ࡱ> q`\ bjbjqPqP\6::x%$$$$PF%%|btZ&$'"F'F'F'F'F'F'```````che`)(F'F'((`F'F'a===($ F'F'`=(`==R.[^F'N& @"$2"\D_\a0b@\f:f<^^&f4^F'0v'"=''F'F'F'``=XF'F'F'b((((r!r! REFORMA PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZA`TITE - USPOSTAVA I RAZVOJ INFORMACIJSKOG SUSTAVA PZZ Primary Health Care Reform- Development and Deployment of a Health Information PHC System Arsen Stani, dr.med., Primarijus Dr.sc. Ranko Stevanovi, dr.med., Nevenka Kr mar, dr.med., Aleksandar Jovanovi, dr.med., mr.sc.Teodora Not, Ivan Pristaa, dr.med,. Vianja Beai Barun, dr.med. SA}ETAK: U razdoblju od 2001-2003 godine u Hrvatskoj je proveden projekt informatizacije primarne zdravstvene zaatite uz koriatenje najnovijih tehnologija. Izvanredni rezultati pokusnog rada dali su osnovu za brojne preporuke za isti projektni pristup u svim tranzicijskim i postkomunisti kim zemljama. Teako je razvijati, provoditi i pratiti bilo kakvu drugu strategiju bez brzih, pouzdanih i sveobuhvatnih informacija. U tranzicijskim zemljama za investiranje u razvoj informacijskih sustava (koje se izravno odra~ava na financijsku u inkovitost sustava) ula~e se samo 0.2-0,5% zdravstvenog prora una. To je jedno od najzna ajnijih mjesta u za aranom krugu neu inkovitosti zdravstvenih sustava u tranzicijskim zemljama. ZAKLJU AK: Informacijski sustav primarne zdravstvene zaatite strateaka je komponenta reforme zdravstva i ima za cilj podizanje kvalitete i racionalizaciju potroanje u primarnoj zdravstvenoj zaaiti. Ulaganje u informacijski sustav primarne zdravstvene nema dobre alternative. Klju ne rije i: primarna zdravstvena zaatita, informatizacija, reforma zdravstva ABSTRACT: Between 2001 and 2003, a project conducted in Croatia aimed to establish and develop a primary health information system based on the latest technologies. Extraordinary results in the trial run gave us the ground to recommend such approach to all transitional postcommunist countries. Without rapid, reliable and comprehensive information availability, developing, implementing and monitoring any health care development strategy and system reform would be difficult. Among transitional countries investing in information systems (which is directly proportional to financial effectiveness of the system) is usually only about 0.20.5 % of health budget. This might be the contributing point for the vicious circle of ineffectiveness in transitional countries health systems. CONCLUSIONS: Information system for primary health care is a strategic component of health reform plan. Investments in primary health care information systems have no alternative. Key words: primary health care, informatization, health reform U Hrvatskoj je projekt informatizacije primarne zdravstvene zatite definiran po fazama prema prioritetima (s mjerljivim ciljevima) i proveden u razdoblju od 2001-2003. godine. Pedesetak neovisnih eksperata iz dvadesetak hrvatskih tvrtki za manje od dvije godine razvilo je koncept i rjeaenje koje je po mnogo emu jedinstveno u svijetu. Po etkom 2004. godine, 6 mjeseci nakon ato je Ministarstvo zdravstva RH izabralo informacijsko rjeaenje za primarnu zdravstvenu zaatitu, European Public Health Alliance (EPHA) ( HYPERLINK "http://www.epha.org" http://www.epha.org,  HYPERLINK "http://www.epha.org/a/1211" http://www.epha.org/a/1211) objavljuje dokument COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE COUNCIL, THE EUROPEAN PARLIAMENT, THE EUROPEAN ECONOMIC AND SOCIAL COMMITTEE AND THE COMMITTEE OF THE REGIONS - e-Health - making healthcare better for European citizens: An action plan for a European e-Health Area (Text with EEA relevance) COMMISSION OF THE EUROPEAN COMMUNITIES Brussels, 2004-04-30 COM (2004) 356 (cjelovit dokument nalazi se na stranici  HYPERLINK "http://www.epha.org/IMG/pdf/e-health_action_plan.pdf" http://www.epha.org/IMG/pdf/e-health_action_plan.pdf). Iz tog dokumenta jasno se vidi da e zemlje Europske Unije 2007. godine po eti implementirati rjeaenje, do kojeg je, de facto Hrvatska doala 2003. godine. Pred nama je vei dio razdoblja od 4 godine u kojem bi Hrvatska mogla postati lanom EU na pitanjima e-Health puno prije formalnog ulaska u EU, a u ovom trenutku ima u rukama potencijalni hrvatski izvozni proizvod za EU I druge zemlje. 1. Uvod Uspostava i razvoj informacijskog sustava primarne zdravstvene zaatite trebao bi biti jedan od strateakih reformskih projekata za provedbu u slijedee dvije godine. Teako je razvijati, provoditi i pratiti bilo kakvu drugu strategiju bez brzih, pouzdanih i sveobuhvatnih informacija. Takoer, nije realno o ekivati da e zdravstveni sustav sa uvati, uatedjeti dovoljno novaca da se informatizacija sama dogodi. Upravo je u svijetu obratno, informatizacija se postavlja u sustav kao alat za zaraivanje novaca i provodi se s ciljem da potpuno kontrolira i racionalizira potroanju, da atedi novce, mnogo viae nego ato je cijena informacijskog sustava. U zemljama EU najmanje 1-2% zdravstvenog prora una troai se na informatizaciju, dok se u SAD se taj udio kree od 2-3%. Upravo je udio investiranja u informacijske sustave izravno proporcionalan financijskoj uspjeanosti sustava (primjerice, banke i osiguravajui sustavi troae 5-6% ukupnog bud~eta na informatizaciju poslovnih procesa). Svjesni smo da informacijski sustav primarne zdravstvene zaatite podrazumijeva dodatno ulaganje u poslovnu infrastrukturu. Meutim, bez njega nije mogue postavljati elemente nove organizacije (nova poslovna pravila) i niti postaviti temelj preustroja (redizajna)  prema modernim konceptima (1,2). Obzirom da je, de facto, ordinacija PZZ, zdravstvena ili javnozdravstvena ustanova tehnoloaki sustav, onda se dobrim upravljanjem procesima posti~e optimalno koriatenje resursa, dolazi se do to ne definicije posla, definicije procesa, definicije upravljanja  odlu ivanja i ukupno dobrog upravljanja poslovnim resursima. U tom slu aju informacije ( obraeni podaci) postaju poslovni resurs (3,4). Informacijsko komunikacijski sustav za primarnu zdravstvenu zaatite u isto vrijeme jam i veu sigurnost za podatke o pacijentima i standardizaciju dobre prakse za naj eae akutne i kroni ne masovne bolesti (5,6). On treba dati osnovni sadr~aj za uspostavu u inkovito upravljanje: BI (Business Intelligence), odnosno koriatenje to nih i sveobuhvatnih podataka i informacija potrebnih za upravljanje u HZZO-u, PHI (Public Health Intelligence), odnosno koriatenje to nih i sveobuhvatnih podataka i informacija potrebnih za upravljanje sustavom javnog zdravstva i javnozdravstvene eksperte, HCI (Health Care Intelligence), koriatenje smjernica, naputaka i alata potrebnih doktorima i osiguranicima za provoenje kvalitetne standardizirane skrbi, br~e postavljanje dijagnoze i pru~anje dobre racionalne terapije za lije enje bolesti, MI (Management Intelligence) odnosno koriatenje to nih i sveobuhvatnih podataka i informacija potrebnih Ministarstvu zdravstva, zdravstvenim menad~erima i donositeljima odluka za dobro voenje i upravljanje sustavom, KI (Knowledge Intelligence)  airenje i koriatenje potrebnog znanje koje takoer pridonosi racionalnijoj potroanji, poboljaanju ishoda lije enja pacijenata, ubrzavanju dijagnostike, poboljaavanju ukupne skrbi o graanima, EI (Equity Intelligence)  jednakost, omoguavanja koriatenja istih uvjeta i kvalitete za sve koji se nalaze na istoj zdravstvenoj, osiguravateljskoj (i tr~ianoj) poziciji, i II (Integration Intelligence)  povezivanje, omoguavanje povezivanja svih sudionika u procesu lije enja kroz informacijski sustav primarne zdravstvene zaatite 2. Isplativost Informatizacija nema za primarni cilj uatedu, ve racionalizaciju potroanje u zdravstvu. Procjena je da se najmanje 20-30% novaca utroaenih u zdravstvu mo~e racionalnije iskoristiti. Radi se o iznosu od 3-5 milijardi kuna godianje. Informatizacija treba dati potrebne podatke i pokazatelje za ovu racionalizaciju. Procjena je da se samo s osnova neracionalno propisanih lijekova i neracionalnog upuivanja na specijalisti ko-konzilijarne preglede, cijela investicija za informacijski sustav primarne zdravstvene zaatite mo~e isplatiti za manje od dvije godine. Upravo je informacijski sustav primarne zdravstvene zaatite mjesto naju inkovitije kontrole potroanje (prije ulaza osiguranika u sustav). Te~iate kontrole treba postaviti u bolnice ili dijagnosti ka i terapijska radiliata, jer sustav HZZO ne omoguava promptnu kontrolu i intervenciju nego obi no samo konstatira neracionalnu potroanju koja se dogodila u protekloj godini. 3. Ciljevi, poboljaanja Velika pomo koju izdaano nudi informatizacija odnosi se na brzo pronala~enje dokumenata i osiguranika (7,8), zamjenu ru nog upisivanja i tipkanje na strojevima za pisanje, ispisivanje recepata, uputnica, ra una, individualnih obrazaca i izvjeaa. Najva~niji podaci o u inkovitosti rada tima, potrebni za HZZO i oni o zdravlju naroda kao i oni o kvaliteti rada potrebni za HZJZ nisu danas dostupni bez dodatne evidencije, ru nog pronala~enja ili posebnih istra~ivanja, i to naj eae s kaanjenjem od najmanju godinu dana. Informacijski sustav treba omoguiti uvid u podatke i informacije u realnom vremenu i promptne intervencije unutar sustava. Vrlo su va~ni ciljevi ovog projekta i postizanje ostalih koristi i pogodnosti, poboljaanje ukupne skrbi za bolesnike i osiguranike, poveanje brzine u dijagnosticiranju i to nosti u odreivanju terapije koriatenjem elektroni kih dijagnosti kih i terapijskih smjernica. Sustav treba omoguiti bolje iskoriatavanje kapaciteta, smanjivanje vremena ekanja, skraivanje vremena provedenog u zdravstvenim ustanovama, osiguranje jednakosti u dobivanju brze i kvalitetne skrbi za sve osiguranike,. Dostava laboratorijskih i drugih nalaza (EKG, RTG snimke itd.) u elektronskom obliku, u realnom vremenu odabranom lije niku obiteljske medicine ili specijalisti konzultantu vrlo je va~na i korisna mogunost koju e ovaj sustav pru~iti. Do sada pacijenti nisu podizali dio nalaza, nalaze su gubili ili ih bolesnici nisu imali kod sebe onda kada su im trebali, dio nalaza nije bio itljiv ili je bio oateen kroz vrijeme. O ekivani rezultat projekta je da se za 3-5 godina postigne da se svi nalazi automatski spremaju u elektronsku koauljicu/karton osiguranika i da ovlaatenim doktorima i pacijentu budu uvijek dostupni. Izraivanje izvjeaa i automatska dostava u obliku datoteke jedan je od vrlo va~nih funkcionalnosti informacijskog sustava PZZ. U buduem informacijskom sustavu izvjeaa se uope nee izraivati, ona e se kao posljedica rutinskoga rada generirati automatski, a u realnom vremenu biti dostupna kako timovima i doktorima, tako i svim stru njacima koji rade na planiranju i evaluaciji rezultata u zdravstvenoj zaatiti, od razine timova do razine ~upanija i dr~ave. Informatizacija zdravstva po prvi put zna i uvoenje elektronskih smart kartica za sve doktore u sustavu zdravstva. Tako e novi informacijski sustavi kod svakog pregleda ili prijama u bolnicu istodobno provjeravati i status i prava kako osiguranika tako i doktora. Samo spajanje magnetske kartice osiguranika i smart kartice doktora treba omoguavati transakciju, kao i u bankarskom ili drugom karti nom poslovanju. `to dobiva HZZO ? Standardizacija podataka, upis koji ne ovisi o ~elji, ambicijama, interesima timova i ustanova. Uvoenjem ICPC-2 podatkovnog standarda sustav e brinuti da se standardizirano, neporecivo i neponovljivo, bilje~e sve transakcije koje HZZO ~eli i/ili treba pratiti. Potrebno ih je samo specificirati i odrediti aifre unutar ekspertne grupe i one e biti automatski bilje~ene. Takoer, za odabrane pokazatelje moi e se provoditi on line praenje na svim razinama, od razine tima, preko grupne prakse i ustanove, do razine ~upanija i dr~ave. HZZO i doktori prestaju misliti na prikupljanje i primarnu obradu podataka, o tome e brinuti izabrani sustav sa standardiziranim aplikativnim rjeaenjima, a sva njihova energija biti e usmjerena na provoenje poslovnih i stru nih aktivnosti. Performance monitoring sustav e to no mjeriti u inkovitost i ishode, obuhvat i sadr~aje rada timova, Racionalizacija - sustav e ove godine potroaiti viae od 15 mrd. kuna (2 bilijuna USD). Samo racionalizacijom u potroanji lijekova (preko 2 mrd. kuna), te u specijalisti ko konzilijarnoj zdravstvenoj zaatiti, za jednu godinu se mo~e uatedjeti novaca za cijeli projekt informatizacije PZZ (cca. 120 milijuna kuna), `to dobiva HZJZ i MIZ ? Integracijski alat  Obzirom da se planira povezivanje svih aplikativnih rjeaenja s jedinstvenim centralnim sustavom, a u kasnijoj fazi i uklju ivanje svih bolni kih i drugih sustava u zajedni ku zdravstvenu infrastrukturu, tehnoloake karakteristike integracijskih alata i iskustva na tom podru ju omoguit e ostvarenje jednog od glavnih preduvjeta uspjeanog provoenja projekta informatizacije nacionalnog zdravstvenog sustava  integraciju informacija i podataka, Odabir kvalitetnih pokazatelja - iz samo jednog obilje~ja (ICPC-2 aifre) mogue je izraditi 108 osnovnih pokazatelja, prema skupini bolesti, razlogu dolaska i ishodu, uz mogunost poveanja ovog broja i proairivanja broja indikatora. Sada se samo iz djelatnosti PZZ sakupljaju podaci za viae od 500 obilje~ja da bi se iz njih izradilo tek nekoliko informacija  indikatora (isklju ivo na razini udjela ili trendova), Standardizirano i to no e se dobiti informacije o sadr~aju rada i u inkovitosti timova i sustava kroz jedinstveni Performance monitoring sustav, Izvjeaivanje - statistika, prijavljivanje u javnozdravstvene registre (obvezna prijavljivanja cijepljenja, zaraznih bolesti, malignoma, psihotika, invalida itd.) provoditi e se automatski, interaktivno i proaktivno. Obuhvat prijavljivanja biti e prakti ki potpun a zna ajno se mo~e utjecati i na pouzdanost podataka (centralna logi ka kontrola), Mogunost provoenja koordiniranih i zajedni kih preventivnih i kurativnih intervencija, Zajam ena tajnost i sigurnost osobnih podataka i podataka o zdravlju i bolesti, VPN, PKI, kriptiranje, smart kartice, odvojeni autentikacijski i podatkovni serveri i repozitoriji podataka, mogunost da se u nezgodama i katastrofama cijeli sustav sa svim podacima i informacijama digne za 24-48 sati, Sustav ranog uzbunjivanja kod izvanrednih zdravstvenih i medicinskih dogaaja. Sustav istodobnog i sigurnog izvjeaivanja svih timova i ustanova. `to dobivaju lije nici/timovi, Hrvatska lije ni ka komora ? Pru~anje br~e, to nije i komfornije dijagnostike za pacijente u skrbi, bolje i mjerljive, dokazive najbolje mogue prakse. Omoguavanje doktorima da raspola~u s onim znanjem koje im je potrebno za dobru praksu. Svakih pet godina ukupno je medicinsko znanje dvostruko vee nego u prethodnom razdoblju. To se znanje ne mo~e pratiti samo itanjem literature te sudjelovanjem na seminarima i simpozijima, nego koriatenjem informati ke tehnologije koja dostavlja upravo trenuta no potrebne informacije. E-edukacija, E-relicenciranje kod HLK takoer su mogui u ovakvom sustavu, Pru~anje u inkovitije, korisnije po pacijenta, manje akodljive i jeftinije terapije (prije svega medikamentne), Koriatenje elektronskih standardiziranih smjernica u dijagnostici i terapiji (klini ke smjernice, laboratorijske i druge dijagnosti ke smjernice, farmaceutske smjernice itd), Povezanost s drugim sudionicima u procesu lije enja i prevencije bolesti (on-line povezanost s HMP, SKZZ, laboratorijima, ljekarnama, bolnicama), regulirano i sigurno koriatenje svih podataka o zdravlju i bolesti osiguranika u skrbi, on-line konzultacije s umre~enim ekspertima, e-konzultacije (o itanja EKG, Rtg. snimaka i sl.) na daljinu sa specijalistima, Integraciju svih podataka o osiguranju, zdravlju i bolesti osiguranika iz svih sustava osiguranja i zdravstva, Otvaranje vlastitih web-stranica, uspostava web-marketinga koji za kratko vrijeme poveava zaradu i profit, Izravno uklju ivanje u gradske, ~upanijske, dr~avne i meunarodne znanstvene, stru ne, javnozdravstvene projekte i poslove, Uatede vremena i novaca za administriranje, poatanske i druge troakove. `to dobiva graanin-bolesnik-osiguranik ? Jednakost mogunosti, algoritmi i smjernice (mjerljivi i standardizirani) u dijagnostici i lije enju koji jam e jednak (kvalitetan) pristup za sve, Ordinacije (grupne prakse), bolnice i zdravstvene ustanove otvorenih vrata, transparentne liste ekanja, samonaru ivanje, Kontinuitet, neporecivost, prenosivost i sigurno spremanje podataka o skrbi za osiguranika, (.Ntv  & ( 4 6 b d ~ 乭xiZiK $da$gd> $da$gd>$d7$8$H$a$gd> $da$gd9 $da$gd75 $da$gd> $da$gdO Z   ~ f @B8VXlôҔ~sks_Q_h9h95CJ\aJh9h9CJ\aJhXJCJaJh9hGCJaJh9h+xCJaJh9h75CJaJh9CJaJh$_Q56CJ\aJhR 56CJ\aJh9h[56CJ\aJh9hY56CJ\aJh9hR56CJ\aJh9h3CG56CJ\aJh9hP)56CJ\aJl tu}~< "$fhjl񨝨qdR#jh9h7PCJUaJh9h7P0JCJaJ#jh9h7PCJUaJjh9h7PCJUaJh9h7PCJaJh9hg4CJaJh9h2CJaJh9h9CJaJmH sH h9h95CJaJmH sH h9h755CJaJmH sH h9h+xCJaJmH sH h9h75CJaJmH sH  45KXY]^ablmopst{}fpqstwx°°°°°°°{{{lh9h7PCJaJnH tH $h9h7PCJaJmH nH sH tH h9h2CJaJnH tH $h9h2CJaJmH nH sH tH "h9h7P5CJ\aJnH tH *h9h7P5CJ\aJmH nH sH tH h9h2CJaJh9h7P0JCJaJjh9h7PCJUaJ":<>0!B!!!!f"n"""""##&&)*ݧݘti^S^Gh9hR5CJaJh9hg4CJaJh9h3CGCJaJh9h?5tCJaJh9h#_CJaJh9hRCJaJh9h7P56CJaJh9h2CJaJnH tH h9hg4CJaJnH tH  h9h7P0JCJaJnH tH +jh9h7PCJUaJnH tH h9h7PCJaJnH tH %jh9h7PCJUaJnH tH *+++.../00001,10181H1J1b1d1x111111111122 20222<2H2J2V2X2p2t22 33*363:3`3333333333333Ⱥ򧘧򧘧򧘧h9hR56CJ\aJ%h9hR56CJ\aJmH sH h9h:/5CJ\aJh9hfQ5CJ\aJh9h#_6CJ\aJh9h#_5CJ\aJh9hR5CJ\aJ<2235478P:;;;CC2C@HLPTWX^daa $da$gd> $da$gd>$ & F da$gd>$ & F da$gd>333444444$4&4(464:4z5|5~55555555P6j66.72747<7N7P7h7p7r777888ô֦ttfh9hyQ5CJ\aJh9hfQCJaJh9h}6CJaJh9h}6CJaJmH sH h9h}CJaJh9h}5CJ\aJh9hR56CJ\aJ%h9hR56CJ\aJmH sH h9h#_5CJ\aJh9hfQ5CJ\aJh9hR5CJ\aJ(8899 9"9(9>9X9n9H:N:P:X:n:p::;;;;Ƹ{l^RG;h9hR6CJaJh9h:kCJaJh9h:k5CJaJh9h:k56CJaJh9h:k56CJ\aJ%h9h:k56CJ\aJmH sH h9h:k5CJ\aJh9hfQ5CJ\aJh9h#_5CJ\aJh9hyQ5CJ\aJh9hyQCJaJh9hyQ56CJ\aJ%h9hyQ56CJ\aJmH sH h9hyQ5CJaJ;;;b@d@AAB4BBCCC2CCD DWXdaapq}&~p >drйМseeh9hR56CJaJh9h}56CJaJh9hL,b56CJaJUh9h}CJaJh9h}56CJ\aJh9hl56CJaJh9hlCJaJh9hl5CJaJh9hRCJaJh9hR5CJaJh9hR6CJaJh9h}6CJaJ'~hi\lmlopquhvwzr{J|B}}&~NBNp $da$gd> $da$gd>$ & Fda$gd>Mogunost dvosmjernog (viaesmjernog) komuniciranja doktora (mjerljivog i standardiziranog), graanina-bolesnika-osiguranika i drugih sudionika u zdravstvenom sustavu, E-obavjeaivanje, e-aktivno pozivanje, izravno i istodobno slanje poruka i Zajam ena tajnost i sigurnost osobnih podataka i podataka o zdravlju i bolesti 4. Podatkovne norme U implementaciji aplikativnih rjeaenja i centralnog sustava treba se pridr~avati EU i drugih tehnoloakih normi kako bi ovaj sustav od po etka bio otvoren i izgraen za Hrvatsku kao lanicu Europske Unije. Sustav treba podr~avati meunarodne i EU podatkovne norme, npr, HL7 verziju 3, ICPC-2, CEN TC 251 i druge. Standardi sustava i aplikativnih rjeaenja Jadan zajedni ki sustav, viae licenciranih aplikativnih rjeaenja Internet infrastruktura (omoguavanje paperless poslovanja) XML / HL-7 norma Standardi sigurnosti sustava (smart kartica lije nika, digitalni potpis, aifriranje podataka, vatrozid, odvajanje arhiva zdravstvenih od osobnih podataka, repoziroriji podataka, PKI - eng. Public Key Infrastructure itd., sustavna antivirusna zaatita itd.) Ozna avanje klini kih i drugih dokumenata koji prometuju u sustavu zdravstva pomou crti nog koda (eng. Barcode) Elektroni ki zdravstveni karton Globalna registracija i baza podataka osiguranika Globalna baza podataka o aifrarnicima (MKB-10, ICPC-2, LOINC - eng. Logical Observation Identifier Names and Codes, Lista lijekova, Klasifikacija medicinskih postupaka, Klasifikacija ortopedskih pomagala itd., upisni slogovi itd.) (9,10,11,12,13,14,15,16,17) Pristup vanjskim bazama podataka Integracija podataka iz drugih informacijskih sustava zdravstva u informacijski sustav primarne zdravstvene zaatite, izravno povezivanje s HZZO, HZJZ i Ministarstvom. e-recepti, e-uputnice, e- poslovanje itd. standardizirano i mjerljivo koriatenje dijagnosti kih i terapijskih smjernica Ovakav sustav treba omoguiti suradnju svih javnozdravstvenih institucija, ekspertnih skupina i pojedinaca, povezivanje i podjelu posla, umnogostru avanje rezultata. Informacijski sustav primarne zdravstvene zaatite treba biti najva~niji do projekta informatizacije ukupnog zdravstvenoga sustava i omoguiti povezivanje podatkovnog lanca u njemu (data-chain), kvalitetu podataka (standardizaciju), osiguravanje pozicije (u odlu ivanju utemeljenom na informacijama) i dati osnovu novim idejama i inovativnim rjeaenjima Takoer, uporaba smjernica unutar aplikativnih softvare-a za ordinacije omoguava puno nadgledanje rezultata (engl. Performance monitoring) i plaanje i stimulaciju timova prema u inkovitosti. Primjena sustava olakaava i koriatenje znanja i edukaciju timova, a za sve bolesnike osigurava se jednakost mogunosti u dobivanju (primanju) kvalitetne skrbi (18,19). Planirano povezivanje svih timova PZZ u jedinstvenu informacijsku i komunikacijsku mre~u pru~it e nove mogunosti. Uspostava jedinstvenog foruma gdje e doktori moi nai odgovore na naj eae postavljana pitanja (FAQ - Frequently Asked Questions) ili postavljati pitanja i davati prijedloge ekspertima, gdje e se moi povezivati u istra~iva ke ili druge projektne timove, samo su neke od mogunosti koriatenja informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) u sustavu primarne zdravstvene zaatite. 5. Inovacije Autenti an Hrvatski pristup cijelom projektu -  hrvatske inovacije ogledaju se kroz 4 projektna pristupa: 1. Postavljanje Informacijskog sustava primarne zdravstvene zaatite na centralno mjesto u zdravstvenom informacijskom sustavu: Informacijski sustav primarne zdravstvene zaatite (IS PZZ) - klju no je mjesto kontrole u inaka. Hrvatski model IS PZZ projektiran je kao integrator svih modula unutar zdravstvenog sustava. To je jedna od osnovnih inovacija u pristupu rjeaavanja integracije informacija i podataka u zdravstvu a inspirirana je i idejama profesora `tampara koji je kao utemeljitelj moderne primarne zdravstvene zaatite takoer vidio primarnu zdravstvenu zaatitu kao poveznicu - integratora ukupne skrbi o zdravlju naroda. Takav sustav slijedi ideju profesora Andrije `tampara koji je prvi u svijetu 1951. godine inicirao razvoj mre~e Domova zdravlja, te specijalizaciju iz ope medicine koja je otpo ela u `koli narodnog zdravlja Medicinskog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu 1962. godine, ato se kao ideja vrlo brzo proairilo na cijelu Jugoslaviju a kasnije i na joa puno zemalja. Mre~a modula s integratorom podataka i informacija zamialjena je kao kona ni cilj razvoja Integralnog informacijskog zdravstvenog sustava. Puno je modula koji moraju biti povezani. IS PZZ treba biti jedini modul koji je povezan sa svim drugim modulima: bolni kim, laboratorijskim ljekarnama, specijalisti ko konzilijarnim, drugim dijagnosti kim i terapijskim to kama. S obzirom na o ekivani broj dogaaja i transakcija u takvom sustavu, ocjenjeno je da je takav integrator najprimjerenije rjeaenje za razvoj ukupnoga zdravstvenog informacijskog sustava. 2. Evaluacija kroz pokusni rad: Natje aj za nabavu Informacijskog sustava primarne zdravstvene zaatite i Integralnog bolni kog informacijskog sustava bio je jasno odreen s obzirom na posebne zahtjeve koji se pred sustav postavljaju. Kao va~an element ocjene natje aj je postavio i pokusni rad, s pravim pacijentima, pravim doktorima u pravoj ordinaciji koji je proveden u 2003. godini. To je druga inovacija i drugi element  hrvatskog pristupa . U evaluaciji su sudjelovali najeminentniji stru njaci za pojedina podru ja. To je bio meunarodni ocjenjiva ki sud u kome su bili i eksperti Svjetske banke, eksperti za standarde i sigurnost, kao i oni javnog zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva zdravstva, koji su svaki sa svog glediata ocjenjivali da li to rjeaenje zadovoljava. Pokusni rad i ocjena pokusnog rada pokazali su izvanredne rezultate. Javno se vidjelo koliko je pojedini ponuditelj sposoban, gdje su ja i, gdje slabiji. Evaluaciju cijelog projekta i odabira proveo je i Fakultet elektronike i ra unarstva koji je cijelom projektu je dao odli nu ocjenu. 3. Odabir graditelja a ne isporu itelja: Nije tra~en isporu itelj gotovog rjeaenja nego sposobni ponuditelj koji e u realnom vremenu, na realnim pacijentima pokazati sposobnost da bude graditelj sustava, koji e ga graditi skupa s onima koji e ga koristiti uz regulirana prava intelektualnog vlaasniatva, te vlasniatva hardvera, softvera, izvornih kodova itd. 4. Razviti IS PZZ koji na jednom mjestu za sve osigurava: BI (Business Intelligence), PHI (Public Health Intelligence), HCI (Health Care Intelligence), MI (Management Intelligence), KI (Knowledge Intelligence), EI (Equity Intelligence) and II (Integration Intelligence). 6. ZAKLJU AK Danaanja tehnologija omoguava i poti e cjelovita centralizirana rjeaenja s lokalnim koriatenjem podataka i informacija na pravilima reguliran na in. Primarna zdravstvena zaatita, kao vratar na ulazu u sustav zdravstva, treba imati svoj informacijski sustav koji je ujedno i integrator svih buduih informacijskih sustava u zdravstvu, na isti na in kao ato obiteljska medicina integrira informacije i podatke iz svih dijelova zdravstvenog sustava. Informacijski sustav primarne zdravstvene zaatite strateaka je komponenta reforme zdravstva i ima za cilj podizanje kvalitete i racionalizaciju potroanje u primarnoj zdravstvenoj zaaiti. Ulaganje u informacijski sustav primarne zdravstvene nema dobre alternative i predstavlja strateaku investiciju, isplativu kod djelatnosti primarne zdravstvene zaatite u dvije godine od po etka funkcioniranja. U Hrvatskoj je projekt informatizacije PZZ definiran (s mjerljivim ciljevima) po fazama, prema prioritetima i proveden sve do faze implementacije. Potrebno je koriatenje novih koncepata i nastavak upravljanja projektom dokazanom metodologijom koja osigurava uspjeanost projekta (investicije) Informacijski sustav primarne zdravstvene zaatite daje mogunost da lije nici i medicinske sestre preu na nov, olakaani na in rada, uz viae vremena za pacijente i bolje poslovanje, Informacijski sustav primarne zdravstvene zaatite omoguava dostup do podataka svima ovlaatenima koji ih trebaju te proaktivno koriatenje znanja, normi, smjernica, procedura i algoritama. On omoguava izravnu IT komunikaciju  ma gdje bili s bolnicama, specijalistima, kunom njegom, patrona~om, dijagnostikom, kao i sva naknadna povezivanja u procesu lije enja Sustav omoguava koriatenje dijagnosti kih i terapeutskih smjernica, jam i jednakost u pristupu pacijentima, i omoguava dostupnost potrebnog znanja na ekran doktora. Sustav omoguava povezivanje u interesne grupe za posebna istra~ivanja, poslovna ili problemska povezivanja i umre~avanja (mre~a ordinacija otvorenih vrata za & ) Neophodno je u najbr~e mogue vrijeme dovraiti projekt Informatizacije zdravstvenog sustava koji je otpo eo joa u ranim devedesetim s informatizacijom poslovanja HZZO. Ordinacije obiteljske medicine treba sustavno opremiti ra unalima i licenciranim aplikativnim rjeaenjima i povezati ih u jedinstven zdravstveni informacijski sustav. Za informatizaciju djelatnosti u primarnoj zdravstvenoj zaatiti treba utroaiti u slijedee dvije godine neato manje od 60 milijuna kuna. Nakon revizije Natje aja za nabavu hardvera i softvera za sustav PZZ i postupka odabira sposobnih ponuditelja koji je zavraen u studenome 2003. godine, trebao bi u 2005. godini implementirati lokalna aplikativna i centralno informacijsko i komunikacijsko rjeaenje. 7. LITERATURA Stevanovi, R.  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=110087" \t "_blank" Informacijski programi za ordinacije obiteljske medicine. // Med Fam Croat. 9 (2002) , 1; 30-33 Stevanovi, R.  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=110105" \t "_blank" Prikupljanje i primarna obrada zdravstvenih podataka, povezanost informacijskih sustava i kvalitete medicinskih podataka // Upravljanje kvalitetom - standardi kvalitete u bolni koj zdravstvenoj zaatiti / Dubravka voria ec, Vesna Maari (ur.). Koprivnica : Ministarstvo zdravstva RH, 2003. 100-109 Stevanovi, R. Stani, A.  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=130471" \t "_blank" Aktivnosti na izgradnji i uspostavi zdravstvenog informacijskog sustava RH // e-biz 2003 - SAVJETOVANJE O ELEKTRONI KOM POSLOVANJU. Opatija : HGK, MZT, HIZ, CASE, 2003. 1-11 ; 1-7 Kr mar, N. Stevanovi, R. Kova i, L. Merzel, M.  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=110040" \t "_blank" Reforma doma zdravlja, obiteljske medicine i zdravstvene zaatite u zajednici // VIII Kongres obiteljske medicine: Bolesti lokomotronog sustava. Pretilost, bolest danaanjice / Eris Matreljan, Zdravko Grgurev (ur.). Opatija : HUOM, 2001. 219-227 Stevanovi, R. Erceg, M.  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=142805" \t "_blank" Prijedlog nacionalnog informacijskog i komunikacijskog sustava za potrebe preventivne medicine // 1. Hrvatski kongres preventivne medicine i unapreenja zdravlja s meunarodnim sudjelovanjem / Strnad, Marija (ur.).Zagreb : HZJZ, 2003. 308-308. Stevanovi, R. Vuk, }. Gluhak, I.  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=110135" \t "_blank" Informacijska tehnologija zdravstvenog sustava u lije enju i spre avanju spolno prenosivih bolesti // 5. simpozijum o spolno prenosivim bolestima s meunarodnim sudjelovanjem / Slavko Shoenwald (ur.). Zagreb : Infektivna klinika, 2003. 3 . Varga, S; Stevanovi, R.  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=142752" \t "_blank" Uspostava informacijskih sustava u zdravstvu - ato dobiva preventiva // 1. HRVATSKI KONGRES PREVENTIVNE MEDICINE I UNAPERENJA ZDRAVLJA S MEUNARODNIM SUDJELOVANJEM / Strnad, Marija (ur.). Zagreb : HZJZ, 2003. 295. Stevanovi, Ranko.  HYPERLINK "http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=141787" \t "_blank" Informacijska tehnologija u primarnoj zdravstvenoj zaatiti // 1. HRVATSKI KONGRES TELEMEDICINE S MEUNARODNIM SUDJELOVANJEM / Ivica Klapan (ur.). Zagreb: Hrvatsko druatvo za telemedicinu, 2002. 86-87. WONCA International Classification Committee: The International Classification of Primary Care, Second Edition. Oxford University Press, Oxford, 1998. Lamberts H and Wood M (Ed.). ICPC: International Classification of Primary Care. Oxford University Press, Oxford, 1987. Lamberts H, Hofmans-Okkes I. Episode of Care: a core concept in family practice. J Fam Pract; 1996; 42. Meunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema (Deseta revizija), Svezak 1. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Zagreb. 1994. Meunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema (Deseta revizija), Svezak 2. Priru nik za uporabu. Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Zagreb. 1994. International Statistical Classification of Diseases and Related Health Problems, Tenth Revision, Volume 3. Alphabetical Index, WHO, Geneva, 1994. Van Klacht naar Diagnose [From complaint to Diagnosis]. Bussum, Coutinho, 1998. Hoffmans-Okkes I M and Lamberts H. The International Classification of Primary Care (ICPC): new applications in research and computer based patient records in family practice. Fam Pract. 1996; 42: 294-302 . Call for Applications. Academic part-time posts (T2) in Family Medicine. University of Malta; 29/family medicine 00, 2000. Lamberts H, Wood M, Hofmans-Okkes I, eds. The International Classification of Primary Care in the European Community. Oxford: Oxford University Press, 1993. Brage S, Bensten BG, Bjerkedal T, Nygard JF, Tellnes G. ICPC as a standard classification in Norway. Fam Pract 1996;13:391-6. Tablica: Kratice, zna enje i sadr~aj pojmova koriatenih u tekstu i subjekti na koje se pojmovi odnosi KraticaZna enjeSadr~ajSubjekt na kojeg se pojam odnosiBIBusiness IntelligenceUpravljanje poslovnim informacijamaHrvatski zavod za zdravstveno osiguranjePHIPublic Health IntelligenceUpravljanje javnozdravstvenim informacijama Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje Sustav i eksperti javnog zdravstvaHCI Health Care IntelligenceUpravljanje stru nim informacijama Hrvatska lije ni ka komora Doktori PacijentiMIManagement IntelligenceUpravljanje informacijama kod donoaenja odlukaMinistarstvo zdravstva Sabor RH Vlada RHKIKnowledge IntelligenceUpravljanje znanjemMedicinski fakulteti Hrvatska lije ni ka komora DoktoriEIEquity IntelligenceOsiguravanje jednakosti u sustavu zdravstva i zdravstvenog osiguranjaPacijenti Osiguranici Graani OsiguravateljiIIIntegration IntelligencePovezivanje svih sudionika u procesu lije enjaPacijenti Osiguranici Graani Osiguravatelji     PAGE  PAGE 1 ppv bln^\nV $da$gdL,b $da$gd>$ & F 0d`0a$gd> jlzl^\nVJLP´¨‹qqq\q\Lh9hL,b5CJaJmH sH (h9hL,bCJOJQJ^JaJmH sH h9hL,b6CJ\aJh9hL,bCJ\aJh9hL,b56CJaJh9hl56CJ\aJh9hlCJ\aJh9hR6CJ\aJh9hRCJ\aJh9hlCJaJh9hRCJaJh9hR56CJaJh9hl56CJaJP FL@R$\^bȹvj^j^jRh9h]2UCJ\aJh9h]CJ\aJh9hRCJ\aJh9h]CJaJh9heCJaJh9he56CJ\aJh9hR56CJ\aJh9h}56CJ\aJh9hL,b56CJ\aJh9h95CJ\aJhL,b5CJ\aJh9hL,b5CJaJmH sH h9hL,bCJaJmH sH j>nH $ & F 0d`0a$gd>$ & F 0d`0a$gd]2U$ & F 0d`0a$gd>$ & F 0d`0a$gde $da$gd>,VX:<RTpr24RTƻưzizizizizizizizizizizizizizi jh9hV]MCJU\aJh9hV]MCJ\aJh9hV]M5CJ\aJh9h>5CJ\aJh9hL,b5CJ\aJh9htCCJaJh9h>CJaJh9hRCJaJh9heCJ\aJh9h]CJ\aJh9h]2UCJ\aJh9h]2UCJaJ) XZ02b  *,.:Vbprʾ󰤛h9h:/CJ\aJh9h$_QCJ\aJh$_QCJ\aJh9hfQCJ\aJh9hfQ5CJ\aJh9h(CJ\aJh9h>CJ\aJh9h4oCJ\aJ jh9hV]MCJU\aJh9hV]MCJ\aJ- v(VF8L ^ $$Ifa$gd:/$a$gdfQ$ & F 0d`0a$gd> \`fvxz,08DFRTVnpr*@dnz|𙍁uiu𙁍uiuuh9hCJ\aJh9hyQCJ\aJh9h:/CJ\aJh9h>CJ\aJh9hfQCJ\aJh$_Q56CJ\aJh9hyQ5CJ\aJh9h:/56CJ\aJh9h>56CJ\aJ%h9hyQ56CJ\aJmH sH h9hyQ56CJ\aJ)^`fz.^RIIII $Ifgd:/ $$Ifa$gdfQkd$$Ifl\p \ $ t044 la.08Vpb^RIIII $Ifgd:/ $$Ifa$gdfQkd}$$Ifl\p \ $ t044 labdn 0 ^RIII@I $Ifgd $Ifgd:/ $$Ifa$gdfQkd $$Ifl1\p \ $ t044 la F L ` b d ~         2 6 8 J L N f h n | ~ ŹݓŹ{i[Pih$_Q56CJaJh9hyQ56CJaJ"h9hyQ56CJaJmH sH h9hyQ5CJaJh9h:/CJ\aJh$_Q56CJ\aJh9hyQ5CJ\aJh9hCJ\aJh9hyQCJ\aJh9h>CJ\aJh9hfQCJ\aJh9hyQ56CJ\aJ%h9hyQ56CJ\aJmH sH 0 D F L d ~    UI $$Ifa$gdfQkd$$Ifl\p \ $ t044 la $Ifgd:/ 0 2 8 N h    UI $$Ifa$gdfQkd!$$Iflw\p \ $ t044 la $Ifgd:/~                0 2 L ^      ϰ{o\J>h9h:k5CJaJ"h9hyQ56CJaJmH sH %h9hfQ56CJ\aJmH sH h$_Q56CJ\aJh9hfQ56CJ\aJ%h9h156CJ\aJmH sH %h9h>56CJ\aJmH sH %h9hyQ56CJ\aJmH sH h9hfQ5CJaJh9hyQ5CJaJh9h:/CJ\aJh9hyQCJ\aJh9h>CJ\aJ     2    UI $$Ifa$gdfQkd$$Ifl\p \ $ t044 la $Ifgd:/     : T  UI@@@ $Ifgd $$Ifa$gdkd9$$Ifl\p \ $ t044 la $Ifgd:/ 6 8 : R T        " $ ( * 6 8 : > @ L N P R T X Z \ 쿳|hXJ0JmHnHuhzQ hzQ0JjhzQ0JUhazjhazUh9h?/CJ\aJh9h:kCJ\aJ"h9h:k56CJaJmH sH h$_Q56CJ\aJh9h:k56CJ\aJ%h9h:k56CJ\aJmH sH          UMKK$a$gdfQkd$$Ifl\p \ $ t044 la $Ifgd    " & ( : < > T V X Z \ $a$gdfQ&`#$,1h. A!"#$% ,1h. A!"#$% DyK http://www.epha.orgyK *http://www.epha.org/DyK http://www.epha.org/a/1211yK 6http://www.epha.org/a/1211IDyK 5http://www.epha.org/IMG/pdf/e-health_action_plan.pdfyK jhttp://www.epha.org/IMG/pdf/e-health_action_plan.pdf$$If!vh555\ 5$ #v#v#v\ #v$ :Vl t555\ 5$ $$If!vh555\ 5$ #v#v#v\ #v$ :Vl t555\ 5$ $$If!vh555\ 5$ #v#v#v\ #v$ :Vl1 t555\ 5$ $$If!vh555\ 5$ #v#v#v\ #v$ :Vl t555\ 5$ $$If!vh555\ 5$ #v#v#v\ #v$ :Vlw t555\ 5$ $$If!vh555\ 5$ #v#v#v\ #v$ :Vl t555\ 5$ $$If!vh555\ 5$ #v#v#v\ #v$ :Vl t555\ 5$ $$If!vh555\ 5$ #v#v#v\ #v$ :Vl t555\ 5$ @@@ NormalCJ_HaJmHsHtH8@8 Naslov 1$@&5\<@< Naslov 2$@& 5CJ\6@6 Naslov 3$@&CJ >@> Naslov 4$$@&a$5\B@B Naslov 5$$@&a$ 5CJ\>@> Naslov 6$$@&a$5\B@B Naslov 7$$@&a$ 5CJ \>A@> Zadani font odlomkaZi@Z Obi na tablica :V 44 la .k@. Bez popisa <B@< Tijelo teksta5\>P@> Tijelo teksta 2CJ,FQ@F Tijelo teksta 3 56\]TC@"T Uvu eno tijelo teksta @^@5\8>@28 Naslov$a$ 5CJ \6U@A6 Hiperveza >*B*ph:@R: Zaglavlje  p#2)@a2 Broj stranicet@st ?/Reaetka tablice7:V0 t+x6.6Wtu~Zt vy( # %z'J)*+x.//1?33.556H7794::J<<%===>>!?}?$@o@@@@ B5BvBBBC8DXDDEEUFFFH=J3L4LALL+MRRV(WiXyYzY{YYI[\\i]]^``eabFdGdUd efg i`jklnn ooppSqqrrrst t tqtrtztttttttttuuu(u5ubuuuuuuu vvv v#v/vfFfMfffffqEqKqWq]q^qbqcqkqmqqqrq{qqqqqqqqqqqqqqqqqqqqqrrrr r(r/r6r7r>rBrHrIrQrSrVrWr\rrrvrwrzr{rrrrrrrrrrrrrrrrrrss sssssss(s)s7s;sBsKsNsOsWsXsascsisksqsrs|s}sssssssssssssssssssszttxxxxxx x x xxxx)x,xVsu}~YZ  uvxy'( # # % %y'z'I)J)***+w.x.////11>3?333-5.55566G7H777993:4:::I<J<<<$=%=====>>>> ?!?|?}?#@$@n@o@@@@@ B B4B5BuBvBBBBBCC7D8DWDXDDDEEEETFUF~FFFFHH!?}?@@ B5BBBCC/DXDqEE4LAL{YYGddUffpggi ikklblll nnnnn orooopypp,qSqqqSrrrrrcssstrttt'u(ubuuuuu v.v/vT*E$د4ږsBxx>@>         Hh;*t* zM               x                 [% XC>=yQ[;o R P)*A,75u9Y<?DZD3CGqfIXJV]M7P$_QRauS]2UL,b:k?5tu+xaz?/lFUR1Gg4GDx(#_tC:/24oOfQ zQ>9YQh>xGQ}]eJurtzttttttttuuu5ubuuuuuuv v#v?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F"Data 1TablefWordDocument\6SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjs  F!Microsoft Office Wordov dokument MSWordDocWord.Document.89q