ࡱ> AC@`?bjbj .B,         $hj-       .       V@e P  N $*vxhT jhehe                   Prof. dr. uro Huber 24. listopada 2004. Zavod za biologiju Veterinarski fakultet Heinzelova 55, 10000 Zagreb (Tel. 2390-141. Fax. 244-1390) Stan: Slavka Kolara 45b 10410 Velika Gorica (Tel. 6218-345; 098-256506) Za Lova ki vjesnik Marijan Leki Nazorova 63 10000 Zagreb Joa se eka odobrenje izvoza medvjeih trofeja Prvo potpuna vijest: Znanstveno povjerenstvo Europske komisije za CITES u svojom dopisu od 09. srpnja 2004. kratko navodi: }elim Vas izvjestiti da je znanstveno povjerenstvo zauzelo vrlo pozitivan stav o Planu gospodarenja koji je Vaaa Vlada pripremila, ali je odlu ilo da prije nego donese odluku, eka do svog slijedeeg skupa u Prosincu za novosti o napretku u primjeni plana. Joa su dodali: Ako bi bilo zna ajnih novosti u meuvremenu mi emo razmotriti mogunost da ponovno otvorimo predmet poatanskim putem. U potpisu je Dr. Colman O Criodain iz Europske komisije. Prikaz Plana gospodarenja medvjedom u Hrvatskoj objavljen je u Lova kom vjesniku (Alojzije Frkovi), te smatram da je poznat javnosti. Vjerujem da javnost znade i da je od rujna 2003. godine Hrvatskoj zabranjeno izvoziti trofeje medvjeda u zemlje Europske Unije. Zabrana je doneaena, nakon prethodnog uvjetnog produ~etka iz 2002., jer do tada zadanog roka joa nismo imali Plan gospodarenja medvjedom. Hrvatska je potpisala sporazuma CITES i Bernsku konvenciju. Izmeu brojnih drugih obveza to zna i i da se lovno gospodarenje medvjedom ne mo~e provoditi bez plana gospodarenja. Prema tim konvencijama medvjed je ugro~ena vrsta, a zemlja u kojima to nije treba to dokazati, a odstrelni zahvat detaljno obrazlo~iti. Ovom prilikom ~elim prikazati niz okolnosti oko donoaenja plana, kao i na svoju ulogu u tom procesu. Joa 1997. (na sastanku u Lividragi 03.  05. o~ujka) iznosio sam potrebu da Hrvatske treba ima Plan gospodarenja medvjedom. To nije bilo osporavano ali niata se nije dogodilo. 26.  27. listopada 1999. na moju inicijativu i pod pokroviteljstvom Upravnog odjela za gospodarstvo Primorsko-goranske ~upanije, tadaanja Dr~avna uprava za zaatitu prirode sazvala je skup u Gerovu da se po ne raditi plan gospodarenja medvjedom. Tada su Ministarstvo poljoprivrede i aumarsta (MP`) i Hrvatske aume bojkotirale skup. 26. i 27. velja e 2001. potaknuo sam skup o gospodarenju medvjedom u Zagrebu koji je vodio profesor Alistair Bath iz Kanade. Tada je dogovoreno da se pristupi izradi plana, ali skup nie bio reprezantativan, jer se odazvao mali broj odgovornih. 08.  09. srpnja 2002. osigurao sam sredstva iz projekta EURONATUR za troakove skupa u Lividragi. Skup je bio odli no pohoen (25 sudionika iz razli itih interesnih skupina) i doneaene su va~ne odluke. Osobe iz odgovarajuih institucija prikazale su obveze Hrvatske koje proizlaze iz Bernske konvencije i CITESA, a ja sam objaanjavao akcijske to ke za Hrvatsku od Inicijative za velike zvijeri Europe (dio Bernske konvencije) kao i pisma koja sam izmijenio sa gom Ute Grimm iz EC ureda za CITES. Tom prepiskom sam izborio odgodu uvoenja suspenzije za Hrvatsku za godinu dana i bilo je jasno re eno da do rujna 2003. plan mora biti gotov. U Lividragi je bilo odlu eno da e plan pisati povjerenstvo od 8 lanova (po 4 imenovana od MP` i od MZOPU). Za uklju " $  . 0 F R T j ~  lnD!(79>?έUhYlvaJmHsH+HhzhYlvCJOJQJ^JmHsHhYlvCJOJQJ^JmHsHhYlv\aJmH sH  hYlvCJhYlvh4ehYlvaJmHnHsHtHhYlvmHsHhYlvCJmHsHhYlvCJmHsHZ" $ T |  . 