ࡱ> {|}~`Bbjbj rd 8 8 8 N b b b v 8tv h~!!!!!c$c$c$$h[ b '#$@c$''b b !!+$rZrZrZ'b !b !rZ'rZrZ:d_,b b _!r! ddm9_ f\O<_R7PY7_7b _c$W%rZ&&Ic$c$c$Zdc$c$c$''''v v v v v v v b b b b b b  Tihana Brklja i Renata Franc Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar Maruliev trg 19 Zagreb  HYPERLINK "mailto:tihana@pilar.hr" tihana@pilar.hr RAZLIKE IZMEU DAVATELJA I NE-DAVATELJA KRVI: INTENZITET I DIMENZIONALNOST STAVA, PREDVIANJE NAMJERE I PONA`ANJA The differences between blood donors and non-donors: Intensity and dimensionality of attitudes, prediction of intention and behavior SA}ETAK Cilj istra~ivanja bio je provjeriti dimenzionalnost stava prema darivanju krvi i ispitati eventualne razlike u strukturi stava izmeu davatelja i ne-davatelja krvi. Nadalje ~eljeli smo ustanoviti postoje li razlike izmeu davatelje i ne-davatelja s obzirom na pojedine aspekte stava prema darivanju krvi, te razlike u predvianju namjere i ponaaanja. Istra~ivanje je provedeno na prigodnom uzorku od 417 zaposlenih osoba (158 davatelja i 259 nedavatelja), a mjereni su stavovi prema darivanju krvi (Likertova i skala bipolarnih pridjeva) i namjera. Stvarno ponaaanje je praeno kroz tri mjeseca nakon primjene upitnika. Skala stavova faktorizirala se u 4 faktora od kojih su dva pozitivna: obaveza i opravdanost i dva negativna: direktna opasnost i banalni razlozi; a ako broj faktora ograni imo na dva potvrujemo hipotezu o pozitivnoj i negativnoj dimenziji stava. Izmeu davatelja i ne-davatelja nije naena razlika u faktorskoj strukturi. Utvrena je niska i zna ajna povezanost stava i namjere. Opi stav i davateljsko iskustvo zna ajni su prediktori namjere. Povezanost namjere i ponaaanja je takoer niska, a, o ekivano, ekstremni stupnjevi namjere (pozitivni i negativni) bolje diferenciraju ponaaanje od blago pozitivnih ili blago negativnih. ABSTRACT The aim of this study was to explore the dimensionality of the attitudes towards blood donation and to exam possible differences in attitude structure between donors and non-donors. Further, we intended to test the differences between donor and non-donors regarding certain aspects of the attitudes towards blood donation, and the differences in predicting intention and behavior. A total sample of 417 persons participated in this research (158 donors and 259 non-donors). Attitudes towards blood donation (Likert scale and bipolar adjectives scale) and intention to donate were assessed. Actual behavior was observed in the period of 3 months after the administration of the questionnaires. Factor analysis showed 4 significant factors, two of them positive (obligation, justification) and two negative (direct threat and common reasons). When the number of factors was limited to two, the hypothesis of positive and negative component of attitudes was confirmed. There was no difference between donors and non-donors in attitude structure. Low and significant correlation was found between attitudes and intention. The correlation between intention and behavior is also low and significant, and, as expected, extreme degrees (either positive or negative) of intention are better in behavior differentiation, compared to moderate ones. UVOD Polazei od klasi nih teorija predvianja ponaaanja istra~iva i pokuaavaju predvidjeti ponaaanje na temelju iskazane namjere koja bi trebala biti funkcija stava i socijalnih normi u jednostavnom Modelu razlo~ne akcije (Ajzen i Fishbein, 1975), a u slo~enijem Modelu planiranog ponaaanja (Ajzen, 1985), i percipirane kontrole nad ponaanjem. Obje teorije uspjeno su primjenjene na irok spektar ponaanja kao npr. vezanje pojasa u automobilu (Stasson i Fishbein, 1990), prisustvovanje nastavi (Fredricks i Dosset, 1983), koritenje kontracepcije (Sable i Libbus, 1998), spavanje, sluaanje odreenog tipa muzike, uzimanje vitamina (Madden, Ellen i Ajzen, 1992) i mnoga druga. Darivanje krvi, s prakti nog stajaliata, interesantno je ponaaanje budui da je neupitno korisno, a uspjeano bi predvianje darivanja krvi otvorilo puteve k regrutaciji novih i zadr~avanju postojeih davatelja. Ako smo svjesni injenice da oko 60% osoba nema zdravstvenih prepreka za darivanje krvi, a da svega 3%-5% redovito daruje krv, te da su istovremeno potrebe za krvlju konstantno vee od zaliha, rjeaavanje problema nedovoljnog broja davatelja neophodna je strategija za poboljaanje situacije u zdravstvu. S druge strane, darivanje krvi znanstveno je zanimljivo jer se radi o tzv. jednokratnom (single-act) ponaaanju, koje je altruisti no, obostrano anonimno (u smislu da davatelj ne zna kome je darovao krv, a primatelj ne zna tko mu je darovao krv) i za razliku od veine drugih ponaaanja  fizi ki iscrpljujue i bolno. Meutim, pokuaaji predvianja darivanja krvi na temelju Teorije razlo~ne akcije nisu bili osobito uspjeani (npr. Zuckerman i Reis, 1978; Pomazal i Jaccard, 1976; Bagozzi, 1981; Giles i Cairns, 1995) i premda su osnovne teorije uglavnom potvrivane, objaanjeni postotci namjere i ponaaanja su relativno niski, a percipirana kontrola nad ponaaanjem ili drugi, kasnije uvedeni prediktori (proalo ponaaanje, moralna obaveza) esto bolje predviaju namjeru od samog stava. Iako su osnovne odrednice namjere u Teoriji razlo~ne akcije i u Teoriji planiranog ponaaanja ravnopravne, a autor (Ajzen, 1991) smatra da e ovisno o karakteristikama ponaaanja ili specifi ne osobe svaka od njih biti viae ili manje prediktabilna, stavovi, povijesno, zauzimaju sredianju ulogu u predvianju ponaaanja, pa je gotovo nezamislivo da budu isklju eni iz modela. Zbog ega su stavovi nezadovoljavajui prediktori darivanja krvi? Dio izvora ovakve nedosljednosti mo~emo tra~iti u prije spomenutim dodatnim prediktorima koji modificiraju vezu stava, namjere i ponaaanja (npr. percipirana kontrola, samoefikasnost, moralna obaveza, znanje, proalo ponaaanja, navika), ali i u karakteristikama samog stava kao ato su njegova snaga, va~nost, centralnost i pobudljivost. Meutim dio izvora navedene nedosljednosti stava prema darivanju i ponaaanja proizlazi i iz odnosa specifi nosti darivanja krvi i stava prema darivanju i uobi ajenih konceptualizacija i operacionalizacija stavova. Nedvojbeno je da neka ponaaanja (kao darivanje krvi) imaju, za veinu ljudi dominantno pozitivnu, a druga (kao npr. puaenje) dominantno negativnu konotaciju. Takoer, postoji itav niz pozitivnih ponaaanja (prema kojima prevladava pozitivan stav) a koja veina ljudi ipak ne prakticira. Dobrovoljno darivanje krvi sigurno spada meu njih. Stoga, analizirajui darivanje krvi, jednostavan odgovor na pitanje zaato se stavovi pojavljuju kao relativno loai prediktori darivanja krvi, nudi ve opisana specifi nost ovog ponaaanja koje je, s jedne strane, izrazito pozitivno  sva istra~ivanja mahom potvruju visoko pozitivan stav prema darivanju krvi; dok je s druge strane prili no zahtjevno i ne daje gotovo nikakvu vanjsku nagradu ( ak ni u vidu pohvale). S obzirom da gotovo svi iskazuju pozitivan stav prema darivanju krvi, varijabilitet konstrukta je zna ajno smanjen (on zapravo varira samo na pozitivnom dijelu skale) te je ve time smanjena njegova prediktabilnost. S druge strane tipi na ispitivanja stavova jednostavnim skalama bipolarnih pridjeva tipa dobro-loae ne nude uvid u vjerovanja koja su u pozadini stava pa niti ne omoguuju eventualno ispitivanje viaedimenzionalnosti ili pojedinih tipova vjerovanja koja se mogu nalaziti u osnovi opeg stava koji se mjeri skalama bipolarnih pridjeva. Povezano s uobi ajenim operacionalizacijama stava, u ispitivanjima stava prema darivanju krvi ali i ostalih tipova darivanja javlja se i openitije pitanje vezano uz konceptualizaciju i mjerenje stavova. Naime stavovi se uobi ajeno definiraju i mjere na jednostavnoj bipolarnoj dimenziji, u osnovi koje je postavka da je stav, ili vrednovanje, u odreenom stupnju pozitivan, neutralan ili u odreenom stupnju negativan, a da ne mo~e u isto vrijeme biti i pozitivan i negativan (Eagly, Chaiken 1993; Cacciopo i Bernston 1994). Budui da danas postoje razli iti dokazi o odvojivosti pozitivnog i negativnog vrednovanja, pri emu pozitivna i negativna dimenzija mogu imati razli ite izvore, korelate i posljedice, Tesser i Martin (1996) predla~u eae zasebno mjerenje pozitivnog i negativnog vrednovanja. Va~nost razdvajanja pozitivne i negativne dimenzije stava mo~e osobito biti va~na kod stavova prema razli itim oblicima davateljskog ponaaanja. Breckler i Wiggins (1989) predla~u multidimenzionalnu konceptualizaciju stavova prema darivanju krvi, pri emu se istodobno dogaa pozitivna (varira na kontinuumu izrazito pozitivno  neutralno) i negativna evaluacija (varira na kontinuumu izrazito negativno  neutralno). Pozitivna evaluacija uklju ivala bi pomaganje drugim ljudima, intrinzi no zadovoljstvo zbog dobrog djela, meuljudsku solidarnost, dok bi negativna evaluacija bila vezana uz rizike, anksioznost, bol i osjeaj iskoriatavanja. Raa lanjujui stav prema darivanju krvi na ovaj na in pokuaavamo odvojiti neupitnu pozitivnu stranu (koja, je, viae-manje konstantna, a rezultati bi trebali dati izrazito negativno asimetri nu distribuciju), od negativne strane (koja je varijabilnija, a rezultati se pravilnije distribuiraju) koja bi trebala sadr~avati prepreke za formiranje namjere za darivanje krvi. Vei broj istra~ivanja u ovom podru ju pokazuje da se davatelji i ne-davatelji primarno razlikuju s obzirom na vrednovanje negativnih posljedica doniranja (Condie, Warner i Gillman, 1976; Obone i Bradley, 1975; Oswalt i Napoliello, 1974; Pomazal i Jaccard 1976). . Condie i sur. (1976), Obone i Bradley (1975), Oswalt i Napoliello (1974) i Pomazal i Jaccard (1976) nalaze da je najbolji prediktor namjere za darivanje krvi aspekt stava koji uklju uje vjerovanja o negativnim posljedicama, tj. negativna dimenzija stava. Brklja i (2000) ne potvruje ove rezultate i nalazi da je aspekt stava koji uklju uje moralnu obavezu odlu ujui faktor u formiranju namjere prema darivanju krvi. OVO ISTRA}IVANJE Polazei, s jedne strane, od navedenih specifi nosti darivanja krvi i stava prema darivanju krvi, a s druge, od dosadaanjih nalaza koji govore o viaedimenzionalnosti stava prema darivanju krvi, posebice va~nosti razlikovanja pozitivne i negativne dimenzije, ovo istra~ivanje ima za cilj ispitati opravdanost viaedimenzionalne konceptualizacije stava u kontekstu razlikovanja davatelja od ne-davatelja, predvianja/objaanjenja opeg stava, te namjera i ponaaanja na temelju stavova. U tu svrhu u istra~ivanju je prvo ispitana faktorska strukture skale stavova prema darivanju krvi, pri emu se o ekuje da se vjerovanja vezana uz darivanje krvi grupiraju u viae sadr~ajno odvojivih dimenzija te da e doi razlikovanja pozitivne i negativne dimenzije stava prema darivanju krvi. U okviru ovog cilja provjereno je i eventualno razlikovanje u strukturi skale stavova prema darivanju izmeu davatelja i ne-davatelja pri emu se o ekuje da se na oba uzorka potvrdi razlikovanje pozitivne i negativne dimenzije stava. U cilju provjere opravdanosti razlikovanja utvrenih aspekata (dimenzija) stava prema darivanju te pozitivne i negativne dimenzije stava provjereno je razlikuju li se davatelji i ne-davatelji u utvrenim dimenzijama. Pritom se o ekuje da se davatelji i ne-davatelji nee razlikovati u pogledu vrednovanja pozitivnih aspekata darivanja krvi, meutim da e kod ne-davatelja biti izra~enije prihvaanje negativnih dimenzija stava. Osim toga, ispitane su i razlike izmeu davatelja i ne-davatelja s obzirom na opi stav mjeren jednodimenzionalnom skalom bipolarnih pridjeva te razlike u pojedinim vjerovanjima o posljedicama darivanja krvi koja su obuhvaena skalom stavom stavova prema darivanju krvi. U ispitivanju je provjeren i odnos izmeu pojedinih dimenzija skale stavova prema darivanju i opeg stava kod davatelja i ne-davatelja, pri emu se o ekuje da e opi stav prema darivanju kod oba uzorka primarno objaanjavati pozitivna dimenzija/e stava prema darivanju. Takoer emo ispitati povezanost stavova, namjere i ponaaanja za davatelje i ne-davatelje krvi. Budui da su naj eae navoeni razlozi darivanja krvi altruisti ni motivi vezani uz pozitivnu dimenziju stava, o ekujemo da e ova dimenzija bolje predviati namjeru davatelja, dok je za ne-davatelje situacija obrnuta, jer ih, unato  formiranog pozitivnog stava na pozitivnoj dimenziji, negativna dimenzija prije i od formiranja namjere prema darivanju. Ili jednostavnije, kada formiraju namjeru prema darivanju krvi, davatelji razmialjaju o pozitivnim aspektima, a ne-davatelji o negativnim. METODA Sudionici i postupak Istra~ivanje je provedeno na prigodnom uzorku od 417 sudionika (54% ~ena i 44% muakaraca), zaposlenih osoba u gradu Zagrebu, prosje ne dobi 38 godina i prete~no srednjeakolski obrazovanih. Ispitivanje stavova je provedeno u sklopu veeg istra~ivanja kojim su ispitivani razli iti prediktori davateljskog ponaaanja. Sudjelovanje je bilo dobrovoljno, a radi praenja ponaaanja, ispitivanje nije bilo anonimno. Osobe su ispitivane na njihovim radnim mjestima, pri emu je oko 18% odbilo sudjelovati u istra~ivanju, a joa ih je toliko odba eno zbog manjkavosti u ispunjavanju ili nepotpisivanja upitnika. Instrumenti Stav prema darivanju krvi operacionaliziran je na dva na ina; kao opi stav mjeren skalom bipolarnih pridjeva te preko specifi nih dimenzija stava  vjerovanja o darivanju krvi koje su mjerene skalom Likertova tipa. Opi stav prema darivanju krvi ispitivan je skalom bipolarnih pridjeva koja je uklju ivala sljedeih 6 estica: dobro-loae; lijepo-ru~no; zadovoljavajue-nezadovoljavajue; poateno-nepoateno; pametno-glupo; i sigurno-nesigurno; a ispitivane su na ljestvicama od 7 stupnjeva (izrazito, uglavnom, donekle, niti-niti). Faktorska analiza skale bipolarnih pridjeva pokazala je jedan faktor koji objaanjava 70% varijance, pri emu sve estice imaju zadovoljavajue visoke saturacije, te sukladno tome rezultat na skali ima visoku pouzdanost nutarnje konzistencije koja iznosi alpha=0,91 (N=417  cijeli uzorak). Ukupni rezultat definiran je kao prosjek rezultata na svim esticama za svakog sudionika. Dimenzije stava prema darivanju krvi - vjerovanja o darivanju ispitana su Likertovom skalom koja se sastojala od 14 estica (tablica 1). estice se odnose na specifi na vjerovanja o darivanju krvi pri emu sedam estica opisuje pozitivne aspekte darivanja krvi, a sedam negativne aspekte darivanja krvi (u Tablici 1 ozna ene kurzivom). Sudionici su svoje odgovore davali na skali o 5 stupnjeva (uope se ne sla~em, uglavnom se ne sla~em, niti se sla~em- niti se ne sla~em, uglavnom se sla~em izrazito se sla~em). Namjera je mjerena jednom bipolarnom skalom sa 7 stupnjeva: Hoete li u slijedea dva mjeseca darovati krv (sigurno hou  sigurno neu). Ponaaanje je praeno u medicinskim ustanovama u gradu Zagrebu za period od tri mjeseca nakon ispunjavanja upitnika. Davateljsko iskustvo Sudionici niti na koji na in nisu bili selekcionirani s obzirom na davateljsko iskustvo, ali su uz ope podatke (dob, spol, stru na sprema i sl.) dali i podatak o prethodnom darivanju krvi. Zbog potreba ove studije sudionici su naknadno podijeljeni s obzirom na davateljsko iskustvo pri emu je svaka osoba koja je barem jednom darovala krv okarakterizirana kao davatelj. Na taj na in uzorak je podijeljen na 158 davatelja i 259 ne-davatelja. REZULTATI I RASPRAVA 1. Dimenzionalnost stava prema darivanju krvi }elei provjeriti hipotezu o multidimenzionalnosti stava, faktorizirali smo Likertovu skala stava metodom glavnih komponenata, prvo, uz Kaiserov kriterij 1, a zatim, pratei teorijske postavke, ograni avajui broj faktora na 2 (Tablica 1). U prvom postupku izlu ena su 4 faktora koja zajedno objaanjavaju 60% varijance. Prvi faktor uklju uje pozitivne tvrdnje koje se odnose na neki vid obaveze ili odgovornosti  moralne i socijalne (svatko bi trebao darovati krv, to je najbolje ato ovjek mo~e u initi, to je graanska obveza, davatelji su primjer drugima); dok je drugi faktor negativan a odnosi se na direktnu opasnost vezanu uz darivanje krvi (opasno, rizi no, airenje bolesti). Trei je faktor prili no nejasan i teako odvojiv od prvog faktora, a ini se da uklju uje generalnu opravdanost i smislenost pomaganja ljudima kroz darivanja krvi (dobro je pomoi drugome, darivanjem krvi poma~emo drugima,, potreba za krvi nije preuveli ana), dok se posljednji faktor odnosi na banalne razloge protiv, ili negativne posljedice darivanja krvi (oduzima vrijeme, atmosfera je neugodna, mogli bi nam uzeti viae krvi, mo~da potreba i nije tolika). U ispitivanju multidimenzionalnosti stava prema darivanju tkiva (krv i koatana mo~dina) Brklja i (2002) dolazi do sli nih rezultata pa su faktorskom analizom takoer izlu ena etiri faktora (moralna obaveza, negativne posljedice, moralne barijere i socijalna odgovornost). Budui da su se u dva istra~ivanja na razli itim ispitanicima i koriatenjem razli itih instrumenata za mjerenje stava prema sli nim objektima stava (u prvom istra~ivanju radilo se o darivanju tkiva, a u ovom o darivanju krvi) javila etiri faktora, dva pozitivna i dva negativna, ini se da je struktura stava prema darivanju krvi slo~enija, tj. da su pozitivna vjerovanja podijeljena na osjeaj osobne moralne obaveze i osjeaj socijalne odgovornosti, a negativna na konkretne posljedice za pojedinca i openitije predrasude o darivanju. Moralno aspektirane estice nisu bile uklju ene u skalu u ovom i istra~ivanju jer su one, u prvom redu, determinirale stav prema darivanju koatane mo~dine, a ne krvi. Tablica 1 otprilike ovdje Nadalje, ~eljeli smo provjeriti ato e se dogoditi s faktorskom strukturom kada broj faktora ograni imo na dva. Prema teoriji, u ovoj situaciji trebalo bi doi do podjele na pozitivnu i negativnu dimenziju stava, odnosno, do spajanja prvog i treeg, te drugog i etvrtog faktora. Metodom glavnih komponenata uz ograni enje broja faktora na 2, dobivena je jasna podjela na pozitivne i negativne aspekte darivanja krvi, pri emu navedena dva faktora objaanjavaju 53% varijance rezultata, odnosno faktorizacija potvruje hipotezu o odjeljivosti pozitivne i negativne dimenzijama stava. Pritom dvije estice ( estica 6. i 14.) ne pokazuju zasienja niti jednim faktorom. Ove estice bile su zasiene treim i etvrtim faktorom u prvoj analizi, a odnose se na openite prepreke darivanju krvi (preuveli ane potrebe, negativna atmosfera). Da bismo ustanovili eventualne razlike u multidimenzinalnosti, kao i pojedina nim saturacijama, proveli smo dodatne faktorske analize skale, posebno za davatelje i ne-davatelje (Tablica 1). Meutim, faktorska struktura ostala je prakti ki nepromijenjena, te niti izmeu poduzoraka nisu uo ene vee razlike kako u zasienjima na pojedinim esticama, tako ni u koli ini varijance koju pojedini faktori objaanjavaju. Ideja o multidimenzionalnosti stavova potje e joa iz sredine proalog stoljea (Norman, 1965), a u nekoliko je istra~ivanja potvrivana meusobna nezavisnost pozitivne i negativne dimenzije stava (Cacioppo i Berntson, 1994, Ito i sur., 1998). Ipak ova istra~ivanja su kritizirana s obzirom na koriatenu metodologiju, a Russell i Carroll (1999), u nizu kriti kih preispitivanja, nalaze visoku povezanost izmeu pozitivne i negativne dimenzije stava. S obzirom na zasienost estica pojedinim faktorom formirali smo etiri subskale jednostavnim ra unanjem prosjeka rezultata na esticama zasienim pojedinim faktorom. Korelacijska matrica (osjen ani dio u Tablici 4) pokazuje da izmeu negativnih i pozitivnih dimenzija postoji zna ajna povezanost, ali ona nije visoka i povezanost je neato vea unutar pozitivne i negativne dimenzije nego izmeu njih. Dakle, izgleda da se unutar opeg stava o darivanju krvi zaista formiraju negativni i pozitivni kontinuumi, koji doduae jesu donekle povezani, ali to ne zna i da ih trebamo ili smijemo tretirati kao isti konstrukt. Slika 1 otprilike ovdje Distribucije rezultata na pojedinim subskalama (grupirani u razrede) prikazane su na grafi kom prikazu 1. Distribucije svih subskala su izrazito negativno asimetri ne i prakti ki da i nema rezultata ispod teorijskog prosjeka, a distribucija 3 subskale (pomaganje drugima) odska e od ostalih jer su rezultati joa ekstremniji i viae od 90% ih zauzima samo dva najviaa stupnja. Tvrditi da postoji potpuna neovisnost pozitivnih i negativnih evaluacija nekog objekta ili ponaaanja bilo bi, u najmanju ruku, vrlo hrabro, ali to ne zna i da ne mo~emo govoriti odvojenim, iako donekle zavisnim konstruktima. Multidimenzinalnost stava je koncept koji bi nam trebao omoguiti da u obzir uzmemo istovremeno postojanje pozitivnih i negativnih evaluacija istog ponaaanja, meu kojima je povezanost ni~a nego ato je povezanost unutar svake od ovih grupa, ali, naravno, ona ipak postoji. ak i kada bi pozitivna i negativna dimenzija stava teorijski bile nepovezane, to se, ve zbog te~nje k dosljednosti i konsonanci ne bi moglo dokazati. Naae istra~ivanje potvrdilo je postojanje pozitivne i negativne dimenzije stava prema darivanju krvi, pa emo u slijedeim analizama uz etiri subskale usporeivati i rezultate na pozitivnoj i negativnoj subskali koje su takoer formirane ra unanjem prosjeka estica zasienih pozitivnim, odnosno, negativnim faktorom. 2. Razlike davatelja i ne-davatelja s obzirom na intenzitet i strukturu stava Izmeu davatelja i ne-davatelja ispitali smo razlike u stavu polazei od globalnog stava, pa zatim tra~ei pozadinu tih razlika u subskalama i pojedina nim esticama. Krenuli smo od hipoteze da e davatelji imati pozitivniji stav od ne-davatelja te da e razlika dominantno biti odreena negativnom dimenzijom stava. Sve testirane razlike prikazane su u Tablici 2. Na obje skale stavova davatelji su pokazali pozitivniji stav od ne-davatelja (t=2,9, p<0,01 za Likertovu skalu stavova i t=2,1, p<0,05 za skalu bipolarnih pridjeva). Meutim, valja primijetiti da su realne razlike minimalne (0,1, odnosno 0,2 po estici skale), te da oba uzorka pokazuju visoko pozitivan stav, smjeatajui se, na obje skale, na otprilike ljestvice prema pozitivnom polu. I davatelji i ne-davatelji pokazali su pozitivniji stav na pozitivnoj, u usporedbi sa negativnom dimenzijom stava (p<0,01). Meutim, davatelji i ne-davatelji meusobno se ne razlikuju na pozitivnoj dimenziji (t=0,8; p>0,05), a zna ajno se razlikuju na negativnoj (t=0,4; p<0,01). S obzirom na 4 dobivena faktora, davatelji i ne-davatelji razlikuju se na svima osim na prvom (obaveza). Tablica 2 otprilike ovdje U slijedeem koraku analize usporedili smo davatelje i ne-davatelje s obzirom na rezultate na pojedinim esticama unutar Likertove skale stava i skale bipolarnih pridjeva. Tablica 2 jasno pokazuje da su sve postojee razlike (ukupno 4) smjeatene na negativnoj dimenziji stava, tj. naene su na onim esticama koje su vezane uz rizike i iskoriatavanje kojima su izlo~eni dobrovoljni davatelji. Zanimlji   & ( * 4 6   & ( 6 8 : ^ t  $ .D Ź{whahwnh ah8jh1hJYh/o~h>x h/o~5ht h>x5h1hC5mH sH h15mH sH h1h15mH sH  hC5 hIv5 h5hh45h,b`h0JjhUhjhUh4."<* , . 0 2 4 6  8 :  $da$gd1 $da$gd/o~$da$gdIvo;& $da$gdIv}&@ "$l@IJs^pb-   ºh1h0IhIv he_he_he_h2Fh+\hthph`yh5Ihwnh>xh>x5 hIv5h>xhIv5h8jmH sH h1mH sH hamH sH hahamH sH  h8j5h8jh>x55"$IJ ^'`'--22j:l: = =PP$d`a$gd_6 $da$gd1 $da$gdIv ,!2!4!!!!!!!!"$%t%%%%%%%&Z'\'^'`'t'((*J*+ ++N++++,,,,,4-H----:.z.|.0111611222N22¾ƶh7*h*hT7h:hm#hIvhth @h 7h|Ph2h1hwnh*mhrUhjh/0JUh_{h/hMh[shF h0Ihe_<22v55p8r8j:l:::; = ="=:=\=d=n=v===>>0>2>|>P@R@@@XAxAzA&B(BBBBCCCnCrCCCrDBRh7*h1DPPPTTXX"^$^B`D`a adddde,eiiik q $da$gdIv $da$gd.S" $da$gdH $da$gd1 $da$gd_6PPPPRRRSSTTTTUUWWXXYZ&Z.ZDZTZXZZZT[d[x[[\\j\\ ^"^$^_._b_B`D```a abbdddddddee*eļ h_{5hNhWm5 h>x5h>xh5h>xh_{5hChMh=s6hMhg&(6 h.S"h.S" h746h.S"h3~hHh74h:h1hy"hJYhqh ;*e,e&f\fggiiikkklllll>lzllltmvmmm"n$n&n(n$p.pfpq q0q2qqqqqq4t6tZt׻וב͊̓|xtxh)h& hf=hf= hf=56 h&56h/h&]h.6 h.hWmhKehKe6hKeh. h.h.h' hWm6jh?0JUh.h.56h.h>xh.5h=L~ht!hzhhWmhNhWm5+Zttu u$u&u6uu6v8v:vxh/qh/q5 h95 hOp)5h/qh/qh.5 h]5h.hJYh!h;T h956h&h&56h9h&hN56hNhUhU6hUh&hU56h&h' hKehKehKe6 h&6( q&ux$d`a$gd9 $da$gdIvb~p~z~~~~~~:p.j~ށ0r"$0dvxHNPRTžﱩ}yh8%h>xh6hhTaahp7h hIhp75hIh 5hIh/q5h_vh/q5h_vh_v5 hI6 hIhIhIhIhI5hIhS5hS h/q6 h_v5h~.h/q6h/qh / hIh / 5.2468Ό،ލfh\vĐ֐b 6:̔ҔԔ *|К ,.ȬܠܠܠhCWh"!h~5hh%FhY h hh(ih uh~ h_h/qhpqh5hvRhyh/hlG+h4Zuhnh5hqCJaJh5h8%6<Xxz.0ڲܲB$  da$gd(idgd6D $da$gd/ $da$gd/ $da$gdIv.26Xxz"6<>@Btvģƣ <>NhZ`ƧF\z0LҼҼҼҙ~h(i h^5 hJY5h/qh/q5 hOp)5 huzhlhUBh^h0hFh25<h4Zuh?hRhuh{jjh0JUhuzh6Dh/hg{h/6hg{h/6mHnHuh~5hnhCW1LڭܭX:֯İܰұ,BزڲܲNP04DF8F 2@Bh𬺨h"?h9~h<h^h!_Uh~zhazhWhUhFhN06 hCW6hFhF6 h(i6hJYhhZEhIh (mh25<h.h(ihCW=vo je da su dvije od etiri naene razlike upravo na ove dvije estice koje ne uspijevaju nai svoje mjesto u pojednostavljenoj faktorskoj strukturi stava, a tri od etiri nalaze se na etvrtom faktoru u prvoj faktorizaciji, tj. odnose se na banalne razloge, a ne direktnu opasnost vezanu uz darivanje krvi (drugi faktor). Ako detaljnije promotrimo estice, vidimo da sve one mogu ponuditi prili no konkretne argumente protiv darivanja ili opravdanja zbog nedarivanja krvi. Ovaj nalaz uklapa se u ranija istra~ivanja (Lightman, 1982; Oswalt, 1977) koja pokazuju da osobe koje ne daruju krv kao argument za to esto navode neugodnost koja odgovara naaem etvrtom faktoru. Dakle, davatelji i ne-davatelji krvi ne razlikuju se u svojim pozitivnim razmialjanjima o darivanju krvi; ali se razlikuju u negativnim. Jesu li davatelji nakon procesa darivanja tj. direktnim iskustvom, promijenili negativna vjerovanja, ili su ih upravo takva vjerovanja, u inila davateljima, zasada ne mo~emo otkriti. Na skali bipolarnih pridjeva (Tablica 2) takoer je naena razlika na estici koja jedina ima direktnu negativnu konotaciju (sigurno-nesigurno), ali, neo ekivano i na estici dobro-loae. 3. Odnos pojedinih dimenzija skale stavova i opeg stava U ovom dijelu istra~ivanja ~eljeli smo ustanoviti odnos izmeu pojedinih dimenzija stava (4 formirane subskale) i opeg stava, te ispitati razliku izmeu davatelja i nedavatelja, o ekujui da e opi stav primarno biti objaanjen pozitivnim dimenzijama. Tablica 3 otprilike ovdje Regresijska analiza dimenzija stava na opi stav (Tablica 3) pokazala je da, za cijeli uzorak, tri od etiri dimenzije (obaveza, direktna opasnost i opravdanost) zna ajno doprinose objaanjenju opeg stava. Budui da su dvije dimenzije pozitivne te da je regresijski koeficijent prvog faktora (moralna i socijalna obaveza) najvei, djelomi no je potvrena hipoteza da je opi stav dominantno objaanjen pozitivnom dimenzijom. Uzorak ne-davatelja, svojim rezultatima u ovoj analizi, prakti ki kopira cijeli uzorak. Za davatelje je situacija poneato razli ita, budui da samo dva faktora (obaveza i opravdanost) ostvaruju zna ajne regresijske koeficijente, ime je naaa po etna hipoteza, za ovaj subuzorak u potpunosti potvrena. 4. Povezanost stava, namjere i ponaaanja za davatelje i ne-davatelje Namjera prema darivanju krvi zna ajno se razlikuje izmeu davatelja i ne-davatelja (t=7,1 p<0,01) pri emu je prosjek ne-davatelja u negativnom dijelu skale (2,8  vjerojatno nee darovati krv), dok je prosjek davatelja na sredini ljestvice (4). Kona no, praenjem stvarnog ponaaanja kroz tri mjeseca pokazalo se da je krv darovalo 27% davatelja i 5,4% ne-davatelja ato daje zna ajnu razliku ((2 =39; p<0,01). Tablica 4 otprilike ovdje Stavovi su viae povezani sa namjerom kod davatelja u usporedbi s ne-davateljima (tablica 4), kao i povezanost obje dimenzije i sve etiri subskale, a pozitivna dimenzija viae je povezana s namjerom (r=0,19 za ne-davatelje i 0,38 za davatelje) od negativne (r=0,14 za ne-davatelje i r=0,20 za davatelje), U slijedeem koraku zanimao nas je doprinos pojedinih faktora (rezultati po subskalama) u predvianju namjere pa smo u regresijsku jednad~bu uklju ili rezultate po subskalama (Tablica 5). U drugom koraku regresijske analize uveli smo i mjeru opeg stava (rezultat na skali bipolarnih pridjeva BP) kao dodatni prediktor, a u treem i davateljsko iskustvo (tj. dihotomnu varijablu koja razlikuje davatelje od nedavatelja D/ND). Tablica 4 otprilike ovdje U prvom koraku analize, za sva tri uzorka, moralna i socijalna obaveza (F1) zna ajni su prediktori namjere, a na cijelom uzorku i uzorku ne-davatelja zna ajnost je pokazao i F2-direktne opasnosti. Predvianje namjere iz stavova je slabo. Meutim, kada je u regresiju uveden stav mjeren bipolarnim pridjevima situacija se zna ajno promijenila. Osim ato ovaj prediktor zna ajno doprinosi postotku objaanjene varijance za sva tri uzorka, on je i poremetio neke odnose u modelima. Premda je situacija za cijeli uzorak ostala jedanka, za nedavatelje su oba dosad zna ajna prediktora izgubila va~nost pa je stav mjeren skalom bipolarnih pridjeva ostao jedini zna ajni prediktor. Tablica 5 otprilike ovdje Za davatelje je, uvoenjem stava mjerenog bipolarnim pridjevima u regresijsku jednad~bu, trei faktor ostvario zna ajni negativni regresijski koeficijent s namjerom. Da se podsjetimo, to je drugi pozitivni faktor koji se odnosi na generalnu opravdanost darivanja krvi, pa je prili no je zbunjujue ato ovaj faktor ostvaruje negativni regresijski koeficijent. `toviae, ako pogledamo distribucije rezultata vidimo da je ovaj faktor krajnje pozitivan tj. prakti ki varira samo izmeu dvije najviae kategorije, ime je vjerojatnost povezanosti s drugim konstruktima smanjena. Proizlazi da se vjerojatno radi o statisti kom artefaktu koji je posljedica multikolinearnosti meu prediktorskim varijablama. Kona no, kada smo za cijeli uzorak u regresijsku jednad~bu uveli i davateljsko iskustvo u treem koraku, ono je ostvarilo zna ajni regresijski koeficijent i zna ajno doprinijelo objaanjenom postotku varijance namjere (sa 9%). Nadalje, sada je i drugi faktor (direktna opasnost) ostvario zna ajni regresijski koeficijent na namjeru, a trei faktor je, uvoenjem ove varijable, zna ajno doprinio objaanjenju varijance, ali ponovo sa negativnim regresijskim koeficijentom. 5. Povezanost namjere i ponaaanja Povezanost namjere s ponaaanjem iznosi r=0,27. Na slici 2 mo~emo uo iti da povezanost namjere i ponaaanja nije linearna, pa je unutar prvih pet stupnjeva namjere porast frekvencije ponaaanja slab ili nikakav (jedino se donekle izdvaja 0 stupanj namjere gdje je frekvencija ponaaanja najni~a), da bi doalo do naglog porasta za zadnja dva stupnja. Drugim rije ima, od sudionika koji su izjavili da sigurno nee darovati krv, to ih je ipak u inilo oko 3%, a od sudionika koji su izjavili da e vrlo vjerojatno ili sigurno darovati krv preko 40% i je darovalo. Slika 2 otprilike ovdje Meutim, za sudionike koji su se na skali namjere naali u srednjem rasponu (vrlo vjerojatno neu darovati  vjerojatno u darovati) nemogue je diferencirati  neovisno o iskazanoj namjeri oni daruju krv u oko 10% slu ajeva. OPA RASPRAVA I IMPLIKACIJE ZA DALJNJA ISTRA}IVANJA Mjerenjem stava Likertovom skalom ispitali smo vjerovanja u pozadini stava prema darivanju krvi, pri emu je utvreno da je stav prema darivanju viaedimenzionalan, a da se uz razli ite sadr~ajne dimenzije stava, opravdano mo~e i govoriti o razlikovanje pozitivne i negativne dimenzije stava prema darivanju. Provoenjem zasebnih faktorskih analiza na podacima davatelja i ne-davatelja potvrena je sli nost u strukturi odnosno utvrenim dimenzijama stava prema darivanju bez obzira na iskustvo darivanja. Provjerom razlika u stavu, pojedinim dimenzijama i pojedina nim vjerovanjima odnosno esticama mjera stavova prema darivanju ustanovljeno je sukladno o ekivanju da se davatelji i ne-davatelji razlikuju po vrednovanju negativnih aspekata darivanja. Razlike se nalaze na esticama koje su vezane uz tehni ke razloge ne darivanja krvi (npr. neugodna atmosfera, preuveli ane potrebe) i konkretni strah (od airenja zaraznih bolesti ili uzimanja prevelike koli ine krvi). Budui da su razlike izmeu davatelja i ne-davatelja isklju ivo na negativnoj dimenziji stava, a ako su obje dimenzije podjednako povezane s namjerom (ili je pozitivna ak i viae povezana), proizlazi da se negativna dimenzija mijenja davateljskim iskustvom, a ne da se na temelju pozitivnijeg stava na toj dimenziji formira pozitivnija namjera. Povezanost namjere i stava je pozitivna, zna ajna i niska, s time da je za davatelje krvi neato viaa u usporedbi s ne-davateljima, a u predvianju namjere iz stava, skala bipolarnih pridjeva, kao direktna mjera, i dalje prednja i nad posrednim ispitivanjem vjerovanja. Meutim, ova povezanost, mogla je biti umjetno poveana zbog toga ato su mjere namjere i bipolarni pridjevi sli niji instrumenti, a i mjereni su na istom rasponu ljestvice (1-7) za razliku od Likertove skale koja je imala 5 stupnjeva. Sukladno nalazima brojnih istra~ivanja (Bagozzi, 1981; Bentler i Speckart, 1979; Fredericks i Dossett, 1983), proalo ponaaanje, odnosno, davateljsko iskustvo, zna ajni je prediktor namjere. Kona no, predvianje formiranja namjere prema darivanju krvi, putem varijabli odabranih u ovom istra~ivanju, gotovo je nemogue kod ne-davatelja jer je, unato  zna ajnosti F omjera, objaanjeno svega nekoliko postotaka varijance namjere, ato je s prakti nog stajaliata besmisleno. Budui da 85% ne-davatelja izra~ava namjeru u rangu od izrazito negativne do neutralne (a ak 30% izrazito negativnu) ini se da stavovi nisu u stanju diskriminirati pojedine stupnjeve negativne namjere. U ovom istra~ivanju relativno je veliki postotak osoba zaista darovao krv (14%) ato je djelomi no posljedica dodatnih intervencija koje su rabljene nakon primjene upitnika (implementacija namjere i podsjeanje). Iako su intervencije bile dio istra~iva kog postupka i iako su bile neophodne da bi se osigurao dovoljno velika frekvencija ponaaanja (o ekivana frekvencija bez intervencija je 5-7%), ipak ih ne smijemo zanemariti i moramo biti svjesni da je veza namjere i ponaaanja njima poveana. Pritom treba naglasiti da su sudionici itavog uzorka (davatelji i ne-davatelji) bili jednako izlo~eni dodatnim intervencijama, te da su intervencije uvedene tek nakon ispunjavanja upitnika pa na rezultate vezane uz mjerenja stava i namjere nisu mogle utjecati. Takoer treba napomenuti da je podjela na davatelje i ne-davatelje provizorna, tj. vodili smo se kriterijem ikakvog iskustva s darivanjem krvi pa su osobe koje su barem jednom u ~ivotu darovale krv proglaaene davateljima, premda bi naziv direktno iskustvo vjerojatno bio prikladniji. Interesantno bi bilo provjeriti ispitati specifi nosti osoba koji su redoviti davatelji, ali veli ina uzorka u ovom istra~ivanju to nije omoguila. ZAKLJU AK U istra~ivanju je potvrena multidimenzionalnost stava prema darivanju krvi. Stav se faktorizira ne etiri komponente od kojih su dvije pozitivne: obaveza i opravdanost; a dvije negativne: direktna opasnost i banalni razlozi protiv darivanja. Faktorska struktura davatelja i ne-davatelja se ne razlikuje. Davatelji i ne-davatelji meusobno se ne razlikuju u pozitivnim, ali se razlikuju po negativnim komponentama stava gdje ne-davatelji pokazuju ni~e rezultate. Stavovi su slabi, ali zna ajni prediktori namjere darivanja krvi, a skala bipolarnih pridjeva za oba je uzorka zna ajno poveala postotak objaanjene varijance, a za cijeli uzorak proalo ponaaanje (darivanje krvi u proalosti) je zna ajni prediktor namjere. Opi stav prema darivanju dominantno je objaanjen pozitivnom dimenzijom stava ato je naro ito izra~eno kod osoba s davateljskim iskustvom. Odnos namjere i ponaaanja nije linearan i namjera bolje predvia ponaaanje kada je ona bilo izrazito pozitivna, bilo izrazito negativna. REFERENCE: Ajzen, I. (1985) From intentions to actions: A theory of planned behavior. U: J.Kuhi i J. Beckmann (ur.) Action  Control: From cognition to behavior (11-39). Heidelberg: Springer; Ajzen, I: (1991) The theory of planned behavior. Organizational behavior and human decision processes, 50, 179-211; Bagozzi, R.P. (1981) Attitudes, intentions and behavior: A test of some key hypothesis. Journal of personality and social psychology, 41, 607-627; Bentler, P.M. i Speckart, G. (1979) Models of attitude-behavior relations. Psychological review, 86, 452-464; Breckler, S.J. i Wiggins, E.C. (1989) Scales for the measurement of attitudes towards blood donation. Transfusion, 29, 401-404; Brklja i,T. (2002) Tissue and organ donation: the relationship between attitude structure and intention to donate, Druatvena istra~ivanja, 4-5 (60-61), 725-749; Cacioppo, J.T. i Berntson, G.G. (1994) Relationship between attitudes and evalutive space: a critical review, with emphasis on the separability of positive and negative substrates, Psychological Bulletin 115, 401-423; Condie, S.J. Warner, W.K. and Gillman, D.C. (1976) Getting blood from collective turnips: Volonteer donation in mass blood drives. Journal of Applied Psychology, 61, 290-294. Eagly, A. H. i Chaiken, S. (1993) Psychology of attitudes. Fort Wort TX: Harcourt Brace Jovanovich. Fishbein, M., & Ajzen, I. (1975). Belief, attitude, intention, and behavior: An introduction to theory and research. Reading, MA: Addison-Wesley Fredricks, A.J. i Dosset, D.L. (1983) Attitude behavior relations: A comparison of the Fishbein-Ajzen and Bentler-Speckart models. Journal of personality and social psychology, 45, 501-512; Giles, M. i Cairns, E. (1995) Blood donation and Ajzen's theory of planned behaviour: An examination of perceived behavioral control, British journal of social psychology, 34, 173-188; Ito, T.A. Cacioppo, J.T., Lang, P.J. (1998) Elicting affect using the International Affective Picture Systems: trajectories through evaluative space; Personality and Social Psychology Bulletin, 24, 887-900; Lightman, E.S. (1982) Continuity in social policy behaviours. The case for voluntary blood donorship. Journal of social policy, 10, 53-70; Madden, T.J., Ellen, P.S. i Ajzen, I. (1992) A comparison of the theory of planned behavior and the theory of reasoned action. Personality and social psychology bulletin 18, 3-9; Obone, D.J. and Bradley, S. (1975) Blood donor and nondonor motivation: A transnational replication. Journal of Applied Psychology, 60, 409-410. Oswalt, R.M. (1977) A review of blood donor motivation and recruitment, Transfusion, 17, 123-124; Oswalt, R.M. and Napoliello, M. (1974). Motivations of blood donors and nondonors. Journal of Applied Psychology, 59. 122-124. Pomazal, R.J. i Jaccard, J.J. (1976) An informational approach to altruistic. Journal of personality and social psychology, 33, 317-326; Pomazal, R.J. i Jaccard, J.J. (1976) An informational approach to altruistic. Journal of personality and social psychology, 33, 317-326; Russell, J.A. i Carroll, J.M. (1999) On the bipolarity of positive and negative affect. Psychological Bulletin 125, 3-30; Sable, M. R., & Libbus, M. (1998). Beliefs concerning contraceptive acquisition and use among low-income women. Journal of Health Care for the Poor & Underserved, 9, 262-275 Tesser, A., Martin, L. (1996) The Psychology of Evaluation. In E.T. Higgins & A. W. Kruglanski (Eds.) Social Psychology: Handbook of Basic Principles (pp. 400-432). New York: The Guilford Press. Zuckerman, M i Reis, H.T. (1978) Comparison of three models for predicting altruistic behavior, Journal of personality and social psychology, 36, 5, 498-510; Tablica 1: Faktorska struktura skale stavova prema darivanju krvi (Metoda glavnih komponenata, Kaiser kriterij, varimax rotacija, broj faktora ograni en na 2, varimax rotacija. Prikazana su faktorska zasienja vea od 0,35)  itav uzorak (N=Davatelji (n=158)Ne-davatelji (N=129)TvrdnjaF1F2F3F4F1F2F1F2F1F21. Svaka zdrava osoba trebala bi biti darovatelj krvi.,73---,73-,79-,68-2. Naau krv isto smo dobili od nekoga, pa je plemenito darovati je ako time ne ugro~avamo svoje zdravlje.,67---,70-,71-,69-3. Darovanjem krvi poma~emo drugim ljudima.,39-,70-,64-,64-,65-4. Darovati svoju krv najbolje je ato ovjek mo~e u initi.,81---,74-,77-,70-5. Darovanje krvi va~na je graanska obveza svakog ovjeka.,75---,69-,66-,70-6. Potrebe za krvi su preuveli ane.--,56,42--,39---7. Dobro je da jedan ovjek pomogne drugom darovanjem krvi.--,79-,57-,57-,57-8. Postupak vaenja krvi oduzima previae vremena.---,66-,47-,39-,519. Darovanje krvi mo~e dovesti do airenja zaraznih bolesti.-,72---,61-,63-,6010. Darovanje krvi je rizi no.-,88---,86-,89-,8511. Darovanje krvi je opasno.-,84---,85-,89-,8412. Ako pristanemo darovati krv mo~e se dogoditi da nam se uzme viae nego ato je dozvoljeno.---,56-,56-,38-,6313. Darovatelji krvi su primjer drugim ljudima.,61---,70,67-,7214. Atmosfera u centrima za darivanje krvi je neugodna.---,71------ Tablica 2: Razlike davatelja i ne-davatelja na pojedinim esticama Likertove skale stavova o darivanju krvi i skale bipolarnih pridjeva. davateljine-davateljiTvrdnjaMd((Md((t1. Svaka zdrava osoba trebala bi biti darovatelj krvi.3,89(1,053,72(1,011,62. Naau krv isto smo dobili od nekoga, pa je plemenito darovati je ako time ne ugro~avamo svoje zdravlje.4,07(1,204,06(,96,73. Darovanjem krvi poma~emo drugim ljudima.4,77(,614,71(,61,94. Darovati svoju krv najbolje je ato ovjek mo~e u initi.3,88(1,253,89(1,03-,035. Darovanje krvi va~na je graanska obveza svakog ovjeka.3,58(1,133,44(1,081,26. Potrebe za krvi su preuveli ane.4,20(0,943,99(1,002,1*7. Dobro je da jedan ovjek pomogne drugom darovanjem krvi.4,55(,764,46(,781,28. Postupak vaenja krvi oduzima previae vremena.4,15(1,094,01(1,021,49. Darovanje krvi mo~e dovesti do airenja zaraznih bolesti.3,43(1,153,14(1,132,6**10. Darovanje krvi je rizi no.3,88(1,093,68(1,041,911. Darovanje krvi je opasno.4,08(1,103,89(1,101,812. Ako pristanemo darovati krv mo~e se dogoditi da nam se uzme viae nego ato je dozvoljeno.4,42(0,884,16(0,982,7**13. Darovatelji krvi su primjer drugim ljudima.3,90(1,074,00(0,97-1,014. Atmosfera u centrima za darivanje krvi je neugodna.3,75(1,113,34(0,854,2**Bipolarni pridjeviDobro  loae5,91(1,195,61(1,412,3*Lijepo  ru~no5,79(1,105,61(1,371,4Zadovoljavajue  nezadovoljavajue5,70(1,175,49(1,331,7Poateno  nepoateno5,80(1,255,76(1,35,5Pametno  glupo5,50(1,205,32(1,301,4Sigurno - opasno5,47(1,235,04(1,383,2*** p < 0,05 ** p < 0,01 Tablica 3: Regresijska analiza opeg stava na 4 specifi ne dimenzije. Svi (N=417)Davatelji (N=158)Ne-davatelji (259)betatpbetatpbetaTpF1,306,4,00,303,8,00,325,30,00F2,153,2,00,111,6-,162,70,00F3,183,9,00,283,5,00,142,40,02F4,061,2--,01-,2-,071,2-R2=,25; F=34; p<,01R2=,28; F=14,5; p<,01R2=,24; F=20; p<,01 Tablica 4: Povezanosti izmeu dimenzija stava, namjere i davateljskog iskustva. namjeraBipol.pr.+dimenzija-dimenzijaF1F2F3F4Ne/davatelji0,33,10,06,15,03,12,1,19Namjera-,35,28,20,30,21,11,15Bipol.pridjevi,29 (,44) ,91,47,29,42,27,36,23+dimenzija,19 (,38) ,45 (,50) ,77,27,95,22,69,29-dimenzija,14 (,20) ,31 (,22),26 (,27),74,22,92,25,67F1,21 (,42) ,42 (,45),94 (,96),21 (,24),81,190,410,24F2,17 (,21),28 (,21),26 (,21),91 (,92),19 (,20),79,19,37F3,06,(13),32 (,43),68 (,69),25 (,21),39 (,45),21 (,13),58,27F4,06 (,15) ,24 (,18),26 (,31),70 (,59),22 (,26),39 (,30),24 (,29),49 Iznad dijagonale: cijeli uzorak; ispod dijagonale: ne-davatelji i davatelji (u zagradi); na dijagonali: alpha indeksi pouzdanosti Tablica 5: Regresijska analiza namjere darivanja krvi na dimezije stava prema darivanju i opi stav Svi (N=417)Davatelji (N=158)Ne-davatelji (259)betatpbetatpbetaTpF1,285,4,00,435,2,00,213,10,00F2,153,1,00,131,7-,152,30,02F3-,05-,9--,11-1,3--,05-,7-F4,04,8-,03,4--,04-,5-R2=0,12; F=13,7; p<0,01R2=0,20; F=9,7; p<0,01R2=0,07; F=4,4; p<0,01F1,203,7,000,3240,00,131,9-F2,112,3,020,091,2-,111,7-F3-0,1-1,9--0,21-2,60,01-,08-1,2-F4,03,56-0,040,5--0,05-0,8-BP,275,2,000,364,60,000,253,60,00R2=0,17; Fch=27; p<0,01R2=0,30; Fch=20,7; p<0,01R2=0,9; Fch=12,9; p<0,01F1,224,4,00F2,12,1,04F3-,11-2,3,02F4-,02-,4-BP,255,1,00D/ND,36,9,00R2=0,26; Fch=47,9; p<0,01 Svi (N=417)Davatelji (N=158)Ne-davatelji (259)betatpbetatpBetaTpF1,28 /,285,4/6,2,00/,00,43/,415,2/5,8,00/,00,21/,193,1/3,1,00/,0F2,15/,163,1/3,5,00/,00,13/,141,7/2-/,02,15/,142,3/2,3,02/,05F3-,05 /-,01-,9/-,2-/--,11/-,05-1,3/-,77-/--,05/,01-,7/,2-/-F4,04/,12,8/2,5-/,02,03/,09,4/1,2-/--,04/,03-,5/,5-/-Subsk.R2=,12; F=13,7; p<,01R2=,20; F=9,7; p<,01R2=,07; F=4,4; p<,01Fakt.rez.R2=,12; F=14,1; p<,01R2=,21; F=10,2; p<,01R2=,04; F=3,8; p<,01F1,20/,193,7/3,9,00/,00,32/,274/3,8,00/,00,13/,11,9/1,6-/-F2,11/,112,3/2,3,02/,05,09/,091,2/1,3-/-,11/,091,7/1,4-/-F3-,1,/,09-1,9/-1,8-/--,21/-,19-2,6/-2,6,01/,01-,08/-,05-1,2/-,77-/-F4,03/,08,56/1,7-/-,04/,05,5/,7-/--,05/-,01-0,8/,08-/-BP,275,2,00,36/,394,6/4,9,00/,000,25/,253,6,00/,00Subsk.R2=,17; Fch=27; p<,01R2=,30; Fch=20,7; p<,01R2=,09; Fch=12,9; p<,01Fakt.rez.R2=,17; F=29,4; p<,01R2=,31; F=24,1; p<,01R2=,09; F=13,3; p<,01F1,22/,194,4/4,1,00/,00F2,1/,092,1/2,04/-F3-,11/-,09-2,3/-1,9,02/-F4-,02/,02-,4/,6-/-BP,255,1/5,3,00/,00D/ND,36,9/6,6,00/,00Subsk.R2=,26; Fch=47,9; p<,01Fakt.rez.R2=,26; F=44; p<,01   Eng. single-act pojedina no. Kod veine ponaaanja prou avanih u okviru ovih teorija ispituje se frekvencija ponaaanja u nekom vremenu (npr. pohaanje predavanja, uzimanje vitamina i sl.) dok je darivanje krvi puno rijee i u pravilu se prati samo jedno darivanje.  Sve koriatene skale konstruirane su za ovo istra~ivanje prema psihologijskim standardima.  Mo~emo li npr. govoriti o apsolutnoj nezavisnosti stava i znanja prema nekom objektu. Unato  tome, te konstrukte tretiramo kao dva razli ita parametra.     .<$8<>DBZrt `0¾ܾ𾷦ǞhU5HhJY h/q5 hJY5h/qh/q5h9 hCW6hmhl6 hmhlhl hl5 hOp)5hhFehFe6hFehCWhazh~zhjhWh?~h^h"h"?5B>RTBDxz $da$gdcQ $da$gdCW $da$gd9 $da$gdl $da$gdl $da$gdIv024RT<>BD,BPR"$ZhjlL^`bf,2<@BDxz驭ݭΥιhh"lhcQh]6hjh%4h(ih3/hW}h]h,Ch>x hW5hJYh~hcQ hlhlhlhCWhCWhCW6hDg,hWhKhWH* jchW9$*PzVX 4@tlhjZxzÿ𯫧h>x5B*phh,dB*phhdhHh ThI5h>xh$VhhDh+ahk8hCW hCW6hcQhCW6h$xuhlhh3/h? h%4hh"lh[Z5j^    np""%%% $da$gd+a $da$gd1 $da$gdg{ $da$gdIv ^2L<    f n     |  0jln\^tݰ{h?hhKh~h}h<h^'6hgxhJYh+ah}.jh>xh h>x5 h~5h<*hg{h_3|6hg{hg{6h_3|h_tdhRjhDh! |hhg{h-2hlhl5B*phhOp)5B*ph.t~>DFZbVXFH |  *!!"""##%%%%&&&ԩ hF65hF6h>x5 h>x5 hY 5 hY5hWMhq h/Yhqhhh/YhV^hJhY hY3qhK3Zhs$hJYh3hhzh+ah hhVhh~h~4%&&x()+,---b/J0p1N2N34F67n8$dx7$8$a$gdb8 $dxa$gdb8 dxgdb8$dxa$gdb8 $da$gd6 $da$gdX5 $da$gdIv $da$gdOp)&&'<(R(v((()h))))*<**++, -r-z-------4F6L7778n899<4?@fAAAB(CbCCExGGGHI~IJhb8hb86]hb8hb8B*phhb8hb86]mH sH hb8hb8mH sH  hb8hb8hb8hb8mH sH  h>x5 hb85hX5 h/Yhrh'&thUSVhhJYhXhF6 hh>x6n89 ;<>4?@ABCDEFG~IJJ~LLLL $$Ifa$gdm$da$gdIvo;& $dxa$gdb8 dxgdb8$dxa$gdb8$dx7$8$a$gdb8JJ~LLLLLLLLLLLLLLMMM MMMMMMM M"M&M(M,M.M2M4M8M:M>M@MBMHMMMMMMMMMMMMMMMMMNNNNNNNNNԤ"hCCJOJQJ^JaJmH sH hAd,hCCJaJhwVhT+CJaJhT+CJaJhwVhCCJaJhCCJaJhCCJaJhCh7hb8h45@LLLLLM MMMMTkd$$Ifl\ j %   t0)44 laP $$Ifa$gdm M"M(M.M4M:M@MBMMMMMMMMMMMMMNNNNNNFf$$7$8$H$Ifa$gdmFf $$Ifa$gdmNNNNNNNNPOVOXOZO\ObOdOfOhOnOpOrOtOOOOP P PPPPPPPP P"P$PPDPPPPPPPPPPPPPPPP8Q:QQ@QFQHQNQPQRQTQVQXQlQnQtQQQ׸hwhC6CJaJhAd,hCCJaJhCCJaJhC"hCCJOJQJ^JaJmH sH hwVhCCJaJhCCJaJHNNNNNNNPOXO\OdOhOpOtO|OOOOOP PPPP P$PFf Ff} $$7$8$H$Ifa$gdm $$Ifa$gdm$P,P0P8PPPPPPPPPPPPPP8Q`@`````ƸƸƱƸƸƱܥƸƸƱƸƸƱƸƸƱhFhF56CJaJhFhF6CJaJ hFhF jhFhFCJaJhFhFCJaJhFhFCJaJhFhF5 jhFhF5CJaJhFhF5CJaJ;[[l\~\\\`LLLL$00$IfXDYDa$gdkd8$$Ifl\P< ! t0x!44 la\\\]&].]`LLLL$00$IfXDYDa$gdkd,9$$Ifl\P< ! t0x!44 la.]0]]]]]`LLLL$00$IfXDYDa$gdkd9$$Ifl\P< ! t0x!44 la]]^0^D^L^`LLLL$00$IfXDYDa$gdkd<:$$Ifl\P< ! t0x!44 laL^N^^^^^`LLLL$00$IfXDYDa$gdkd:$$Ifl\P< ! t0x!44 la^^v____`LLLL$00$IfXDYDa$gdkdL;$$Ifl\P< ! t0x!44 la__ ` `4`>``LLLL$00$IfXDYDa$gdkd;$$Ifl\P< ! t0x!44 la>`@``````LLLL$00$IfXDYDa$gdkd\<$$Ifl\P< ! t0x!44 la```` aaa,a.a6a8a@aBaJaLaTaVa^a`aba~aaaaaaaaaaaaaaabb bbbb b"b(b*b,bRbTb\b^bfbhbpbrbzb|bbbbbbŦŦŦŦŦŦŦŦ jhwVhFCJaJhFCJaJhAd,hFCJaJhFCJaJhFhwVhFCJaJh hF5CJaJhFhF5hFhF5CJaJ jhFhF5CJaJ<`` aaaa`TTTT $$Ifa$gdkd<$$Ifl\P< ! t0x!44 laaa.aBaVa`a`TTTT $$Ifa$gdkdl=$$Ifl\P< ! t0x!44 la`abaaaaa`TTTT $$Ifa$gdkd=$$Ifl\P< ! t0x!44 laaaab"b*b`TTTT $$Ifa$gdkd|>$$Ifl\P< ! t0x!44 la*b,bTbhb|bb`TTTT $$Ifa$gdkd?$$Ifl\P< ! t0x!44 labbbbbb`TTTT $$Ifa$gdkd?$$Ifl\P< ! t0x!44 labbbbbbbbbbbbbbcc c cccc c*c,cbceeeeeeeff f"fDfFfffffgg&g(geFeNeVe^efeneveeeeeeeeeeeeFfJFfG00$IfXDYDgdc eeeeefFf$00$IfXDYDa$gdc FfLM00$IfXDYDgdc FfHfJfffffg^SNNEEE $Ifgdc gdCW $da$gdCWkdpO$$Ifl\4#   t0644 lag(g>gDgJgPgVgXgrg|ggggggggggggggggghFfESFfP $Ifgdc ghhh h*h0h2h6h>hnhphhhhhhhhhhhhhhi iii"i*i6i8i@i`ibihirixi|iiiiiiiiiiiiiiij jj j(j4jhFhNhVh^hfhnhphhhhhhhhhhhhi$i8i@iFf[FfX $Ifgdc FfU@iHiPiXi`ibihi~iiiiiiiiiiij"j6jJjRjZjbjdjjjFfgFfacFfj_ $Ifgdc jj|jjjjjjjjjjk"k6kJk^krkkkkkll`m$da$gdIvo;& $da$gdIvgdCWFfBpFfl $Ifgdc jjjjjjjjkk kk k(k4knFnPnRnXn`nhnpnxnFfv00$IfXDYDgdFft$00$IfXDYDa$gdxnnnnnnnnnnnnnnnnnnnnoo ooo o(oFf^|Ffy00$IfXDYDgd(o,o.o0o`ooo$00$IfXDYDa$gdFf!00$IfXDYDgdooooooo^M9999$00$IfXDYDa$gd00$IfXDYDgdkdE$$Ifl\4#   t0644 laoooopp ppp p(p2p:p>pFpNpRpTpZpdpnprp~pppFfY00$IfXDYDgdFfȂ$00$IfXDYDa$gdpppppppppppppppppqqq q(q2qr@rFrPrFfǘFf6$00$IfXDYDa$gd00$IfXDYDgdPrZrbrdrfrhrjrlrnrprvrrrrrrrrrrrrrrrFf00$IfXDYDgdFfX$00$IfXDYDa$gdrrrrrrrrrrrrrrrrrrrr*s,s.sFfΦFf$00$IfXDYDa$gd.s0s2s4sLspss^S????$00$IfXDYDa$gd{ $da$gdIvkd$$Ifl\4#   t0644 lasssssssss^JJJJJJJ$00$IfXDYDa$gd{kdo$$Ifl\h#   t0644 la2sssssstttt t(t0t8t@tHtPtXt`tfthtptvtxttttttttttttttttttuu$u(u,u6u@uJuTuXu\ufunuvu|uuuuuuuuuuuuuuuuuuuuuvvvvhgCJaJhCJaJhHCJaJhiCJaJhihiCJaJhhiOssssssss tt*t:tJtZthtjtptttttttttFfx00$IfXDYDgd{Ff$00$IfXDYDa$gd{tttuu&u.uBuVu^upu~uuuuuuuuuuuuvvFfFf"FfM00$IfXDYDgd{vvvvvDvFvHvdvnvpvrvvvvvvvvvvvvvvvvvvvvww wwww.w0w6wvvBvlvvvv9kd$$Ifl\h#   t0644 la$00$IfXDYDa$gd{00$IfXDYDgduvvw.w0w6wFwJ900$IfXDYDgd{kd$$Ifl\h#   t0644 la$00$IfXDYDa$gd{FwVwfwvwwwwwwwwwwwxxx(x8x@xBxHxZxnxvxFfܽ00$IfXDYDgd{Ff9$00$IfXDYDa$gd{wwwwwwxxxxx&x.x6x:x>x@xHxNxXxbxlxpxtx~xxxxxxxxxxxxxxxxxyy yyy"y(y,y0y:yDyNyVyZy^y`yhyyyyyyyyyyyyyyyyyʾhihuCJH*aJhihuCJaJhuhihCJaJhHCJaJhihiCJaJhgCJaJIvxxxxxxxxxxyyy*y2yFyXy`ybyhypyxyyyyFf000$IfXDYDgd{Ff$00$IfXDYDa$gd{yyyyyyyzFzvz00$IfXDYDgduFf$00$IfXDYDa$gd{ yzzzz(z,zHzJzNzPzXz\zvz~zzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzz{{{{&{.{6{>{F{T{\{`{h{p{t{|{{{{{{{{{{{{{{{{||||(|0|8|@|N|Z|hhuh *CJaJhihuCJH*aJhihuCJaJhuCJaJhihuCJH*aJMvzxzzzz{^M999$00$IfXDYDa$gd{00$IfXDYDgdukdl$$Ifl\h#   t0644 la{{{({8{H{J{^M9999$00$IfXDYDa$gd{00$IfXDYDgd{kd$$Ifl\h#   t0644 laJ{L{N{P{R{T{V{\{j{v{{{{{{{{{{{{{{{{Ff-00$IfXDYDgd{Ff$00$IfXDYDa$gd{{{{{{{{{|| | ||||||"|2|B|D|F|H|J|L|Ff00$IfXDYDgd{Ff$00$IfXDYDa$gd{L|N|P|Z|`|p|||||||||||||00$IfXDYDgduFf|Ff2$00$IfXDYDa$gd{Z|f|n|v|~|||||||||||||||||||}}}}} }8:$&(,.248:@BɻjhcUhch1jh10JU hg{hJjhg{UmHnHuhg{hhihuCJH*aJhihuCJH*aJhuhuCJaJhihuCJaJ+|||}}}^M999$00$IfXDYDa$gd{00$IfXDYDgdukd$$Ifl\h#   t0644 la}}}}8$&*,^SSQQQOOO $da$gdIvkd#$$Ifl\h#   t0644 la ,0268<>@B $da$gdIv,1h. A!"#$% @=m 6LN `~/]-?x] xA"{Qe3DTT(%!d⏶T+b]/B"T~h>Osw.o[`5ŊB2yߍxٙAWzyO4a5<'nrv{WNԇo 5(Y{†Jl>.|-ma}B7^eI >^ogHѣ^ɟ k$y)Vأ:/П?/CqA1^%$e̯cB*U6Elw"dg}Wr\TT*d!j͌o럽>hG'hW2ծk(> ebc/EOzgkc>na=A{oe/o79{#w7g{\lC1??PG>ֹ֓|qmҏNi o{ޖط>}cwgL{?رN6%;ʟsww5;vBƷ-cܲ?ع-T綐-oSs[g+{'lZ ι OJ~~ǝNR[Fۛ츥҇೰=E&;ҷB7V+brS>'K^!,ޗ/[[;^Z_a^Gc/op곯W:+ N<)Γ~FTv';OEEE w*=>ת<S)))Opso_g&F5o,v;gS|9NSqy{oL{8gmOP|< *F2Ep{UZ<7*Ct(Dc4f?X>kρ?Ep`94pfOs k i7Rr i ֵ1zDf+G6C(kςqc4fs ӊke<õ@Z._(oaX-ٺ6/8\HqE@!}Aq-akp-7PZbl-ٺKRr?kBJKa2kp(e@J ezWZ.S/5DzfrV jŵ jcChZp}(u- lLl]c2L(2 k 2ŵTZ.Np`:cSkc_p5<nDZ6Zkpm7մ5fnqLE>c j9s<3Pm/7Un;ںs'u-W? otں_wacWPfbrv,\x}#ԗjrL_Sb2X-}Ztu9#u-Wm/7إT.&,KW}{+./57Ԑ.]Lw1+I]>O7؅t:]H?1*fRr:Y΢ 8m]@qD|~X+}VΧ0[X򙊫-ݸ/%QwjGݨI3.鮸:I]y.ˠ.t,: ]W77Xl [W0u l8wV\wYzbkzQGX'tR\b\7\\].9Wqlo'b{#ccqGlVqߚϥ՟UֆSۀc(ARrE5W:֊"סb|9y\9t6%e嘖+W~v!چr߅ ֜pM"i>s$g7X3΀5tf15U\FqYSOtt\)~'}>Y.yaj kB?&).n7XC-(Uֿzk_T&pq̩ni,V7XOaun.Q\?EqMkfGi4Dظi5` dj\+ȇTi >h*.!g.M5q_hPcQ??a}v#A݇)ڏ\ V+X.T(*.-;?OH,CR!f I{E~_Pc*w\PO{}BN`r.CJgw})#`$r}$奂[ns˜sV&k:0X_s@:g6&c|f uƾ@:Z*wr)(׺ǢF\qXqoUfplŽfSbC[˵Cw l |o ژ`)u0Ɣ꙰ypσ}H19+"7cLp6A]c\GBgowv!3kc_3 )is7.a{=CmL0 Eϖ l| 7ŷ Q( l?vXP \IyS}vA]CmYR"m_}P\M(FGP+%&'}^7X>!umL0N ECyð#g$ꑡJIdSc V~wzT9oQb#|,m9 E4H:HGs tBbl$ݧ8\. DNS\j9 D( ti~:Gs::GQ@#k5#\+9@7VHsRj,>T\WU&\kW5Lqq>Zȓ>u89Лf ӧ0s#y :Gzla`q:G9ŽΑ'psGF0s#d>+y :Gz{la9Z;:G9FȘ4yw9~-~:(oqapt9\}<#H)#ZϕQ.ٺ6Fk2Gdj˥Z_.Jz[kzr)bk 9\F2Dq5Oʁ F ůhJk W35h fƆSS5hppϖy\fY%ůhCk W;5hvr s::\gΔ˦3ůȠ՝bk 2X6ePlAw0&m"z0XT\(~Ao_k[.ZX8m"&mu~/xP0꫸QZnap غhl غ`kC` !k(ů5ȡu 9•Ku 956WDlBednm:tŴ0 | L9F'\g( 6Qr5kYCbhO7@)Y'\usq܌t ]pq֬Rf=VqJo]Kc)Ys4;Dw\wȽq.pw܅p%Z.Q\E;Gp`֛%=E[3OX̓B*$3;:ъ-љ 'M5vMiA;:NW:ԃS&ݯtI[Ay>c3{g nfԍrIfc3ѕhó7c3J +=B6 ?&:\ ?Fh.ZHS\G~R][h =IiI%=tP\mx 6<j kG6@H?+zV4 ֚V,ZR=V\/9z"`_Vz"/Iczˎe.ePsz΂5%J}e_utWE}]鲯:kF*]uG}e.[tet:IQIcl˾#u]v]G}GJ}=w1-7iL]+E\+J:3icS5UV*CSmZmҘ`*:,J5_u?XMh#MtӏGCM&褖c/ 5;8MDkP<Sp`; ]fmݬE'>A6NDq\ c{ V},Wb7cpqGA݃k 3\_3 ?[ձ;E睂19EbX'Zk}@r` ~-`ZSzєJD/z;Дނ_{ 4WPtr[7tYlͣs_uWx/xTZꥅ^GĿ?:U;+YZ#]ԭ+?K+/g-^"_D̋!kXZs[l!⴮ gjw?W\}S\-Dp`O"8'י*.C\p`s?ܠ.Q\gTq667G7 ,uJr4=$\B!n&H͝Hl0j hq3wB37t3銫c(X.N}MCT`SNXMV\Cw7d+F:9Ub~7)HϫUWN =/yHM|o2.dL{]{n}]ǟ;Xv_6ɚm2SŮ=j_eL'/vMSUR"}b5AsbTzaV{p Ió͋On~$wrd+-W}}Jἔz岶KޯbT})p?`O>M7<~ۮַl&3bh -NX}4”mq>7NKaJOBciA%0WgɤEQ3ohPvWK!i _JX,:dc2w%kM4Y*'9ktN9|oFC9:}!)o9sd%97Gow)囪(.9qD)]XϑݖD([3m]-Ϯ<,yq}=_mItJM+%Ux\ډ8G<XϑݖDr7lK_Quٖ?;=Ly.v1oLtϑy7m; Eh?c{/>k/vďQ4cr_끺:yeiB3^]@޹_O>K[Z5+{ouܖ?3~ϑ1$W3Lו-J^ rsΔ5ǚӖ<zQ=e5*enpw߹Δ9Tϯu[S^JM%-*ߐ`Jt?;=w˺a}>lYUφnmz;pnH9T[S@eUqf:z%S=N^xu5!\*@4V|Aaaᚥ2X)1YףID󋓝됒\G|U3,kNjC׽ۖϾ4ku[f˪݄ޝ/Ɖ|~k{p2eǻ-󞚱Uzٚ,~*횾:\/Su=u6IjU6|ՉږHmd*by]A>.Fv1ⴋEv>[H\qň.VH l#qbi#NX!N$h+E_]8by]A>.Fv1ⴋEv>[H\qň.VH l#qbi.g"yT/@+q>.yyخciOrN}ӱ=sm:I9ǰ&ұZ`l9+)/|s~8TiOzƇĿ%U;c>9DXGSsԖvzUnd,1pJ¿ޱ 2y4rHPg֓sqб@= T4) p8r&ݜv,JFH/xmlq.9GC]h#l'FRWqCOIj'i#/~ZBU -(UJ_nHܙw|s/{kxfvf̼3N._@~~7t(8{4S`]Q@.XߋBg@Cݨ Vbi.۞t.[U"S|5~ Xojd"h{Q?wfӿ'Ox7934a?>s--6ͷlcMC+UsngFfyYǛGCwgzSJNG/4_w㽄/j~z> 3 3n0>(119g2 $\G|O%w]O,6ݔ5?narVoYV!6EA߿82"zBR^r}GsI \5Yu3ă<޵Z#C\&{ʵv|Gݶec~> o$n+vL,I Y! ocOol*oIY ?e,|\Ue,S) ?iwE{:gSlŢQL\ |߇u}#3P<qC+bKKQ}'ÛmuyWP@2+e;zዾߏU <^v(?KY(',Rn>t5}0>Y,EPu7_С7ߧ=NUSg) 7~=CƳ98;v~1'n~2XJ8ERƩO~Zl-s|>@ݎ+l>ߑ6$N"xK9;M}n}N7+]cKz/ #Qs̪cMzgbZy\ϕKvϦpϷ^wx~6=nSZ7n_>PiwGw ODyK tihana@pilar.hryK .mailto:tihana@pilar.hr$$IfP!vh5 5 55#v #v #v#v:Vl t)5 5 55/  / / aP%$$IfP!v h5 5_5555555 5 5 #v #v_#v#v#v :Vl t)5 5_555 / / / / /  / aPEkdz$$Ifl Lhj /#% _ t0),,,,44 laP%$$IfP!v h5 5_5555555 5 5 #v #v_#v#v#v :Vl t)5 5_555 / / / / /  / aPEkd$$Ifl Lhj /#% _ t0),,,,44 laP%$$IfP!v h5 5_5555555 5 5 #v #v_#v#v#v :Vl t)5 5_555 / / / / /  / aPEkdV$$Ifl Lhj /#% _ t0),,,,44 laP%$$IfP!v h5 5_5555555 5 5 #v #v_#v#v#v :Vl t)5 5_555 / / / / /  / aPEkd $$Ifl Lhj /#% _ t0),,,,44 laP%$$IfP!v h5 5_5555555 5 5 #v #v_#v#v#v :Vl t)5 5_555 / / / / /  / aPEkd2$$Ifl Lhj /#% _ t0),,,,44 laP%$$IfP!v h5 5_5555555 5 5 #v #v_#v#v#v :Vl t)5 5_555 / / / / /  / aPEkd$$Ifl Lhj /#% _ t0),,,,44 laP%$$IfP!v h5 5_5555555 5 5 #v #v_#v#v#v :Vl t)5 5_555 / / / / /  / aPEkd$$Ifl Lhj /#% _ t0),,,,44 laP%$$IfP!v h5 5_5555555 5 5 #v #v_#v#v#v :Vl t)5 5_555 / / / / /  / aPEkd|$$Ifl Lhj /#% _ t0),,,,44 laP%$$IfP!v h5 5_5555555 5 5 #v #v_#v#v#v :Vl t)5 5_555 / / / / /  / aPEkd$$Ifl Lhj /#% _ t0),,,,44 laP%$$IfP!v h5 5_5555555 5 5 #v #v_#v#v#v :Vl t)5 5_555 / / / / /  / aPEkdX $$Ifl Lhj /#% _ t0),,,,44 laP%$$IfP!v h5 5_5555555 5 5 #v #v_#v#v#v :Vl t)5 5_555 / / / / /  / aPEkd#$$Ifl Lhj /#% _ t0),,,,44 laP%$$IfP!v h5 5_5555555 5 5 #v #v_#v#v#v :Vl t)5 5_555 / / / / /  / aPEkd4'$$Ifl Lhj /#% _ t0),,,,44 laP%$$IfP!v h5 5_5555555 5 5 #v #v_#v#v#v :Vl t)5 5_555 / / / / /  / aPEkd*$$Ifl Lhj /#% _ t0),,,,44 laP%$$IfP!v h5 5_5555555 5 5 #v #v_#v#v#v :Vl t)5 5_555 / / / / /  / aPEkd.$$Ifl Lhj /#% _ t0),,,,44 laP%$$IfP!v h5 5_5555555 5 5 #v #v_#v#v#v :Vl t)5 5_555 / / / / /  / aPEkd~1$$Ifl Lhj /#% _ t0),,,,44 laP$$If!vh5555#v#v#v#v:Vl tx!5555$$If!vh5555#v#v#v#v:Vl tx!5555$$If!vh5555#v#v#v#v:Vl tx!5555$$If!vh5555#v#v#v#v:Vl tx!5555$$If!vh5555#v#v#v#v:Vl tx!5555$$If!vh5555#v#v#v#v:Vl tx!5555$$If!vh5555#v#v#v#v:Vl tx!5555$$If!vh5555#v#v#v#v:Vl tx!5555$$If!vh5555#v#v#v#v:Vl tx!5555$$If!vh5555#v#v#v#v:Vl tx!5555$$If!vh5555#v#v#v#v:Vl tx!5555$$If!vh5555#v#v#v#v:Vl tx!5555$$If!vh5555#v#v#v#v:Vl tx!5555$$If!vh5555#v#v#v#v:Vl tx!5555$$If!vh5555#v#v#v#v:Vl tx!5555$$If!vh5555#v#v#v#v:Vl tx!5555$$If!vh5555#v#v#v#v:Vl tx!5555$$If!vh5555#v#v#v#v:Vl tx!5555$$If!vh5555#v#v#v#v:Vl tx!5555$$If!vh5555#v#v#v#v:Vl tx!5555$$If!vh5555#v#v#v#v:Vl tx!5555$$If!vh5555#v#v#v#v:Vl tx!5555$$If!vh5555#v#v#v#v:Vl tx!5555{$$If!vh55 5 5 #v#v #v :Vl t655 5 $$If!v h555555555 5 #v#v :Vl t655 "kdA$$Ifl 4u X; # t06((((44 la$$If!v h555555555 5 #v#v :Vl t655 "kddD$$Ifl 4u X; # t06((((44 la$$If!v h555555555 5 #v#v :Vl t655 "kd'G$$Ifl 4u X; # t06((((44 la$$If!v h555555555 5 #v#v :Vl t655 "kdI$$Ifl 4u X; # t06((((44 la$$If!v h555555555 5 #v#v :Vl t655 "kdL$$Ifl 4u X; # t06((((44 la{$$If!vh55 5 5 #v#v #v :Vl t655 5 $$If!v h555,55<5555 #v#v#v,#v#v<#v#v :Vl t%65 ;kdO$$Ifl Yv ZlW!;%;;;;;;;;; t0%6$$$$44 la$$If!v h555,55<5555 #v#v#v,#v#v<#v#v :Vl t%65 ;kdR$$Ifl Yv ZlW!;%;;;;;;;;; t0%6$$$$44 la$$If!v h555,55<5555 #v#v#v,#v#v<#v#v :Vl t%65 ;kdCU$$Ifl Yv ZlW!;%;;;;;;;;; t0%6$$$$44 la$$If!v h555,55<5555 #v#v#v,#v#v<#v#v :Vl t%65 ;/ kdW$$Ifl Yv ZlW!;%;;;;;;;;; t0%6$$$$44 la0$$If!v h555,55<5555 #v#v#v,#v#v<#v#v :Vl  t2%65 ;/ p2skdZ$$Ifl Yv ZlW!;%;;;;;;;;;  t20%6$$$$44 lap2$$If!v h555,55<5555 #v#v#v,#v#v<#v#v :Vl  t(%65 ;/  p(]kdN^$$Ifl Yv ZlW!;%;;;;;;;;;  t(0%6$$$$44 lap($$If!v h555,55<5555 #v#v#v,#v#v<#v#v :Vl  tZ%65 ;/ / pZkda$$Ifl Yv ZlW!;%;;;;;;;;;  tZ0%6$$$$44 lapZ$$If!v h555,55<5555 #v#v#v,#v#v<#v#v :Vl  tZ%65 ;/ pZkd.f$$Ifl Yv ZlW!;%;;;;;;;;;  tZ0%6$$$$44 lapZ$$If!v h555,55<5555 #v#v#v,#v#v<#v#v :Vl  tZ%65 ;/ pZkdj$$Ifl Yv ZlW!;%;;;;;;;;;  tZ0%6$$$$44 lapZd$$If!v h555,55<5555 #v#v#v,#v#v<#v#v :Vl  tP%65 ;pPkdn$$Ifl Yv ZlW!;%;;;;;;;;;  tP0%6$$$$44 lapP{$$If!vh55 5 5 #v#v #v :Vl t655 5 $$If!v h555555555 5 #v#v :Vl t655 "kdvs$$Ifl 4u X; # t06((((44 la$$If!v h555555555 5 #v#v :Vl t655 "kd9v$$Ifl 4u X; # t06((((44 la$$If!v h555555555 5 #v#v :Vl t655 "kdx$$Ifl 4u X; # t06((((44 la$$If!v h555555555 5 #v#v :Vl t655 "kd{$$Ifl 4u X; # t06((((44 la$$If!v h555555555 5 #v#v :Vl t655 "kd~$$Ifl 4u X; # t06((((44 la{$$If!vh55 5 5 #v#v #v :Vl t655 5 $$If!v h555555555 5 #v#v :Vl t655 pdkd$$Ifl 4u X; # t06((((44 lapd$$If!v h555555555 5 #v#v :Vl t655 pdkdS$$Ifl 4u X; # t06((((44 lapd$$If!v h555555555 5 #v#v :Vl t655 pdkd$$Ifl 4u X; # t06((((44 lapd$$If!v h555555555 5 #v#v :Vl t655 /  pdkdu$$Ifl 4u X; #           t06((((44 lapd$$If!v h555555555 5 #v#v :Vl t655 /  pdkd$$Ifl 4u X; #           t06((((44 lapd{$$If!vh55 5 5 #v#v #v :Vl t655 5 $$If!v h555555555 5 #v#v :Vl t655 pdkd0$$Ifl 4u X; # t06((((44 lapd$$If!v h555555555 5 #v#v :Vl t655 pdkd$$Ifl 4u X; # t06((((44 lapd$$If!v h555555555 5 #v#v :Vl t655 pdkdR$$Ifl 4u X; # t06((((44 lapd$$If!v h555555555 5 #v#v :Vl t655 /  pdkd$$Ifl 4u X; #           t06((((44 lapd$$If!v h555555555 5 #v#v :Vl t655 /  pdkd$$Ifl 4u X; #                     t06((((44 lapd$$If!v h555555555 5 #v#v :Vl t655 /  "kd!$$Ifl 4u X; #           t06((((44 la{$$If!vh55 5 5 #v#v #v :Vl t655 5 $$If!vh5 5 5 5 #v #v #v #v :Vl t655 5 $$If!v h5 55555555 5 #v #v#v#v#v :Vl t655 "kd$$Ifl D hJ # t06((((44 la$$If!v h5 55555555 5 #v #v#v#v#v :Vl t655 "kdǬ$$Ifl D hJ # t06((((44 la$$If!v h5 55555555 5 #v #v#v#v#v :Vl t655 "kd$$Ifl D hJ # t06((((44 la$$If!v h5 55555555 5 #v #v#v#v#v :Vl t655 "kdq$$Ifl D hJ # t06((((44 la$$If!v h5 55555555 5 #v #v#v#v#v :Vl t655 "kdF$$Ifl D hJ # t06((((44 la$$If!vh5 5 5 5 #v #v #v #v :Vl t655 5 $$If!vh5 5 5 5 #v #v #v #v :Vl t655 5 $$If!v h5 55555555 5 #v #v#v#v#v :Vl t655 pdkd!$$Ifl D hJ # t06((((44 lapd$$If!v h5 55555555 5 #v #v#v#v#v :Vl t655 pdkdļ$$Ifl D hJ # t06((((44 lapd$$If!v h5 55555555 5 #v #v#v#v#v :Vl t655 pdkdg$$Ifl D hJ # t06((((44 lapd$$$If!v h5 55555555 5 #v #v#v#v#v :Vl t655 /  pdkd $$Ifl D hJ #           t06((((44 lapd$$$If!v h5 55555555 5 #v #v#v#v#v :Vl t655 /  pdkd$$Ifl D hJ #           t06((((44 lapd$$If!vh5 5 5 5 #v #v #v #v :Vl t655 5 $$If!vh5 5 5 5 #v #v #v #v :Vl t655 5 $$If!v h5 55555555 5 #v #v#v#v#v :Vl t655 pdkdr$$Ifl D hJ # t06((((44 lapd$$If!v h5 55555555 5 #v #v#v#v#v :Vl t655 pdkd$$Ifl D hJ # t06((((44 lapd$$If!v h5 55555555 5 #v #v#v#v#v :Vl t655 pdkd$$Ifl D hJ # t06((((44 lapd$$$If!v h5 55555555 5 #v #v#v#v#v :Vl t655 /  pdkd[$$Ifl D hJ #           t06((((44 lapd$$$If!v h5 55555555 5 #v #v#v#v#v :Vl t655 /  pdkd $$Ifl D hJ #                     t06((((44 lapd$$If!v h5 55555555 5 #v #v#v#v#v :Vl t655 /  "kd$$Ifl D hJ #           t06((((44 la$$If!vh5 5 5 5 #v #v #v #v :Vl t655 5 $$If!vh5 5 5 5 #v #v #v #v :Vl t655 5 @@@ iNormalCJ_HaJmHsHtHZ@Z ) Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ \@\ ) Heading 2$<@& 56CJOJQJ\]^JaJV@V ) Heading 3$<@&5CJOJQJ\^JaJJ@J ) Heading 4$<@&5CJ\aJN@N ) Heading 5 <@&56CJ\]aJH@H ) Heading 6 <@&5CJ\aJ:@: ) Heading 7 <@&@@@ ) Heading 8 <@&6]DA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k(No List>@> / Footnote TextCJaJ@&@@ /Footnote ReferenceH*j@j "? Table Grid7:V06U@!6  Hyperlink >*B*phH2H Iv Balloon TextCJOJQJ^JaJ4/@B4 )List^`82@R8 )List 26^6`BD@bB ) List Continuex^8"8 )Caption5CJ\aJ2B@2 ) Body TextxHC@H )Body Text Indentx^PM@P )Body Text First Indent `4WO i >֔ה./ƕǕ noǖȖ>?RS^_ߙ!"vw˚̚ \]67mn/0%&QRz{{00`@}p# {00P`@`6{00`@0{00`@-0.{00 `@.0-'{0 0 `@-0{0 0 _`@m{004``@0{00b`@0m{00b`@`9N*{00 `{00 {00 `ND0 .-{00a` @0 `{00b`@0 _`{00Pb`@0{{0(0F)``A0AB0?H!`@0{0@0A!`@0{0B0C!`@0mZY{0D0E!`V\0$a${0F0G("`~>)032{0H0Ib`rA0V`x^\y{0J0KTb`@04``{0L0Mb`D%0&&${0N0Ob`h9)\)])))EV]D  QRI J |}  vwEFZ&[&m&n&Q(R(d*e*!-"-1.2...000000333368.99u;v;;;;<<8@9@:@DDD*D+D,DnGoGIIJJ?<>@BFHJLNPRSTV FPZ^_əәܙߙ !"]gqvwǚ˚̚ FOX\](267U_imn˜՜ߜ */0hr|Нڝ !%&:DNQRblvz{ž ':;<ACEJLNSUWX[_cgkosw{ßǟ˟Пџԟ؟ܟޟ 345ɠΠҠ֠ڠޠ  +/37;?CGHS^imquy}ġϡ١ !+59=ABENXblvɢӢעآ٢[\ͣߣ #'+/389<@DHLPRVZ_`chlnsxzפ  $)-/379:=BGIOTY^cefimqsx|~ѥ !%)*+,-./038=ABCDEFGHKPTVWXYZ[\]`dhlmnopqrsx{Ȧۦܦݦ %-5=DEHPX`hnt|ȧϧӧԧקߧ1F[\f|è˨Ѩ٨$,014=GKU_gq{ĩȩ̩Щة3KLVlŪ˪ѪҪӪԪժ֪תت۪!)12345678=@HPQRSTUVW^vwxy000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000    0     0     0     0     0     0     0     0     0     0     0     0     0     0     0     0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00000    0           0           0           0           0           0     0 0000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0000    0           0           0           0           0           0     0           0           0           0           0           0     0           0           0           0           0           0           0     0 0    0           0           0           0           0           0     0     0           0           0           0           0           0     0     0 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @0 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @0 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @0 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @0 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @0 @ @ @ @ @ @ @ @ @ @ @0     0     0 00@0@0@000@0y00@0y00@0y00@0y00y00EV] Q | vEZ&[&m&Q(d*!-1..00000333368.99u;v;;;;<8@9@DDD*D+D,DnGII?<>@BFHJLNPRSTV FPZ^_əәܙߙ !"]gqvwǚ˚̚ FOX\](267U_imn˜՜ߜ */0hr|Нڝ !%&:DNQRblvz{ ':;<ACEJLNSUWX[_cgkosw{ßǟ˟Пџԟ؟ܟޟ 34ɠΠҠ֠ڠޠ  +/37;?CGHS^imquy}ġϡ١ !+59=ABENXblvɢӢעآ٢[\ͣߣ #'+/389<@DHLPRVZ_`chlnsxzפ  $)-/379:=BGIOTY^cefimqsx|~ѥ !%)*+,-./038=ABCDEFGHKPTVWXYZ[\]`dhlmnopqrsx{Ȧۦܦݦ %-5=DEHPX`hnt|ȧϧӧԧקߧ1F[\f|è˨Ѩ٨$,014=GKU_gq{ĩȩ̩Щة3KLVlŪ˪ѪҪӪԪժ֪תت۪!)12345678=@HPQRSTUVW^vwxy@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0s00s00s00s00s00s00s005s005s005s005s00s00s00s00s0&0?s0&0>s0&0<@0s0+0es0&08s0&09s0,0@s0,0@s00?s00=s0&09s0&06s0&04s0+05@0@0@0s00s00s00{00{00@0{00{00{0&1{0&1{0&1{0&1{00.{0V0WPs{0l0y@0s00s00s00{00+{00{00{0.1{0.1{0.1{0.1{00{0c0@0{00{00{00{00@0{01{01{01{01{01{01{01{01{01{01{01{01{01{01{01{01@0@0@0@0@0@0@0@ 0@0@0@0@0@0@0@0@ 0@0@ 0@0@0@0@0@0@0@0s0,0@s01s0,0> s0&08 s0,0< s0,0<s0,0< s0&08 s020A s020A s020A s020@ s020> s0&08 s020< s020< s020< s020< s020< s0&08 s0:0A s0:0A s0:0A s0:0@ s0:0> s0&08 s0:0< s0:0< s0:0< s0:0< s0:0< s0&08 s0B0A s0B0A s0B0A s0B0@ s0B0> s0&08 s0B0< s0B0< s0B0< s0B0< s0B0< s0&08 s0J0A s0J0A s0J0A s0J0@ s0J0> s0&08 s0J0< s0J0< s0J0< s0J0< s0J0< s0&08 s0R0A s0R0A s0R0A s0R0@ s0R0> s0&08 s0R0< s0R0< s0R0< s0R0< s0R0< s0&08 s0Z0A s0Z0A s0Z0A s0Z0@ s0Z0> s0&08 s0Z0< s0Z0< s0Z0< s0Z0< s0Z0< s0&08 s0b0A s0b0A s0b0@ s0b0> s0&08 s0b0< s0b0< s0b0< s0b0< s0b0< s0b0< s0&08 s0k0A s0k0A s0k0A s0k0@ s0k0> s0&08 s0k0< s0k0< s0k0< s0k0< s0k0< s0&08 s0s0A s0s0A s0s0A s0s0@ s0s0> s0&08 s0s0< s0s0< s0s0< s0s0< s0s0< s0&08 s0{0A s0{0A s0{0A s0{0@ s0{0> s0&08 s0{0< s0{0< s0{0< s0{0< s0{0< s0&08 s00A s00A s00A s00@ s00> s0&08 s00< s00< s00< s00< s00< s0&08 s00A s00A s00A s00@ s00> s0&08 s00< s00< s00< s00< s00< s0&08 s00A s00A s00A s00@ s00> s0&08 s00< s00< s00< s00< s00< s0&08 s00A s00A s00A s00@ s00> s0&08 s00< s00< s00< s00< s00< s0&08 s00A s00A s00@ s00> s0&08 s00< s00< s00< s01s0&08 s00< s0&08 @0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0{081@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 @0 @0 @0 @0@0 @0 @0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 @0 @0@0@0@0@0@0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0 @0@0{081{081@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 @0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0{0v3{0v3{0v3{0v3@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0{03J{03J{03J@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 @0{04y04@0 0  2P*eZtb~.L0t&JNQ$UW[`bgj2svwyZ|B[^`acdeghjk P qB%n8LMN$P`QRSPUVWWXY"ZZv[[\.]]L^^_>``a`aa*bbb,ccfdeeFfgh@ijj`mmxn(ooopDqqPrr.ssstvvFwvxyvz{J{{L||},B\_bfi    @]]XH  oR$z)@SvZ"dL"$Z99'{=XY"$ "$;|0N- Y"$T4) p8r&ݜv U[@6 (  J   # A"`J   # A"`B S  ? S)T ZT\]^b_D#`ajb Scd}ed@fp#gFbhi/j0bk$blppQQZ'͌     rrX^^&))όőő  9 *urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsStateV*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplacehttp://www.5iantlavalamp.com/8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity ̴(   Yd( F Q q t  OUW\_d,/1:IPSZbiqvy }4Cty{]c1 = I Q T [ l ~ (#5#>$G$I$O$Q$W$Z$a$i$n$q$x$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%% %%%%%%G1U1113355"6'666999:F:H:::;;;;;< <<E<M<H@]@@@BBoCzCF(FGGGG}HHI-IIIIIIINJUJXJ_JK#KyMMMMHNPNOO9QCQQQ(R0RlSvSSSTTTTVVWXXXYYYYZZ[[&[,[d\f\O^W^^^aa_dgdSe]eeeTf_fjflfnfwfffgghhhhJkLkl$lllqqttWvcvvvvvxxxxxxy yyyy&yJyUy~~7Kp{^j Z`abprƄ5<ȅυօׅ؅7?FG†+45AYajrŇLJˇ̇ԇ؇ۇ܇ $39"&GOW\ioqy{ÉɉЉщ׉؉/=BRNJΊPSZbjn|ˋ̋Ӌԋދߋ'5?CIJPQ[]`aefijstyzČŌƌˌ^c %*57BQWblЎ׎ގߎY`ghip $28:GHP\alrĐŐʐ̐Ӑאݐ ^hܑݑΒԒߒ XZџӟnzáBDAF9;`b:<fh¥ťڥݥ02HJEGԧ֧13 #&;>تڪW\fi˫̫*+JKDEUV\  PR {}  uwDFY&\&l&n&P(R(c*e* -"-0.2...00000023 33336688-9.999t;w;;;;;<<7@:@ DD)D,DmGoGIIJJ;Mn?noompnpppgqiqqqssvvc{e{Y~[~ KLuv !pr҄Մȅ7†Y2G׉؉ZPPQxyƎǎώ~[\ (+oNQabstnors|}”ǔȔʔה "/jknoxy{Ǖ  QR[\aoȖ!"'(1?;<EFJWߘ EFOPYZ]_șəҙәۙܙޙ  "\]fgpquwƚǚʚ̚ EFNOWX[]'(1257TU^_hilnʜ˜Ԝ՜ޜߜ )*.0ghqr{|ϝНٝڝ  !$&9:CDMNPRabkluvy{ž &'9<@AIJRSWXZ[^_bcfgjknorsvwz{ŸßƟǟʟ˟ϟџӟԟן؟۟ܟ 25Ƞɠ͠ΠѠҠՠ֠٠ڠݠޠ  *+./2367:;>?BCFHRS]^hilmpqtuxy|}áġΡϡء١  !*+4589<=@BDEMNWXabkluvȢɢҢӢ֢٢Z\̣ͣޣߣ "#&'*+./2379;<?@CDGHKLOPUVYZ^`bcghklrswx~֤פ  #$(),-23679:<=ABFGNOSTXY]^bcefhilmpqwx{|Хѥ  !$%(02378<=@HJKOPSTV]_`cdghkswxz{~ǦȦڦݦ $%,-45<=CEGHOPWX_`ghmnst{|ǧȧΧϧҧԧ֧קާߧ01EFZ\ef{|¨èʨ˨ШѨب٨ߨ#$+,/134<=FGJKTU^_fgpqz{~éĩǩȩ˩̩ϩЩשةߩ23JLUVklĪŪʪ˪Ъتڪ۪ !()08<=?@GHOW]^uy 33333333333333D Wuȅ7Y؉[QY F &,u[8DPA( FF^F`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(^`o() ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.[8D & _RM|Pu<zH0IJhF aW. X5 ~ / t t F ? ' e ,CI5<t;I,*0`yln`w~<[Z9~gC2F/Ou-3 4_6!_1XY Y 5[ "!t!.S">$&D&Fd'o(g&(Op) *lG+T+W,Dg,Ch,~./3/P0B1-2_2r-3b3~55F6^'6 7-\8k8Q9-:25<n<=f={>"?A?[?]?@AUB>C`^DiDZEyEF%FwGU5HI5IbwIbJ>KMLMWMgM0O,mP Q8QcQ.R>BRVRrR&T;T U 4UF[UrUVUSVCW \WpWAX/YK3Z[Z5[+\x{\&] /]__e_wo_8|_P`t`a+aTaac7cac#d,d_tdKegDg}.j8j{j"l (m*mb=m=m#MmCoY3q[s'&t uu4Zu$xu_v>xgxz&zuz_{! |_3|'$}W}3~7~?~=L~/o~m#,zHEhKNk?<*c@KIV,Zt!N03^Iv60. aI3<i U..]+J eh6Dl S.{uI)wnxb8? hR6hl]}0#q@1Qc w#?t jq?P^wpdpi/q )$)[pJY|biqg;%4.y 74T7=]_$V(i[I7XcFef_Hmpm%az>U9L'2 TxK@&w2@(W -iT? 5lrazy"CUqg{"DQ gW;Y=ss$V^^h&h&y"8%WmM Y?cno~r*i)p7Spqvy~zj<D5`:l Nq/-dJH1}OvR2>0/^p7* @LUCRj 5ȅ7Y3G؉P^QЎY\ ϑmnPQbtosuwy}”ĔȔʔΔДԔ֔ה "&(,./koqsuy{•ĕƕǕ  RTVX\^bdhjnoÖǖȖ"$(*,.248:>?<>@BFHJLNPRS FPZ^_əәܙߙ !"]gqvwǚ˚̚ FOX\](267U_imn˜՜ߜ */0hr|Нڝ !%&:DNQRblvz{ ':;<ACEJLNSUWX[_cgkosw{ßǟ˟Пџԟ؟ܟޟ 34ɠΠҠ֠ڠޠ  +/37;?CGHS^imquy}ġϡ١ !+59=ABENXblvɢӢעآͣߣ #'+/389<@DHLPRVZ_`chlnsxzפ  $)-/379:=BGIOTY^cefimqsx|~ѥ !%)*+,-./038=ABCDEFGHKPTVWXYZ[\]`dhlmnopqrsx{Ȧۦܦݦ %-5=DEHPX`hnt|ȧϧӧԧקߧ1F[\f|è˨Ѩ٨$,014=GKU_gq{ĩȩ̩Щة3KLVlŪ˪ѪҪӪԪժ֪תت۪!)12345678=@HPQRSTUVW^vwxyY}0Y}0Y}0@h( $%&'*+,-.014568=>DFHMORTUWXY ,@<@ $&(*,2>B@NPRXZ\^`dflnpt~UnknownrenataGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma?5 z Courier New;Wingdings"1QLQLE#W7W7!4dHH 2QHX ?.R2ORazlike u strukturi stavova prema darivanju krvi izmeu davatelja i nedavateljaMirotihana  Oh+'0 ,< LX x   PRazlike u strukturi stavova prema darivanju krvi izmeu davatelja i nedavateljaMiroNormaltihana2Microsoft Office Word@G@ @~JHm@~JHm՜.+,D՜.+,|8 hp|  7WH PRazlike u strukturi stavova prema darivanju krvi izmeu davatelja i nedavatelja Title 8@ _PID_HLINKSAh%mailto:tihana@pilar.hrS  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./012456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijlmnopqrtuvwxyzRoot Entry F`tdmData 31TableKWordDocumentrdSummaryInformation(kDocumentSummaryInformation8sCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q