Naslov
Agroekološki elaborat stanja tala s projektom rekultivacije bušotinskih radnih prostora i isplačnih jama polja Lipovljani (Lip-11, Lip-61, Lip-67 i Lip-123)

Autori
Kisić, Ivica ; Bašić, Ferdo ; Seletković, Zvonko ; Mesić, Milan ; Vađić, Željka ; Vuković, Ivana ; Sajko, Krunoslav

Izvornik
Agroekološki elaborat stanja tala s projektom rekultivacije bušotinskih radnih prostora i isplačnih jama polja Lipovljani (Lip-11, Lip-61, Lip-67 i Lip-123) ; Zavod za opću proizvodnju bilja, Agronomsi fakultet ; Zagreb

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija

Godina
2005

Ključne riječi
isplačna jama; bušotinski radni prostor; nafta; promjene u tlu; teške kovine; ukupna i mineralna ulja

Sažetak
Eksploataciju nafte/plina u svim stadijima, od početnih radova - rudarskog bušenja, prikupljanja, rafinacije, izgradnje podzemne mreže naftovoda/plinovoda do isporuke nafte/plina u mrežu prate zahvati i postupci rizični za okoliš, odnosno za temeljne namjene korištenja prirodnih resursa, napose tla na području u kojemu se ti radovi obavljaju. Jedan od takvih zahvata je manipulacija sa sadržajem isplačne jame rudarskih bušotina poslije privođenja bušotine njezinoj svrsi. Osim iskorištene isplačne tekućine - isplake, suspenzija u isplačnoj jami sadrži nabušene čestice stijena i niz otpadnih fluida koji se koriste u tehnološkom postupku bušenja ili se donose sa strane i odlažu u jame. Sva masa se prikuplja u jame iskopane u tlu u neposrednoj blizini bušotine, poznate u naftnom rudarstvu pod nazivom isplačna jama. Isplačna tekućina - isplaka sadrži različite kemijske spojeve, među kojima i one koji spadaju u ekološki rizične odnosno toksične tvari. Zbog toga sadržaj isplačne jame predstavlja potencijalni izvor onečišćenja okoliša, najprije tla, a zatim i bilja koje se uzgaja na tlu, jer preko njega onečišćivači - polutanti ulaze u lanac animalne i humane ishrane s nepoželjnim posljedicama po konzumente. Dio se dakako ispire iz tla u podzemnu vodu, dovodeći pri tome do poremećaja u akvatičnim ekosustavima. Spoznaja o realnoj opasnosti za okoliš koju naftno i/ili plinsko bušenje kao nezaobilazni zahvat koji prethodi eksploataciji nafte i plina sobom nosi, u INA-Naftaplinu, postupno je sazrijevala, nalazila odraz u pooštrenju tehnološke discipline i razradi postupaka i mjera sigurnosti koje se poduzimaju prigodom izvedbe tih radova. Na toj crti, a u cilju svođenja oštećenja okoliša na nužni minimum, stručnjaci INA-Naftaplina izradili su 1990. g., Glavni tipski rudarski projekt (GTRP), pod naslovom: "Sanacija isplačnih jama u INA - Naftaplinu" (Rukavina i sur. 1990). Poslije završetka radova bušenja i privođenja bušotine svrsi, uvažavajući posebnosti svakog konkretnog područja, sanacija isplačne jame na svakoj bušotini vrši se prema posebnom postupku koji je definiran Pojednostavljenim rudarskim projektom (PRP) za tu bušotinu. Sanacijski postupak treba iza sebe ostaviti tlo u kojemu sadržaj teških kovina i potencijalno toksičnih elemenata ne smije prelaziti maksimalno dopuštenu vrijednost, sukladno s odredbama Pravilnika o zaštiti poljoprivrednog tla od onečišćenja (NN 15/92). Slijedi zatim rekultivacija tla, prema projektu koji precizira količinu i način aplikacije materijala koji trebaju osigurati da se sadržaj humusa i hranjiva u tlu na saniranoj površini isplačne jame izjednači sa sadržajem u okolnom - netaknutom tlu. Već duži niz godina Zavod za opću proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu servisira potrebe INA-Industrija nafte d.d. - Naftaplin u izradi studijske dokumentacije potrebite za opisani postupak sanacije i rekultivacije tala. Ovaj elaborat s projektom rekultivacije dio je te suradnje, a obuhvaća rezultate istraživanja stanja tala poslije postupka sanacije isplačnih jama polja Lipovljani (Lip-11, Lip-61, Lip-67 i Lip-12) sa svim kompleksnim zahvatima rekultivacije tala, koje je potrebito izvesti da bi se tlo dovelo u stanje što bliže stanju prije bušenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija), Šumarstvo

POVEZANOST RADA