizme nadoknade. Jedan od na ina izbjegavanja i smanjivanja ateta su i zahvati u populaciju tih vrsta uklju ujui i zaatiene vrste poput vuka i risa. Hrvatska je potpisom prihvatila CITES u rujnu 1999. godine (N.N.- Meunarodni ugovori br. 12/99). Vuk i medvjed se nalaze u dodatku 1 tog sporazuma, dok euroazijskog risa nema u CITESu. Naveden je samo iberijski ris (Lynx paradinus). Bernska konvencija je prihvaena od strane Hrvatske 2000. godine (N.N.- Meunarodni ugovori 6/00). Provedba sporazuma u okviru CITESA bitno smanjuje ilegalnu trgovinu dijelovima tijela velikih zvijeri, iako postoje i podru ja naaeg planeta gdje je takova kontrola vrlo neu inkovita. Postoji jasna potreba da se ta kontrola i tamo uspostavi. S druge strane kada su u pitanju uzorci za znanstvena istra~ivanja ili pak lova ki trofeji iz legalnog odstrela onda ograni enja koja namee CITES nisu nu~no i korisni za lokalnu populaciju. Hrvatska je desetljeima lovno gospodarila medvjedom bez specifi nog plana gospodarenja. U tom razdoblju je populacija medvjeda porasla sa manje od 100 jedinki u 1950-tim na preko 600 posljednjih godina. Pristupom Hrvatske Bernskoj konvenciji postojanje plana gospodarenja postalo je uvjet za bilo kakove zahvate u populaciju, a tako i za izvoz trofejnih dijelova. Uprkos upozorenjima iz Europe pristup izradi plana se u hrvatskoj predugo odgaao. Tako su krajem 2003. nametnute sankcije u obliku zabrane uvoza medveih trofeja u zemlje Europske unije. U meuvremenu je, u svibnju 2004. godine posebno povjerenstvo zavrailo izradu plana. Tekst plana je povoljno ocijenjen ali su sankcije zadr~ane dok se ne vidi kako te e provedba plana. Prakti ni u inak CITES na zaatitu medvjeda u Hrvatskoj Administrativna odluka o produljivanju suspenzije izvoza medvjeih trofeja iz Hrvatske stvara uvjerenje kod donosioca odluke da se time sprije ava odstrjel medvjeda, te da se dodatno atiti populacija. Dok zabrana izvoza mo~e pomoi da se smanji ilegalna trgovina, a time i ubijanje ~ivotinja, kod organiziranog lovnog gospodarenja situacija je druga ija. Polaziate je da je medvjed u Hrvatskoj javnosti vrlo pozitivno percipiran, te da nema niti jedne interesne skupine koja tu vrstu do~ivljava kao poseban problem. Kao problem pojavljuju se samo pojedini medvjedi promijenjenog ponaaanja, i to se rijeaava na individualnoj razini. Sasvim je druga ija situacija sa druge dvije vrste velikih zvijeri: vukom i risom. Totalna zaatita tih vrsta, posebno vuka, izazvala je porast negativnih emocija i dovela do zna ajnog ilegalnog ubijanja, a koje bi u jednom trenutku moglo tu vrstu i ugroziti. Za zadr~avanje stava o medvjedu na pozitivnoj strani potreban je nastavak gospodarenja koje uklju uje i lovno gospodarenje. Europske zemlje koje imaju neznatan broj medvjeda (od 5 do 50 jedinki u populaciji) u usporedbi sa naaom populacijom, imaju zapravo neusporedivo vee probleme. `tete od medvjeda redovito su u time zemljama va~na tema i predmet sukoba meu interesnim skupinama. U Hrvatskoj je vrlo teako doi do podataka o veli ini ateta koje po ini medvjed. ini se da se dio ateta niti ne registrira, odnosno da se medvjedu oprosti, a dio se regulira na lokalnoj razini. Ozbiljniji problemi javljaju za upravo tamo gdje medvjeda ima malo, ili se tek ponekad pojavljuju, a to su i podru ja gdje se medvjedom lovno ne gospodari. Proizlazi da je lovno gospodarenje zaslu~no za pozitivan stav o medvjedu, a posebno za prihvaanje