Pregled bibliografske jedinice broj: 202392
Potrošnja antibiotika i rezistencija najčešćih patogena na području grada Zagreba
Potrošnja antibiotika i rezistencija najčešćih patogena na području grada Zagreba // Knjiga sažetaka / Zorc, Branka (ur.).
Zagreb: Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2005. (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 202392 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Potrošnja antibiotika i rezistencija najčešćih patogena na području grada Zagreba
(The use of antibiotics and resistance of the most frequent pathogens bacteria in Zagreb)
Autori
Jarža-Davila, Neda ; Matica, Biserka ; Štimac, Danijela ; Vukušić, Ivan ; Čulig, Josip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Knjiga sažetaka
/ Zorc, Branka - Zagreb : Farmaceutsko-biokemijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2005
Skup
Treći hrvatski kongres farmacije s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Cavtat, Hrvatska, 27.04.2005. - 30.04.2005
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Antibiotici; potrošnja; rezistencija; Zagreb
(Antibiotics; consumption; resistance; Zagreb)
Sažetak
Svrha: Analizirati vanbolničku potrošnju antibiotika u Zagrebu tijekom tri godine (2001-2003) primjenjujući ATK sustav razvrstavanja lijekova i definirane dnevne doze (DDD) te ispitati utjecaj na rezistenciju najčešćih bakterijskih patogena. Metoda: Podaci o potrošnji antibiotika dobiveni su iz Gradske ljekarne Zagreb, te ekstrapolirani na ukupan broj ljekarničkih jedinica. Kroz isto vrijeme praćena je rezistencija najčešćih patogena na antibiotike. Rezultati: Od 2001. do 2003. godine potrošnja lijekova za liječenje bakterijskih infekcija za sustavnu primjenu (J01) smanjila se za 18, 18%. Najviša potrošnja kroz sve tri godine zabilježena je u skupini penicilina (J01C)i predstavlja gotovo polovicu ukupne antibiotske potrošnje. Od 2001. do 2003. smanjena je potrošnja penicilinskih antibiotika za 17, 83%, cefalosporina za 33, 46% i makrolida za 17, 68%, dok je povećana potrošnja kinolona za 7, 22%. Kroz sve tri godine amoksicilin+klavulanska kiselina je bio najčešće propisivani antibiotik, slijedi amoksicilin, cefuroksim na trećem mjestu u 2002. i 2003. godini, a ceftibuten treći u 2001. godini. Prateći rezistenciju najčešćih izvanbolničkih patogena uočeno je 40-45% rezistentnih E.coli na amoksicilin, 3-8% na amoksicilin+klavulanska kiselina, 10-20% na cefalosporine prve generacije i 7-10% na fluorokinolone, 27% umjereno i 4% visoko rezistentnih S. pneumoniae na peniciline, 30% rezistentnih S.pneumoniae i 11-13% rezistentnih S.pyogenes na makrolide. Zaključak:Potrošnja antibiotika u Zagrebu je velika, čemu doprinosi prije svih velika potrošnja penicilina, posebice kombinacije amoksicilin+klavulanska kiselina.Edukacija propisivača, izdavača lijekova i bolesnika je jedna od ključnih mjera prema racionalnoj potrošnji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, Farmacija