Pregled bibliografske jedinice broj: 197479
Kartografski izvori između povijesti i politike ili kako lagati kartama
Kartografski izvori između povijesti i politike ili kako lagati kartama // Hrvatska historiografija XX. stoljeća: između znanstvenih paradigmi i ideoloških zahtjeva / Lipovčan, Srećko ; Dobrovšak, Ljiljana (ur.).
Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2005. str. 313-334 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 197479 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kartografski izvori između povijesti i politike ili kako lagati kartama
(Cartographic Sources between History and Politics or How to Lie with Maps)
Autori
Slukan-Altić, Mirela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Hrvatska historiografija XX. stoljeća: između znanstvenih paradigmi i ideoloških zahtjeva
/ Lipovčan, Srećko ; Dobrovšak, Ljiljana - Zagreb : Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2005, 313-334
Skup
Hrvatska historiografija XX. stoljeća: između znanstvenih paradigmi i ideoloških zahtjeva
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 12.12.2002. - 13.12.2002
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
povijest 20. stoljeća; kartografski izvori; politička angažiranost karata; metageografija
(20th’ century history; cartographic sources; political involvement of maps; metageography)
Sažetak
Karte kao vizualno upečatljiv grafički izraz, oduvijek su bile osobito pogodno sredstvo za sugestivno prenošenje određenih poruka. Izrazita angažiranost kartografskih izvora zapaža se već u srednjem vijeku, a svoju punu snagu dobivaju sredinom 19. stoljeća u vrijeme nacionalnih pokreta. Početak snažnog razvoja tematske kartografije tijekom druge polovice 19. i čitavog 20. stoljeća, omogućio je prenošenje informacija o prostornoj distribuciji određenih specifičnih društveno-geografskih elemenata kao što su državna razgraničenja, povijesne granice, nacionalni i vjerski sastav stanovništva i sl. Povijesno opravdanje političkih ciljeva osobito je popularno tijekom 20. stoljeća, kada karte postaju neizostavnim dijelom svakog političkog programa. Brojne povijesne karte, karte razgraničenja, demografske karte te osobito etnografske karte, koje su “ komplicirane” povijesne i statističke podatke znale jasno predočiti “ običnom puku” i opravdati određene političke ciljeve, uvijek su padale na “ plodno tlo” . Tijekom 20. stoljeća, kartografski izvori jednako su služili mirovnim konferencijama ili kao poticaj ratovima. Sugeriranje određenih političkih poruka putem karata provodilo se na različite načine: jednostavnim falsificiranjem povijesnih ili recentnih statističkih podataka, isticanjem samo jednog segmenta pojave bez njegova konteksta, uopćavanjem podataka, ciljanim statističkim grupiranjem podataka kao i ispisivanjem neskrivenih političkih poruka na samu kartu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