od strane lovaca. Mo~e se pretpostaviti da bi potpuna zaatita medvjeda, odnosno zabrana lova na njih, ubrzo dovela do gledanja na medvjeda sli na onima kako se gleda na vuka. Zaklju ak Donoaenje odluka na administrativnoj razini, a na primjeru zabrane izvoza trofeja medvjeda, mo~e imati i nepo~eljne posljedice za vrstu koju se takovom odlukom ~eli zaatititi. Treba svakako uva~avati sva bioloaka obilje~ja vrste, ali niata manje va~na i je takozvana ljudska dimenzija, odnosno stavovi ljudi koji sa predmetnom vrstom dijele ~ivotni prostor. Potrebno je razviti i sa uvati suradnju onih koji gospodare nekom vrstom, lokalnog stanovniatva, ope javnosti, zaatitarskih organizacija i istra~iva a. U konkretnom slu aju, nastavak zabrane izvoza iz Hrvatske, znatno ote~ava primjenu plana gospodarenja medvjedom, a upravo na toj primjeni Znanstveni odbor CITESa inzistira. U nemogunosti ostvarivanja prihoda od odstrela mo~e se na medvjeda po eti gledati kao na ~ivotinju koja izaziva porbleme i atete, te mo~e doi do ilegalnog ubijanja. Takoer je teako motivirati ovlaatenike lova da surauju u znanstvenom praenju stanja populacije, a koje uklju uje sakupljanje uzoraka od ~ivih medvjeda (uzorci izmeta za geneti ko prebrojavanje medvjeda) i od mrtvih medvjeda stradalih od prometa ili odstrijeljenih. Dapa e, mo~e se o ekivati zatajivanje smrtnih slu ajeva i gubitak evidencije o mortalitetu i opem stanju populacije. To sve za sada joa nije slu aj, ali ovim tekstom ~elimo upozoriti na mogui scenarij razvoja dogaaja u budunosti. d JjNt(>n"",`-F<Z<F W6] WFmH sH :b d f LNt$! h\^h`\$a$h^h$h^ha$F$!#(',,`-*0D<F<Z<\@g]][]]][] h\^h`\Lh\C$EƀxF^h`\Kh\EƀvF^h`\ \@CFF h\^h`\0&P1. A!"#$4%n  i8@8 NormalCJ_HaJmHsHtH>@> Heading 1$$h@&^ha$CJ J@J Heading 2$h\@&^h`\ >*WFJJ Heading 3$@&`>*WFmH sH <A@< Default Paragraph Font@@  Balloon TextCJOJQJ^JaJz!RRSjCDI3|S xy"#-.y!|!000000S00S0S0S0S0,000S0000000S0 00 00000000000F$$!\@F%'(F& QSiCDc e    ! 5 7 @ C LNXYlm{~34RTwy)+ CDKN!#89JM-./ 8 9 y!|! QSiBDHI23{|R S wy!#,--.x!|!+~|! Djuro Huber-E:\DATA\TEXT\DJURO\PAPERS\CITES i zvijeri.doc Djuro HuberSC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of CITES i zvijeri.asd Djuro HuberSC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of CITES i zvijeri.asd Djuro HuberSC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of CITES i zvijeri.asd Djuro HuberSC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of CITES i zvijeri.asd Djuro Huber-E:\DATA\TEXT\DJURO\PAPERS\CITES i zvijeri.doc Djuro HuberSC:\WINDOWS\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of CITES i zvijeri.asd Djuro Huber-E:\DATA\TEXT\DJURO\PAPERS\CITES i zvijeri.doc Djuro Huber-E:\DATA\TEXT\DJURO\PAPERS\CITES i zvijeri.doc Djuro Huber-E:\DATA\TEXT\DJURO\PAPERS\CITES i zvijeri.doc 2IRh}{^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L. 7s7^7`sOJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo( IRh         |!@6 6 $d6 5 L z!PP PP"PP@P*UnknownTomislav Djuro HuberG:Times New Roman5Symbol3& :Arial5& :Tahoma?5 :Courier New;Wingdings#:=#Kfr0d!"3QH Priopenje za Djuro Huber Djuro Huber Oh+'0|  8 D P\dltPriopenje zaorio Djuro Huberjurjur Normal.dot Djuro Huber2urMicrosoft Word 9.0@xA@f?b@f?b ՜.+,0 hp|  VF:! Priopenje za Title  !"#$%&'()+,-./012345689:;<=>@ABCDEFIRoot Entry FeK1Table*WordDocument2RSummaryInformation(7DocumentSummaryInformation8?CompObjjObjectPoolee  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q