Naslov
Urbana antropologija novozagrebačkog naselja. Kultura svakodnevice u Travnom.
(Urban anthropology of New Zagreb's neighbourhood. The culture of everyday life in Travno)

Autori
Gulin Zrnić, Valentina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
22.12

Godina
2004

Stranica
311 stranica

Mentor
Čapo Žmegač, Jasna

Ključne riječi
urbana antropologija; Zagreb; stambena zajednica; prostor i mjesto; svakodnevica; simbolička zajednica; rezidencijalni identitet
(urban anthropology; Zagreb; housing community; place and space; everyday life; symbolic community; residential identity)

Sažetak
Ova je disertacija etnološka ili kulturnoantropološka interpretacija grada (Zagreb) u drugoj polovici 20. stoljeća, odnosno jedne gradske cjeline (Novi Zagreb) i njezine osnovne jedinice - stambenog naselja (case study naselje Travno). Središnja je tema rada usmjerena na procese izgradnje zajednice i stvaranje mjesta u suvremenom urbanom životu u hrvatskom društvu. U raspravi koja otvara središnje teme interpretirano je semantičko kodiranje urbanog prostora kroz jukstaponiranje arhitektonskih, urbanističkih i socioloških diskursa. Glavnina rada fokusira se na etnološkom metodologijom sakupljenu građu koja dokumentira život stanovnika u jednom modernom urbanom naselju. Istražujući svakodnevne i diskurzivne prakse, razmotreno je formiranje zajednica definiranih stambenom pripadnošću, te postojanost teritorijalnog koncepta stambene urbane zajednice u iskustvu stanovnika ispitano je više organizacijskih oblika zajednice na teritorijalnom principu dokumentirane su i interpretirane formalne i neformalne mreže društvenosti interpretirani su ključni procesi (stvaranje dijeljenog iskustva, praktična upotreba naselja, lokalni javni prostor, javna familijarnost itd.) kojima se odvija izgradnja zajednice, i koji su uvjetom za percipiranje zajednice na određenom stambenom lokalitetu, također, i za osjećaj pripadnosti. Interpretativnim pristupom (A. Cohen), u radu utvrđeno je postojanje urbane zajednice kao mentalnog, narativnog, subjektivnog i simboličkog konstrukta. Nadalje, uveden je kritički antropološki koncept mjesta kao društveno-kulturne konstrukcije, koji nosi karakteristiku mnogoznačnosti i multivokalnosti. Istražujući transformaciju prostora (fizičkog, izgrađenog, zadanog okoliša) u mjesto (simboličko, identitetno), na temelju građe interpretirano je nekoliko procesa kojima se stvaraju značenjski odnosi pojedinaca s lokalitetom na kojemu žive (odrastanje, upisivanje sjećanja, participacija, karakterizacija ljudi). Vezanost za mjesto, koja je u kulturnoantropološkom pristupu definirana stvaranjem simboličkog odnosa između pojedinca i naselja, u jednom se svojem obliku iskazuje i kao rezidencijalni identitet, pri čemu, kako ukazuje istraživanje, naselje postaje dijelom osobnog, i u nekim slučajevima kolektivnog, identiteta. Značenja grada, istražena u ovome radu iz aspekta suvremenih urbanih stambenih prostora i zajednica u vlastitom društvu, proizlaze iz življenog iskustva, upućujući na fenomenološki, autobiografski i subjektivni odnos pojedinca i grada: interpretacija takvih konstrukcija značenja i konfiguracija značenjskih razina, specifična je antropološka je perspektiva istraživanja grada.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA