ࡱ> =?<5@~Dbjbj22 .FXXNj  j22222222NPPPPPP$ R ~t-22222t22222N2Nl2& )Hԍ20m ~m 4H"m 2222222ttjjjjDragan Damjanovi Sveu iliate u Zagrebu Filozofski fakultet HR  10 000 Zagreb, Ivana Lu ia 3 E-mail: ddamjano@ffzg.hr Retrospektivna izlo~ba Ivana Tiaova u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku (srpanj  rujan 2005.) Slikar Ivan Tiaov nesumnjivo pripada vrhu hrvatskog slikarstva kraja 19. i po etka 20. stoljea. Iako dobrim dijelom u sjeni ostalih velikana tadaanje hrvatske umjetnosti (ponajprije Bukovca, Medovia, ikoaa-Sessije i Crn ia), nezaobilazno je ime koje je stvaralo djela neprolazne kvalitete. Retrospektivna izlo~ba ovog slikara otvorena je u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku po etkom srpnja ove godine. Nakon izlaganja u tom gradu, bit e prenesena u rujnu u Zagreb, u Muzejsko  galerijski centar Klovieve dvore. Osje ka Galerija time radi ve drugi puta Tiaovljevu retrospektivu. Prije gotovo dva desetljea, 1988. godine, odr~ana je prva, autora Zdenka Tonkovia, koja je rezultirala, na~alost, vrlo skromnim katalogom, u skladu s ograni enim materijalnim mogunostima vremena u kojem je odr~ana. injenica da ista institucija organizira dva puta retrospektivu ovom slikaru proizlazi ponajprije iz njezine te~nje da se afirmiraju slikari regionalnog podru ja kojem Galerija pripada  Slavonije. Ivan Tiaov rodom je, naime, iz Viakovaca, sela smjeatenog nedaleko akova. To nije injenica koju treba tek usputno spomenuti; blizina ovog gradia s monumentalnom historicisti kom katedralom, ijim je oslikom Tiaov u djetinjstvu bio fasciniran, bitno je odredila smjer njegova ~ivota. }ivotni mu je put, kao u veine drugih naaih umjetnika u 19. stoljeu, razapet izmeu dvaju glavnih stupova ondaanje hrvatske umjetnosti  Strossmayera, kao graditelja katedrale koja je usmjerila Tiaovljevu karijeru, s jedne strane, i Kranjavog, kao glavnog financijera/naru itelja s druge. U slu aju Tiaova, Iso Kranjavi odigrao je i veu ulogu od uobi ajene. Simpatizirao ga je kao Slavonca, slao na usavraavanja na inozemne Akademije, dao mu bezbrojne dr~avne narud~be za zgrade posveene prosvjeti, kulturi i kultu. Tiaov mu je to vratio trajnom i potpunom odanoau. Gledajui izlo~bu i listajui katalog uviamo naravno, ne samo, kvalitete ovog slikara, ve jednako tako i razloge zbog kojih je esto zanemarivan u odnosu na ve spomenute svoje suvremenike. Nesumnjivo je vjeat kolorist, esto nas zadivi originalnoau svojih kompozicija, a pojedini uba eni detalji (npr. na religioznim kompozicijama tepisi i drugi predmeti nadahnuti narodnom umjetnoau) dodatno oja avaju taj dojam. Tiaovu ipak nedostaje poneato slobode katkad prisutne kod ostalih naaih onodobnih slikara. Ne smijemo ga, naravno, osuivati zbog toga. Kako je radio gotovo isklju ivo velike dr~avne narud~be - oltarske slike u rimokatoli kim crkvama, ikonostase u pravoslavnim, velike svodne kompozicije Hrvatskog narodnog kazaliata, te  Zlatne dvorane zgrade Odjela za bogoatovlje i nastavu zemaljske vlade u Zagrebu - u njima se (osobito u djelima za crkvu) nije niti mogao a niti smio previae osamostaljivati. Bio je sputan ~eljama naru itelja, ikonografskim pravilima, ukusom vremena. Pa i u tako sku enim okolnostima on ipak stvara neka antologijska djela, neka od najzna ajnijih produkata naaeg kasnog (pa mo~emo rei katkad i zakaanjelog) historicizma te prijelaznog stila prema secesiji u slikarstvu. Autorica je ovogodianje izlo~be, te katal R!"*7777~DԻԻhr6CJ]aJUhrCJaJmHsHhrCJaJhrCJ aJ hr5CJ aJ hr hrCJhr5CJ\$Px R!.6V<VADCFClC~Dp#p#p#p#p#p#p#p#p# p#p#p#p#p# p# p#p#p#p#p#$a$$`a$  ^ `$a$$a$~Doga koji je prati, mr. sc. Jelica Ambrua, kustosica koja ve nekoliko desetljea istra~uje povijest slikarstva Osijeka i Slavonije. Spomenuti katalog do sada je, bez ikakve sumnje, najreprezentativnija i najvea publikacija o ovom slikaru. Odlikuje se izuzetno visokom kvalitetom reprodukcija s izvanrednim snimkama svih izlo~enih te nekolicine neizlo~enih va~nijih Tiaovljevih djela. Katalog donosi i opairan tekst autorice izlo~be o slikaru, te iscrpnu bibliografiju vezanu uz ~ivot i djelo Ivana Tiaova, te njegovo posthumno pojavljivanje u tekstovima s polja likovne kritike. Na izlo~bi su zastupljeni svi ~anrovi kojima se Tiaov bavio  religijske kompozicije, (uglavnom iz vlasniatva akova ko-srijemske i Kri~eva ke biskupije), portreti, ~anr kompozicije, kompozicije iz narodnog ~ivota, alegorije. Skupljeni su sa airokog podru ja na kojem se kretao od Zagreba, Osijeka i akova do Sarajeva. Iako je izlo~en doista velik broj njegovih radova za ~aliti je ato na izlo~bi ne susreemo niti jednu od njegovih brojnih kompozicija za ikonostase grkokatoli kih ili pravoslavnih crkvi, sasvim sigurno iz objektivnih razloga i problema u posuivanju istih. Naime, takova se djela i kvantitetom i kvalitetom isti u unutar Tiaovljeva opusa. Ipak o toj vrsti njegova rada mo~e nam svjedo iti izlo~ena velika ikona Svetog Nikole iz grkokatoli kog sjemeniata u Zagrebu. Zastupljena su i sva razdoblja njegova stvaralaatva, od po etka 90-tih godina 19. stoljea, do smrti, 1928. godine. Razumljivo, budui da je kvalitativni vrhunac Tiaovljeva stvaralaatva kraj 19. i sam po etka 20. stoljea, ovo je razdoblje i zastupljeno s najveim brojem djela. Za pohvaliti je i izlaganje nekoliko onovremenih lanaka o ~ivotu umjetnika ( lanci iz Vienca o izlo~bama s po etka 20. stoljea, iz Svieta, povodom slikareve smrti, itd.), budui da oni najvjerodostojnije svjedo e o stavu suvremenika prema Tiaovu. Vrlo je vrijedno i izlaganje Peievog teksta o Tiaovu, iz aezdesetih godina, kao nagovjeataja (re)afirmacije ovog umjetnika u vremenu kada je povijesno-umjetni kom kritikom joa uvijek dominirao jednostrani pogled na umjetnost i slikarstvo 19. i po etka 20. stoljea, iz strogih vizura moderne i avangardi, gdje nije bilo puno mjesta, to nije re eno, puno razumijevanja za akademski realizam tog vremena, a kojem Tiaov svojim opusom u cijelosti pripada. Naravno, kao i veina izlo~bi u Hrvatskoj i ova pokazuje uobi ajene tehni ke manjkavosti. Najuo ljivije su bez ikakve sumnje neusuglaaenosti legendi. Tako je u istoj prostoriji, crte~ do crte~a (kataloaki broj 113. i 116), prema legendi, jedan u vlasniatvu biskupije, a drugi nadbiskupije akova ko-srijemske, dok se za crte~e, na kraju djela izlo~be na prvom katu, uope ne navodi vlasnik. Klimatski uvjeti u kojima se slike pak nalaze, bar u trenutku kada sam ja posjetio izlo~bu (utorak, 19. srpnja 2005.) nisu odgovarajui ni za posjetitelja, a vjerujem ni za djela. Temperatura je bila neprimjereno visoka, a vlaga teako podnoaljiva. Usprkos spomenutim sitnim zamjerkama i izlo~ba i katalog isti u se visokom kvalitetom. Osje ka i zagreba ka publika njome su dobile mogunost stvoriti iscrpan uvid u opus jednog od najzna ajnijih slikara Hrvatske kraja 19. i po etka 20. stoljea. Tehni ka napomena: Za reprodukciju je odabrana slika koja je stavljena kao naslovnica kataloga  Tiaovljev autoportret iz 1914. godine  kataloaki broj 60. ,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDAD Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List 8B@8 Body Text$a$CJ,:>@: Title$a$5CJ$\tH RC@R Body Text Indent$`a$CJaJNF "& "& "&6 N(<_xyz ) T|:P000000000 000000000000~D~D~Dwz P'(;<^_wz  () ST{|9:MPzPPDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicDragan DamjanovicofficerP@(( N@@ @*UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1̪a /a /!4dAA92AH?rIvan Tiaov, izlo~baDraganDragan DamjanovicOh+'0   < H T`hpxIvan Tiov, izlobavanDraganragragNormalDragan Damjanovica3agMicrosoft Word 10.0@F#@,y@09@ԍa՜.+,00 hp  Homea/ AA Ivan Tiov, izlobaIvan Tiov, izloba TitleNaslov  !"#%&'()*+-./012356789:;>Root Entry F@Q\Hԍ@1Table$WordDocument.FSummaryInformation(,DocumentSummaryInformation84CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q