Naslov
Utjecaj aerobika na funkcionalne i motoričke sposobnosti
(The influence of aerobic on functional and motor abbilities)

Autori
Tkalčić, Sonja

Izvornik
Hrvatski športskomedicinski vjesnik : glasilo Hrvatskog olimpijskog odbora (0354-0766) 12 (1997), 3; 65-70

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
aerobik; funkcionalne i motoričke sposobnosti; testovi
(aerobic; functional and motor abbilities; tests)

Sažetak
Kroz tromjesečno vremensko razdoblje primijenjen je program rekreativnog tjelesnog vježbanja tipa aerobik, dva puta tjedno po jedan sat. Izvršeno je ispitivanje da bi se utvrdila efikasnost kineziološkog tretmana. U skladu s postavljenim ciljem provedeno je inicijalno i finalno utvrđivanje psihosomatskog statusa na uzorku od 50 ispitanica, starosne dobi između 18-40 god. Psihosomatski status je procijenjen na osnovi rezultata mjerenja trinaest varijabli i to: tjelesna masa, kožni nabor nadlaktice (NANAD), kožni nabor leđa (NALED), kožni nabor trbuha (NATRB), forsirani vitalni kapacitet (FVK), forsirani ekspiracijski volumen u prvoj sekundi (FEV1), Tiffeneauov indeks (TIFF), maksimalni primitak kisika apsolutni (VO2) i relativni (VO2KG), frekvencija srca u mirovanju (FSMIR), skok u dalj s mjesta (MFESDM), iskret palicom (MISK), pretklon desno u sunožnom sjedu (MPRD). Na temelju dobivenih podataka koji su zasebno obrađeni za prvo i drugo mjerenje, analizirane su razlike osnovnih statističkih parametara T-testom, te je učinjena diskriminativna analiza s ciljem, da se utvrdi latentna dimenzija razlika rezultata između prvog i drugog mjerenja. Sumirajući dobivene rezultate moguće je formirati nekoliko zaključaka. Nakon finalnog mjerenja utvrdilo se, da je došlo do promjene u ukupnom prostoru primijenjenih antropometerijskih mjera, ćemu je najviše pridonijela promjena mjera kožnog nabora na leđima i trbuhu u smislu smanjenja vrijednosti. Ostale primijenjene antropometerijske mjere nisu pridonijele diskriminaciji dvaju stanja tj. nisu se desile dovoljno značajne promjene da bi određivale diskriminaciju funkcija. Kineziološki tretman je proizveo promjene u ukupnom prostoru primijenjenih mjera funkcionalnih karakteristika. Najvećem razlikovanju inicijalnog i finalnog stanja pridonijele su nastale promjene u varijablama za procjenu frekvencije srca u mirovanju (vrijednosti su se smanjile) i aerobne energetske sposobnosti (rezultati su se poboljšali). Nastale su značajne promjene kod većine odabranih mjera za procjenu motoričkih karakteristika, a najznačajnije pozitivne promjene dogodile su se u varijabli za procjenu generalnog faktora fleksibilnosti. Izneseni zaključci dozvoljavaju konstataciju da je ovakav način rekreativnog tjelesnog vježbanja pokazao punu opravdanost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

POVEZANOST RADA