Naslov
137Cs u zraku i radioaktivnom talogu u Zagrebu nakon čornobiljske nesreće
(137Cs in air and radioactive fallout in Zagreb after Chornobyl accident)

Autori
Franić, Zdenko ; Marović, Gordana ; Senčar, Jasminka ; Petrinec, Branko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
4. hrvatski znanstveno-stručni skup "Zaštita zraka ´05" : Zbornik radova / Šega, Krešimir - Zagreb : Hrvatsko udruženje za zaštitu zraka (HUZZ), 2005, 265-271

Skup
Hrvatski znanstveno-stručni skup "Zaštita zraka" (4 ; 2005)

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 12.09.2005. - 16.09.2005

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
radiocezij; nuklearna nesreća; Čornobilj; brzina depozicije; omjer aktivnosti 134Cs:137Cs
(radiocaesium; nuclear accident; Čornobilj; deposition velocity; 134Cs : 137Cs activity ratio)

Sažetak
Radiocezij, koji je u atmosferu unešen nadzemnim probama nuklearnoga oružja, se u radioaktivnim talogu (fallout) u Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada ispituje još od godine 1965, a u zraku od godine 1986. U radu su prikazani rezultati istraživanja koncentracija aktivnosti 137Cs u zraku i radioaktivnom talogu u Zagrebu nakon nesreće nuklearnog reaktora u Čornobilju u travnju 1986 godine. Nakon zabrane atmosferskih nuklearnih proba ranih 1960.-tih godina dolazi do eksponencijalnog smanjivanja koncentracija aktivnosti 137Cs u uzorcima iz okoliša. Nuklearnom nesrećom u Čornobilju ponovo se u atmosferu oslobađa znatna količina radiocezija. U uzorcima iz okoliša je tada po prvi puta detektiran i 134Cs, koji u nuklearnim eksplozijama, zbog fizikalnih razloga, ne nastaje u značajnijim količinama. Vrijeme boravka 137Cs u zraku i radioaktivnom talogu za poslije-čornobiljski period iznosi 1, 0 god za zrak i 0, 9 god za radioaktivni talog. Brzina depozicije 137Cs procijenjena je na 3, 5×10-4 ms-1 za period 1986.-1990. i 4, 1×10 3 ms-1 za period 1991.- 2004. Omjer aktivnosti 134Cs : 137Cs, usprkos određenim fluktuacijama, sličan je omjeru koji je zabilježen u drugim uzorcima iz okoliša, kako u Hrvatskoj, tako i drugdje u Europi. Posljedično, može se zaključiti da ta dva radioizotopa putujući od mjesta nesreće u Čornobilju pa do mjesta uzorkovanja u Hrvatskoj, nisu pretrpjela selektivno uklanjanje, budući da im se nije promijenio omjer aktivnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Fizika, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA