ࡱ> NPM@ PGbjbjFF.P,,R$$$4X(8 ,@ ` ` " $QR    U            T 8i* k0 YY Y     X $$(600 godina glagoljskoga misala Hrvoja Vuk ia Hrvatinia (1404. - 2004.) Marica un i Hrvatinii se spominju u jednoj ispravi Karla II. od 14. 7. 1299. kao "Hrovatinus comes". Najmoniji od njih je vojvoda Hrvoje Vuk i Hrvatini, pristaaa napuljskih kraljeva Karla Dra koga i Ladislava Napuljskoga. Iz njihova an~uvinskoga grba uzeli su Hrvatinii ljiljane poput bosanskih i drugih europskih kraljeva. Hrvoje se popeo do velike politi ke moi i ugleda svojom vjernoau bosanskim kraljevima. Kralj Ostoja dopuata mu da osvaja dalmatinske gradove pod zastavom napuljskoga kralja. Zbog vjernosti iskazane kralju Ladislavu i njegovu ocu Karlu Dra kome, Ladislav u Gaeti 1391. poveljom potvruje vojvodi Hrvoju i njegovu bratu Vuku Vuk iu banovinu kraljevine Dalmacije i Hrvatske. Nakon ato je }igmund u Kri~evcima pobio hrvatske plemie, Ladislav se oslonio na najmonijeg tadaanjeg bosanskog vojvodu Hrvoja koji e, uz pomo maraala Sicilije i vrhovnoga kapetana napuljske mornarice Alojzija Aldemarisca, uspjeti da svi dalmatinski gradovi izvjese Ladislavovu zastavu. Ostrogonski nadbiskup Ivan Kani~aj krunio je Ladislava 5. 8. 1403. g. u Zadru za hrvatskougarskoga kralja. Prije povratka u Napulj, kralj je uzdigao Hrvoja na veliku ast "hercega" (dux) grada Splita davai mu u posjed otok Bra , Hvar i Kor ulu te ga postavlja svojim jedinim namjesnikom u Hrvatskoj i Dalmaciji. Od toga se vremena Hrvoje naziva u splitskim spomenicima "herceg Spljeta, potkralj (vicerex) Dalmacije i Hrvatske, najvei vojvoda bosanski i knez donjih strana". Da crkvene vlasti prihvate Hrvoja, osumnji ena zbog bogumilstva, za hercega katoli koga grada Splita, naru ili su crkveni dostojanstvenici za njega misal koji e potvrditi Hrvojevu pripadnost katoli koj crkvi. Taj glagoljski misal napisan je izmeu 1403. i 1404. godine kad je vojvoda bio na vrhuncu svoje moi. Na kraju misala nalazi se slika Hrvoja preko cijele stranice na bijelom pobjedni kom konju. Isto tako zauzima cijelu stranicu njegov grb s latinskim natpisom: Arma Hervoiae ducis Spalatensis. Pisac Butko koji je pisao misal s joa nekim pomonicima u dosta velikoj ~urbi, zapisao je svoje ime na 139. listu u spomenu ~ivih: Tu pomeni ~ive ke hoL i But'ka pis'ca. Misal je izvanredno lijepo iluminiran. Ima oko 380 ~ivopisnih inicijala i 94 minijature na 243 lista (ili 486 stranica) pergamene. Neki su inicijali pro~eti heraldi kim elementima iz Hrvojeva grba, a pozadina u viae minijatura pokazuje dijelove Splita: zidine Dioklecijanove pala e i toranj sv. Duje. U kalendar su uvrateni sveci koje su atovali An~uvinci, i sv. Duje, zaatitnik grada Splita. Boje su vrlo dobro sa uvane. Osim sakralnih tema u minijaturama (sveci iz Staroga i Novoga zavjeta, prizori iz Kristova ~ivota), ilustrirani kalendar ima slike svakidaanjih poslova. Uvez je bio opto en dragim kamenjem koje je kasnije nestalo. Izgleda da je zbog tih dragocjenosti i postao plijenom turskih osvaja a i dostojnim darom sultanskoj biblioteci. Joa i danas glagoljski misal resi sultansku biblioteku Topkapi Sarayi u Carigradu, samo s neato skromnijim koricama u tzv. Yildis-uvezu iz 19. st. Prvi ga je zabilje~io A. D. Mordtmann u popisu rukopisa sultanske biblioteke. Ekspedicija Maarske akademije (Kubiny, Heszlmann, Ipolyi) koja je 1862. godine u Carigradu tra~ila knjige Korvinove biblioteke, prvi put naziva ovaj kodeks misalom, tako da u katalog Ernsta Dethiera ulazi pod nazivom "misal". Nova delegacija Maarske Akademije pod vodstvom turkologa Vambryja prenosi Hrvojev misal 1889. god. u Budim i aalje ga u .:<p|`  ^ , .   6 V ,.8J^`fjZ\hj.~BR¾hxThj h=h>hehhih>h>5 h>5h>h5CJaJh>hj 5CJaJh>hi5CJaJh>h=5CJaJA. `` ,j038<x>> ??@AHCEGGG$a$gdn$a$gd=$a$gd>x>GNG vZ\^`NpptTRh" \ j p ""<#>###,\,,,,,,-`-b-..f0h02N2̸̴̴̸̰̪jhQ|R0JUhQ|RjhQ0JUhQUhh&jh90JUjh_Z0JUh9h8:hh>hihxThj 6hhj hxThxT6hxTh_Z7Be  na fotolitografsko snimanje i prou avanje subvencijom bosanske vlade i rezultati su objavljeni u jednoj studiji. Otkada je T. Uspenski napisao da je Hrvojev misal nestao, i drugi su poznati filolozi podr~avali to mialjenje (J. Vajs, I. Mil eti, V. uri, J. Hamm, O. Maruaevsky) sve do 1960-ih godina dvadesetoga stoljea usprkos izjavama povjesni ara V. Klaia, F. `iaia i Lj. Karamana da je misal u Carigradu. O ito je ostala nepoznata injenica da je 1933. god. kodeks registriran pod brojem 71 u opisu rukopisa sultanske biblioteke Adolfa Deissmanna. Hrvojev misal je "otkriven" tek 1963. godine kad je direktor biblioteke Sarayi u Carigradu Hayrullah rs upozorio Maru Harisijadis na Hrvojev misal i druge slavenske rukopise koji se nalaze u Carigradu. Ona je o tome objavila nekoliko lanaka i na taj se na in rijeaila zagonetka sudbine te dragocjene knjige koja je do 1927. bila vjerojatno s ostalim mnogim rukopisima u podrumu biblioteke u Carigradu. Staroslavenski institut u Zagrebu potaknuo je i organizirao luksuzno faksimilno i kriti ko izdanje Hrvojeva misala u bojama koje je vjerno izvornom rukopisu u svemu, pa ak i u ru nom obrezivanju listova i papiru koji je poput pergamene. Kriti ko izdanje teksta ima latini ku transkripciju (M. Panteli), usporedbu s etiri misala ( B. Grabar, A. Nazor) i rasprave o rukopisu: Hrvojev misal i njegov historijsko-liturgijski sastav (M. Panteli), Kulturno-povijesna analiza iluminacija Hrvojeva misala (M. Panteli), Karakteristike jezika i pisma Hrvojeva misala (A. Nazor), O kriti kom izdanju Hrvojeva misala (B. grabar) i Popis biblijskih itanja (B. Grabar). Hrvojev misal tiskan je u 800 primjeraka. Usprkos visokoj cijeni skoro je rasprodan osim nekoliko primjeraka koji se joa mogu kupiti u Grazu po cijeni od 2026 (dvije tisue dvadeset aest) eura. Alegorije mjeseci kojima je ukraaen kalendar Hrvojeva misala pojavile su se u dva suvremena kalendara proaloga stoljea, kao i na izlo~bi kalendara u Zagrebu. Tvornica "Kraa" je 1997. godine plasirala na tr~iate bombonijeru u obliku knjige Hrvojeva misala i dobila zlatnu medalju za dizajn na svjetskoj izlo~bi inovacija INPEX 97 u Pittsburghu. Ova knjiga je stara 600 godina, a boje joa nisu izblijedile ni crnilo kojim su slova pisana. Hrvojev misal je spomenik kulturne baatine koji ne smijemo zaboraviti ni mi, niti naai potomci.  Philologus 1850, V.(1850) 759 i IX. (1854) 584.  Augusteon IX, 1868.  Missale glagoliticum Hervoiae ducis Spalatensis, recensuerunt V. Jagi, L. Thallczy, F. Wickhoff, Vindobonae 1891. T. Uspenski, Izvjestja Rus. arheol. instituta v Konstantinopole, T. XII., Sofija 1907, 204.  Adolf Deissmann, Forschungen und Funde im Serai. Mit einer Verzeichnisder nichtislamischen Handschriften im Topkapu Serai zu Istanbul. Berlin und Leipzig 1933.  Mara Harisijadis, "Misal Hrvoja Vuk ia nalazi se u Saraju", Slovo 13, 1963, 243-245. Politika 17. 2. 1963., Staretinar Arheoloakog instituta, NS XV-XVI 1964,145-161. Hrvatskoglagoljski Misal Hrvoja Vuk ia Hrvatinia, Transkripcija i komentar: Biserka Grabar, Anica Nazor, Marija Panteli, urednik Vjekoslav `tefani, Mladinska knjiga - Ljubljana, Staroslavenski institut - Zagreb, Akademische Druck- u. Verlagsanstalt - Graz,Zagreb, Ljubljana, Graz 1973.  Preko Interneta http://www.adeva.com/englisch/buchseite_e.asp?id=771&produkt=Faksimiles&Kz=. Na istoj adresi mo~e se nai i faksimil II. Novljanskog glagoljskog brevijara: Breviar Novi II. PAGE  PAGE 1 N2P22223P3333333\4j4l4x4z4|44444450525>5N5Z5p5r5t566&7(778888888H9T9Z9l9n999999::: :0:2:H:J:L:;:;<;H;;;;<<<\<ٿûhhbheh.!jhb0JUhnh~Kh8:h>hQhhQ|Rh&jh&0JUJ\<<<<<<(=h=v>x>z>|>>>>>> ? ??n???@x@@@@AAAtB~BHCJCnCrCtCCCCEEEEEfFtFFFFFFFӾӶӥhhCJaJhCJaJhnhCJaJ!jhnh0JCJUaJhnh6 h6h8:h6hJOSh6hjh0JU hbhhV/ hh~Khh.!he5FFFFFFGGGGG*G,G.G0G2G4G@GBGDGFGHGJGLGNGPGؿ hbhhV/ 0JmHnHuhh h0Jjh0JUhV/ hbhhCJaJhnhCJaJG.G0G2GHGJGLGNGPG$a$gd=h]hgd &`#$gd,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtH >A@> Zadani font odlomkaViV Obi na tablica4 l4a .k. Bez popisa>@> _Z Tekst fusnoteCJaJ>&@> _ZReferenca fusnoteH*8 @8 Podno~je  p#2)@!2  Broj stranice} a Q3IhQTPIJXY  0 T@\Lb6ijktuv00x0x0x000000000000000@0@0@0@0@0@0@0@0@0l @0@08\~0@0@0\~0(  @6ij^>0z^>0\>0^>0^>0^>0m d^>0  P%^~0L%\~0\~0@\~0^~0^~0 | N2\<FPG$%&GPG'NG !!3^?JW>*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PersonName &-.8Yc!:FU_foIQ'1<LS^g     L U 7 = > F aiHNSY\^`hZ`mvwz]eDIOZ%NWdklxy >GITUXY^bgmrslnor$[fglqX_kHJWY   / 0 ST?@[\KNad58hkkiV/ j .!G!8:Q|RJOSxT_Z#n>&b)n<e9=~KQ@dH PP P PPPPPPP P"P,UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"qhvʊ&r )r )!r43H)?<>600 godina glagoljskoga misala Hrvoja Vuk ia Hrvatinia (1404USERUSEROh+'0$ 4@ \ h t?600 godina glagoljskoga misala Hrvoja Vukia Hrvatinia (140400 USERodiSERSERNormaliUSERli4ERMicrosoft Word 10.0@n@]J @6 ir՜.+,0( hp|  o)  ?600 godina glagoljskoga misala Hrvoja Vukia Hrvatinia (1404 Naslov  !"#$%&'(*+,-./023456789:;<>?@ABCDFGHIJKLORoot Entry Fd`iQData )1Table1YWordDocument.PSummaryInformation(=DocumentSummaryInformation8ECompObjk  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q