Naslov
Prof. Robert Visiani o vegetaciji otoka Lokruma
(Prof. Robert Visiani on vegetation of the Island of Lokrum)

Autori
Šišić, Bruno

Izvornik
Hortikultura (0018-5337) 45 (1978), 3; 118-120

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, prikaz, znanstveni

Ključne riječi
Robert Visiani; otok Lokrum; vegetacija
(Robert Visiani; Island of Lokrum; Vegetation)

Sažetak
Robert de Visiani (1800. - 1878.), Šibenčanin, botaničar svjetskog glasa i ravnatelj najstarijeg europskog botaničkog vrta u Padovi, uz kapitalna djela o dalmatinskoj flori objavio je i rad "Sulla vegetazione e sul clima dell' isola di Lacroma ( O vegetaciji i klimi otoka Lokruma ). Tiskan u Trstu, kao knjižica od 16 stranica, osobite je dokumentarne vrijednosti. Pored podataka o položaju Lokruma u prostoru Dubrovnika i njegovoj veličini, obavještava o geološkom porijeklu stijenja, o značajkama tla i relijefu otoka. Naročito je zanimljiv prikaz klime Dubrovnika i Lokruma na temelju meteoroloških podataka, koji su u to vrijeme u Dubrovniku bili uredno bilježeni , a koje je Visianiju za razdoblje od 1853. do 1862.g. podastro poznati dubrovački ljekarnik i prirodoslovac Antun Drobac. Otok je prekriven vazdazelenom vegetacijom živahnog izgleda. Prisutne su brojne vrste, a posebno su istaknute one koje se zastupljenošću ističu u sloju drveća, grmlja i trajnica, kao i drugo samoniklo bilje koje zavređuje pozornost herbarista. S obzirom da su ljeta topla i suha, javljaju se neke specifične pojave u razvoju vegetacije. Primjerice , neke vrste odbacuju lišće ljeti, a listaju zimi (napr. Euphorbia dendroides) ; također, postoji stadij ljetnog mirovanja bilja i ponovnog buđenja u vlažnijoj jeseni ; ili, pak, neke biljne vrste, koje se uobičajeno smatra jednogodišnjima, ovdje kontinuirano rastu pa se javljaju kao višegodišnji polugrmovi. U vrijeme Visianijeve posjete Lokrum je bio u vlasništvu Maksimilijana Habsburškog (od 1859.g.), koji ga je uredio kao svoj ladanjski perivoj, i po čijoj je ideji odmah bilo započeto s dobavom i pokusnom sadnjom brojnih vrsta egzotičnog bilja. Uvezeno bilje posađeno je u vrtovima oko ljetnikovca i starog benediktinskog samostana, ali i među šumskim raslinjem na posebno raskrčenim manjim čistinama u namjeri da se osjetljivim vrstama bilja iz drugih krajeva svijeta pruži zaštita od studeni, vjetrova, jakog sunca i posolice. Visiani je svoju knjižicu završio popisom koji sadrži latinska imena više od stotinu stranih biljnih vrsta, koje je tom prigodom bio zatekao u lokrumskim nasadima. Objašnjenjem nekih pitanja vezanih za introdukciju bilja kao i za provođenje uzgojnih vrtlarskih zahvata Visiani se predstavio ne samo kao istaknuti botaničar-znanstvenik, nego također i kao vrstan hortikulturist.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

Napomena
Članak je objavljen u povodu obilježavanja stote obljetnice smrti ovog glasovitog botaničara, profesora Sveučilišta u Padovi, koji je veći dio svog opusa posvetio flori Dalmacije, iz koje je potekao

POVEZANOST RADA