0 0nhR & F7$8$H$``dh$dha$d$a$?enje aire javnosti odlu eno je da Aleksandra Majic, poslijediplomski student prof. A. Batha izradi studiju ljudske dimenzije gospodarenja medvjedom. Izraeni plan bit e stavljen na javnu raspravu prije prihvaanja. Slijedom tog dogovora Aleksandra Maji napravila je istra~ivanje putem 2000 odaslanih upitnika. Izvjeae je dio Plana. Iz svog projekta sa EURONATUR platio sam troakove tiskanja upitnika, a dio troaka platio je i WWF. Povjerenstvo od 8 lanova imenovano je tek u listopadu 2002. i odr~alo je do listopada 2003 ukupno 7 sastanaka, s time da je prve tekstove uspjelo upisati tek 09. srpnja 2003., odnosno to no godinu dana nakon sastanka u Lividragi. Do roka u rujnu 2003. Plan naravno nije bio gotov i u listopadu su nastupile sankcije. Moram navesti da sam u tih 15 mjeseci mnogo puta nazivao i osobno dolazio u ured MP` raspitujui se i poti ui da se naredni sastanak pripremi i odr~i. Ipak, pod pritiskom sankcija, a zahvaljujui predanom radu neato viae od polovine lanova povjerenstva i pomoi vanjskih suradnika plan je skon an u travnju 2004. Potpisan je od odgovornih u dva Ministarstva, preveden na engleski i dostavljen povjerenstvu za CITES do novod zadanog roka 15. svibnja 2004. Odgovor tog povjerenstva je na po etku ovog teksta. Sada se od nas o ekuje da plan provodimo. Problem je kako provoditi plan koji uklju uje i lovni zahvat, a taj zahvat u suatini nije omoguen. Sazvan je sastanak Povjerenstva za praenje populacija velikih zvijeri koje je 22. srpnja 2004. donijelo zaklju ak da se odgovori na dopis CITES-a, sa tra~enjem ranijeg ukidanja sankcija. Istoga dana sastavio sam nacrt teksta dopisa za Europsku komisiju. Zbog ljeta i drugih razloga taj dopis potpisan je od odgovornih osoba danaanjeg Ministarstva kulture (koje ima i naa ured za CITES) i Ministarstva poljoprivrde, aumarstva i vodnog gospodarstva (MP`VG) tek 06. listopada 2004., odnosno 2 i pol mjeseca nakon ato je bio sastavljen! Cjeli dopis (na engleskom jeziku) dostavljam kao prilog ovom napisu. Naravno sankcije su i dalje na snazi. Kako bilo da bilo, moramo pokazati i dokazati da provodimo Plan. Slu~beno je na snazi od 15. svibnja, a prakti ki od 01. listopada kada je po eo jesenski dio lovne sezone. Prema usmenoj informaciji iz MP`VG kopije Plana dostavljene su onim lovoovlaatenicima koji gospodare medvjedom. Tamo su navedene i kvote odstrjela u 2004. godini za svakog od njih, kao i obveze koje iz toga prizlaze. Za svakog odstrijeljenog ili na drugi nain usmrenog medvjeda (npr. u prometu) trebaju ispuniti obrazac koji su dobili sa Planom i u roku od 24 sata kopiju dostaviti u MP`VG. Izmeu ostalih zadataka lovoovlaatenika ovdje isti em samo onaj koji tra~i da se od svakog mrtvog medvjeda sa uva zamrznuti uzorak od 1-2 grama tkiva (miaia) za geneti ka istra~ivanja. Geneti ka istra~ivanja pokazat e stanje populacije, a na osnovi kojega dokazujemo njenu vitalnost i sposobnost da podnosi odstrelni zahvat. uro Huber R)f+-17>>?` 7$8$H$` h7$8$H$`h & F7$8$H$,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmH sH tHL@L Heading 1$$dh@&a$ CJaJtH T@T Heading 3$$@&a$5CJ \aJmHsHtH DA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List 6U@6 Hyperlink >*B*phT^@T Normal (Web)dd[$\$B*mHphsHTB@T Body Text$]a$OJQJ^JmH sH tH DZ@"D Plain TextCJOJQJ^JaJLC@2L Body Text Indent `mHsH,B-@Vr GHRh { U.000000000000000 (0 00000 0 0 0 00000000?R? ?rs?FT_fpqst|}OREFRS @Amn!.,-?@UVqr  GH_QRgh z { TU!+.3#)*5?FF{ { .?F.&[Dה*1qEc~vD \^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.&[DD \1qE                  4eYlvG.@FF*_ZZFF( ,@@ @(Unknown Djuro HuberDjuro Huber20031017T114116302zGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New"qŊ9Ŋ + +#24d  2AHX(?4e2 Djuro Huber Djuro Huber uro Huber   Oh+'0  < H T `lt| Djuro Huber Djuro HuberNormal uro Huber3Microsoft Office Word@G@@p@ʜ՜.+,0 hp|  VF+    Djuro Huber Title  !#$%&'()*+,-./12345679:;<=>?BRoot Entry FKD1Table"WordDocument.BSummaryInformation(0DocumentSummaryInformation88CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q