Naslov
Liječnici specijalisti u Hrvatskoj: opći pregled, mogućnost planiranja i izobrazbe u budućnosti
(Medical specialists in Croatia: an overview, possiblityfor plannin and education in the future)

Autori
Trošelj, Mario ; Čikeš, Nada ; Kovačić, Luka ; Mayer, Vladimir

Izvornik
Liječnički vjesnik : glasilo Hrvatskoga liječničkog zbora (0024-3477) 125 (2003); 281-291

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni

Ključne riječi
medicinske specijalizacije - osoblje; statistički podaci; edukacija; liječnici - raspoloživost i raspodjela; statistički podaci; zdravstveno planiranje; Hrvatska
(specialties; medical - manpower; education; statistics and numerical data; physicians - supply and distribution; statistics and numerical data; health planning; Croatia)

Sažetak
U radu je prikazana dinamika kretanja broja specijalista i razlike koje su nastale između specijalista pojedinih specijalizacija u 14-godišnjem razdoblju. Posebno su prikazani i analizirani osnovni demografski podaci o specijalistima sa zaposlenjem 2000. godine u Hrvatskoj koji su dobiveni iz državnog Registra zdravstvenih djelatnika. Navedeni podaci korišteni su za prikaz dvije mogućnosti njihova planiranja: statističkom metodom za analizu vremenskog niza i predviđanjem potrebnih specijalista prema očekivanom odlasku u starosnu mirovinu. Krajem 2000. godine bila su 7383 specijalista, što je 65, 8% od ukupnog broja liječnika zaposlenih u zdravstvu Hrvatske. Među njima je bilo 3664 ili 49, 6% žena, medijan za žene iznosi 47, a za muškarce 50 godina. U odnosu na 1986. godinu, dvostruko ili više povećao se broj specijalista maksilofacijalne kirurgije (bazični indeks 260, prosječna godišnja stopa rasta 7, 1%), zatim psihijatrije, epidemiologije, dječje kirurgije i medicinske citologije. Podaci o broju specijalista na 100.000 stanovnika od 1980. do 1999. godine obrađeni su Holtovom dvoparametarskom metodom eksponencijalnog izglađivanja. Ovim prognostičkim postupkom, uz uvjet zadržavanja prosječnog rasta od 3 specijalista na godinu, određena je gustoća specijalista koja bi za 2009. godinu izosila 185 na 100.000 stanovnika. Mogućnost direktnijeg planiranja prikazana je korištenjem podataka o spolu i broju pojedinih specijalista po godinama života. Uz postavljeni kriterij navršavanja 60 godina za žene i 65 godina za muškarce, za svaku specijalizaciju predviđen je godišnji broj specijalista koji će u rzdoblju do 2020. godine otići u starosnu mirovinu, što je najčešći ralog prestanka rada u zdravstvu. Za neke specijalizacije razlika u broju specijalista predviđenom za umirovljenje u dvije uzastopne godine iznosi blizu, pa i nešto više od 50%. Tako se mogu uočiti "kritične" godine u kojima bi zbog varijacija u dobnoj zastupljenosti mogao otići veći broj specijalista. Za te bi godine trebalo osigurati adekvatan broj specijalista vodeći računa o dužini izobrazbe i programima koji vrijede u zemljama Europske unije. Broj i struktura specijalista mijenjat će se i u odnosu na strateško rješenje u sustavu zdravstva o potrebi rada specijalista u službi obiteljske medicine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA