Naslov
Oštećenja sluha u pripadnika Hrvatske vojske u domovinskom ratu
(Hearing impairments in Croatian Army in Croatian liberation war)

Autori
Stojanović, Dražen

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Medicinski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
22.07

Godina
1997

Stranica
78

Mentor
Kirinčić, Nikola

Ključne riječi
oštećenje; sluh; rat; vojska
(impairment; hearing; war; army)

Sažetak
Cilj rada bio je ispitati epidemiološke osobitosti oštećenja sluha u ratnim uvjetima u pripadnika Hrvatske vojske, te ih usporediti s odgovarajućim bolesnicima u mirnodopskim uvjetima. Ispitna skupina od 279 pripadnika Hrvatske vojske - sudionika Domovinskoga rata, obrađenih i liječenih od 1991. do 1994. godine zbog smetnji sluha na Zavodu za dijagnostiku i terapiju sluha i govora Kliničkog bolničkog centra Rijeka (Zavod), uspoređena je s kontrolnom skupinom od 127 bolesnika liječenih u isto vrijeme na Zavodu, s jedinom razlikom u odnosu na ispitnu skupinu u izloženosti buci u civilnoj profesionalnoj službi, izvan ratom zahvaćenih područja. Istraživanjem je testiran nastanak oštećenja sluha u uvjetima vojne službe u ratu u odnosu na oštećenje sluha u uvjetima profesionalne izloženosti buci u civilnoj službi, temeljeno na epidemiološkoj metodi “ case-control study” . Svi bolesnici ispitne skupine bili su muškog spola. Raspon dobi kretao se od 19 do 60 godine starosti, s medianom vrijednošću od 30 godina, a modalnom od 23 godine. Svi bolesnici kontrolne skupine bili su muškog spola, raspona dobi od 19 do 56 godine starosti, s medianom vrijednošću od 27 godina, a modalnom od 22 godine. U bolesnika iz ispitne skupine, 36 je poboljšano nakon provedenog liječenja, 62 pogoršano, a ostalih 112 bez promjena. Na kontrolnom pregledu zabilježeno je 14 poboljšanih, 11 pogoršanih nalaza, te ostalih 212 bez promjene. U bolesnika kontrolne skupine, 33 je poboljšano nakon liječenja, 5 pogoršano, a u ostalih 71 nisu bez promjene. Na kontrolnom pregledu zabilježeno je 14 poboljšanih, 4 pogoršanih nalaza, te 91 bez promjene. Usporedba zamjedbene nagluhosti između ispitne i kontrolne skupine na početku liječenja: vjerojatnost odnosa iznosi 2, 33, u granicama 99 % pouzdanosti od 1, 43 do 3, 79. Usporedba akutne akustične traume između ispitne i kontrolne skupine na početku liječenja: vjerojatnost odnosa iznosi 11, 99, u granicama 99 % pouzdanosti od 3, 61 do 39, 88. Usporedba provodne nagluhosti između ispitne i kontrolne skupine na početku liječenja: vjerojatnost odnosa iznosi 0, 53, u granicama 99 % pouzdanosti od 0, 34 do 0, 82. Usporedba mješovite nagluhosti između ispitne i kontrolne skupine na početku liječenja: vjerojatnost odnosa iznosi 0, 62, u granicama 99 % pouzdanosti od 0, 37 do 1, 06. Razlike u učestalosti oštećenja sluha između ispitne i kontrolne skupine statistički su značajne u granicama pouzdanosti 99 %, s time da je veća vjerojatnost pojave zamjedbene nagluhosti i akutne akustične traume u ispitnoj skupini, a provodne nagluhosti i mješovite nagluhosti u kontrolnoj skupini. Osim provedenih terapijskih i rehabilitacijskih postupaka u zdravstvenoj ustanovi, ključni čimbenik liječenja oštećenja sluha je prestanak daljnjem izlaganju buci. U profesionalnim uvjetima civilne službe pošteda od daljnjeg izlaganja buci ostvarena je u 65, 35 % bolesnika, a u ratnim uvjetima za 8, 86 % bolesnih vojnika. Iako su patološki i patofiziološki mehanizmi nastanka oštećenja sluha kako u ratnim tako i u mirnodopskim uvjetima jednaki, postoji značajna razlika u zastupljenosti pojedinih oštećenja sluha, uslijed međudjelovanja etioloških i terapeutskih čimbenika.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA