|
|  |
 Znanost:
<<< Natrag |
| I U HRVATSKOJ SVIJEST O ZNAČENJU DRUŠTVENE ULOGE SUVREMENE ZNANOSTI POČINJE IZLAZITI IZ UREDA I LABORATORIJA |
Komunikacija znanosti – od industrijskog do informacijskog doba
|
Iako
je počela kao usputni posao znanstvenih zanesenjaka, početkom novog
tisućljeća komunikacija znanosti postala je ozbiljna zasebna struka,
sve značajnija za budući razvoj kako suvremene znanosti, tako i
suvremenog ljudskog društva uopće
Piše Duje BONACCI
|
 Prije
dva tjedna u pet hrvatskih gradova održan je treći hrvatski Festival
znanosti. Sudeći prema broju posjetitelja i pažnji koju su festivalska
zbivanja pridobila u javnim medijima, ovogodišnje je izdanje bilo
najuspješnije do sada. Reklo bi se kako i u Hrvatskoj svijest o
značenju društvene uloge suvremene znanosti počinje izlaziti iz ureda i
laboratorija fakulteta i znanstveno-istraživačkih instituta. Sada je
stoga savršena prigoda za kratki osvrt na priču o povijesti pokreta za
promicanje znanosti u javnosti – pokreta koji se tijekom proteklih
dvadesetak godina razvio u novu meta-znanstvenu disciplinu nazvanu
»komunikacijom znanosti«.
Počela komunikacije znanosti
Korijeni komunikacije znanosti sežu u doba industrijske revolucije u
Engleskoj. Godine 1799. u Londonu je osnovana »Kraljevska ustanova
Velike Britanije« (Royal Institution of Great Britain,
http://www.ri.ac.uk). U osnivačkoj povelji Kraljevske ustanove kao
njezino temeljno poslanje stoji »širenje znanja i olakšavanje uvođenja
u uporabu korisnih mehaničkih izuma i unapređenja, te podučavanje,
putem filozofskih predavanja i pokusa, o mogućnostima primjene znanosti
u životnoj svakodnevici«. Od svojeg začetka do danas, Kraljevska
ustanova djeluje kao spoj vrhunskog znanstveno-istraživačkog instituta,
malog tehničko-prirodoslovnog muzeja te javnog »znanstvenog kazališta«.
Upravo zahvaljujući dvjestogodišnjoj tradiciji djelovanja tog njezinog
znanstvenog kazališta, Kraljevska ustanova može se smatrati mjestom
gdje je izmišljen i do savršenstva dotjeran pojam
»popularno-znanstvenog predavanja«, jednog od najstarijih i najvažnijih
alata kojima komunikatori znanosti danas raspolažu. Zanimljiva anegdota
vezana uz predavanja u Kraljevskoj ustanovi kaže da je zbog njihove
popularnosti londonska ulica Albemarle, u kojoj je Kraljevska ustanova
smještena, postala prvom jednosmjernom ulicom u Londonu. Naime,
predavanja su jedno vrijeme bila toliko pomodna da su ih pohodili svi
viđeniji predstavnici srednjeg i višeg sloja stanovnika Londona. Većina
njih na predavanja je dolazila svojim kočijama, koje bi tijekom
predavanja »parkirali« u ulici Albemarle, zbog čega bi se pred
Kraljevskom ustanovom naredalo toliko kočija da bi jedna strana ulice
bila potpuno zakrčena. Da bi izbjegle problem s prometnim čepom u ulici
Albemarle, gradske su vlasti stoga odlučile istu pretvoriti u
jednosmjernu ulicu.
Tridesetak godina nakon
Kraljevske ustanove, točnije godine 1831., u engleskom gradu Yorku
osnovana je »Britanska udruga za unapređenje znanosti« (British
Association for the Advancement of Science, http://www.the-ba.net),
danas poznata pod kraticom »BA«. Razočaran tadašnjim elitistički
nastrojenim i konzervativnim stavom »Kraljevskog društva« (britanske
Akademije znanosti) spram društvenog i javnog djelovanja znanstvenika,
poticaj za pokretanje BA dao je veliki škotski znanstvenik Sir David
Brewster. Shodno njegovoj utemeljiteljskoj viziji, ciljevi osnivanja BA
bili su promicanje znanosti u društvu, skretanje pažnje javnosti na
znanstvena pitanja te poticanje i olakšavanje suradnje među
znanstvenicima širom svijeta. Najznačajnija djelatnost BA do današnjih
je dana ostala organizacija godišnjeg skupa udruge, koji se svake
godine održava u drugom gradu Velike Britanije. Ovo okupljanje, koja
iza sebe ima već 150-godišnju tradiciju gotovo neprekidnog održavanja,
započelo je kao opći znanstveni forum. Vremenom se mijenjalo, stalno
prateći temeljno poslanje Britanske udruge, te danas nosi naziv
»Festival znanosti Britanskoga društva«. Ovaj festival je zapravo
izravan rodočelnik, kao i veliki uzor, svih svjetskih
znanstveno-promotivnih manifestacija ove vrste – uključujući, naravno,
i tri dosadašnja hrvatska festivala.
Novo poslanje: razvoj kulture razgovora
Komunikacija znanosti započela je, dakle, prvenstveno kao pokret za
»jednosmjernu« promidžbu znanosti – od profesionalnih znanstvenika
prema neznanstvenoj javnosti. Valja naglasiti kako je jedan od osnovnih
ciljeva ovih djelatnosti bio javnosti predstaviti i promovirati
»primjenjive« znanosti – u doba industrijske revolucije to su
prvenstveno bile prirodoslovne i tehničke znanosti, a nešto kasnije su
u tu kategoriju ušle i one biomedicinske. Stoga se pod pojmom
»komunikacije znanosti« riječ »znanost« prvenstveno odnosila samo na
ove znanstvene grane. Iznenađujuće je da se to viđenje poslanja
komunikacije znanosti održalo sve do nedavno, gotovo do kraja netom
proteklog 20. stoljeća.
U međuvremenu su se
zbile dvije važne stvari. Prvo, pojam »znanosti« se znatno proširio
zbog razvoja mnogih novih disciplina koje danas svrstavamo među
društveno-humanističke znanosti. Drugo, prirodoslovne, tehničke i
biomedicinske znanosti dovele su do eksplozivnog tehnološkog razvitka
zapadne civilizacije, u toj mjeri da je ta civilizacija istovremeno
postala nepovratno ovisna o daljnjem razvoju ovih znanosti. Nagli
porast moći znanosti, iskazane kroz tehnološke primjene, donio je sa
sobom i golemu odgovornost znanosti i ljudi koji se njome bave prema
njihovom cjelokupnom društvenom okružju u kojem oni djeluju. Znanost je
postala jako korisna, a njezine moguće zlouporabe iznimno opasne. Zbog
toga u današnje doba razvoj znanosti, a osobito razvoj njezinih
primjena, jako ovisi ne samo o intelektualnim sposobnostima akademskih
krugova, već i o »narodnoj« volji neznanstvene javnosti.
Upravo iz navedenog razloga, novo poslanje komunikacije znanosti jest
razviti povjerenje između znanstvenika, tehnologa i javnosti. S tim
ciljem, djelatnosti današnjih komunikatora znanosti idu za sustavnim
razvojem kulture otvorenog razgovora između svih triju strana. U tom
razgovora znanstvenici i tehnolozi i dalje trebaju pričati javnosti o
svojim postignućima, ali istovremeno moraju biti spremni zatražiti,
saslušati i uvažiti potpuno laičke stavove različitih dijelova javnosti
- stavove utemeljene ne na znanstvenim, već prvenstveno na etičkim i
kulturološkim osnovama. Uz poznavanje već spomenutih »primjenjivih«
znanosti, suvremeni komunikatori znanosti stoga moraju baratati i sa
spoznajama iz područja niza »novih« društveno-humanističkih disciplina
kao što su sociologija, psihologija, etnologija, komunikologija ili
demografija. Naime, upravo ove discipline omogućavaju izučavanje i
razumijevanje odnosa na znanosti utemeljene tehnologije i društva u
kojem – i za kojega – se ta tehnologija razvija.
Iako je počela kao usputni posao znanstvenih zanesenjaka, početkom
novog tisućljeća komunikacija znanosti postala je ozbiljna zasebna
struka, sve značajnija za budući razvoj kako suvremene znanosti, tako i
suvremenog ljudskog društva uopće. |
 |
|
| 
|
 Auto moto yacht: |
Putničko carstvo
|
| Odmah je jasno uočljivo – tko je monovolumen izmislio, taj je s njime najviše i napredovao. Naime, ideja velikih ... |
| Auto moto yacht: |
Neodoljivi koktel
|
Kao što smo i mogli pretpostavljati, Peugeot s limuzinom 407 nije mogao promašiti. Izgledom koji ... |
| Hrvatska: |
Izbornom pobjedniku put oko svijeta
|
| DUBROVNIK – Kandidat koalicije HNS – LD i LS-a za gradonačelnika Dubrovnika dr. Andro Vlahušić na presici je objelodanio da je s ... |
| Lika: |
Teški pristup na obnovljenu cestu
|
| KOMPOLJE
– Tek pristizanjem pravoga proljeća u Gacku nastavljeni su još jesenas
započeti radovi na saniranju oštećene magistralne ceste ... |
| Novosti: |
Brijunski transkript autentičan
|
| ZAGREB
– Na temelju provedenih istražnih radnji i uvida u tonski zapis
razgovora s Brijuna, Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu odbacilo
... |
|
PRETRAŽI: