ࡱ> 5@ vbjbj22 .XXC::::t%#VVVVVVVV!!!!!!!$#R-&!VVVVV!VV"VVV!V!,,VJ pY8:<,"0%#,& &,&,VVVVVVV!!PUERPERIJ KAO FAKTOR PLODNOSTI U VISOKO MLIJE NIH KRAVA T. Dobrani, J. Grizelj, M. Samard~ija, T. Karadjole, Nikica Prvanovi Klinika za porodniatvo i reprodukciju,Veterinarski fakultet Sveu iliata u Zagrebu UVOD Neplodnost mo~e biti veliki problem, posebice u visokoproduktivnih mlije nih krava. Tijekom postpartalnog perioda mora doi do brze involucije uterusa te do rane obnove normalne aktivnosti jajnika koju prati to no otkriveni estrus s visokom stopom koncepcije Lamond (1970.). Kada se krava ili junica oteli nastupa period laktacije, istovremeno bi pod odgovarajuim uvjetima dr~anja, hranidbe i njege, spolni ciklus opet trebao zapo eti i dalje se nesmetano odvijati Schaetz (1983.). Karg (1982.) je utvrdio da hipofiza nije u stanju do 6-tog dana po porodu izlu iti dovoljne koli ine LH. Ipak, ve od 10-tog dana post partum zapo inje lu enje LH u opsegu karakteristi nom za normalan ciklus. Kamimura i sur. (1993.) piau da involucija maternice kod krava nakon poroda zavraava za 40 do 45 dana. Tijekom postpartalnog anovulatornog perioda uo avaju se razli iti modeli folikularne aktivnosti u veine krava Opsomer i sur. (1996). Prema Yavasu i Waltonu (2000.) veina mlije nih krava trebala bi imati obnovljenu cikli ku aktivnost do 40 dana p.p. ipak, u farmskim uvjetima mnogi od njih nisu primjeeni. Kamimura i sur. (1993.) pratili su putem ultrazvuka involuciju maternice i povratak ovarijalne aktivnosti u 40 krava holstein pasmine. Autori su utvrdili kako je involucija maternice bila kompletno zavraena 41,5 dana p.p., a interval do koncepcije trajao je 74 dana. Mc Donald (1975.) i Hafez (1980.) isti u kako su cisti ni jajnici i embrionalna smrtnost najva~niji uzroci neurednih spolnih ciklusa. Swenson i sur. (1972.) zaklju uju da postoje dva vala folikularnog rasta tijekom ciklusa, jedan po inje nekoliko dana nakon estrusa, a drugi oko 12-14 dana spolnog ciklusa. Mc Dougall i sur. (1995.) utvrdili su pojavu prvog vala folikularnog rasta pojavio prije 17 dana u 6 od 17 krava, a ovulacija prvog dominantnog folikula dogodila se u samo dvije od 6 navedenih krava. Dobrani i sur. (2000.) odreivali su razinu progesterona i estradiola u krvi krava tijekom puerperalnog perioda. Razina estradiola 17 porasla je kod 2 plotkinje 21 odnosno 22 dana p.p.. Rektalnom i ultrazvu nom pretragom naeni su folikuli, ali nije bilo vanjskih znakova gonjenja. Kod dvije plotkinje nije doalo do porasta estradiola 17 te kod njih nisu naene cikli ke promjene na jajnicima. Prema Ijazu i sur. (1987.) ciste se naj eae javljaju oko 40 dana p.p. ili kasnije. Na jednom ili oba jajnika prisutne su tvorbe ispunjene tekuinom veliine od 2,5 cm, a perzistiraju najmanje 7 do 10 dana ili znatno du~e. Javljaju se u 6 do 19 % krava, a karakterizira ih abnormalno estrusno vladanje. Glavni uzrok nastanka je nedovoljan preovulatorni LH val ili LH val u krivo doba. Prema Ijazu i sur. (1987.) ciste na jajnicima dijelimo na osnovu stupnja luteinizacije na luteinske i folikularne. Lije enje folikularnih cista se sastoji u luteinizaciji cisti nih folikula, nakon terapije kod veine krava dolazi do indukcije ovulacije za 18 do 23 dana. Kamimura i sur. (1998.) su uo ili da ukoliko folikularne ciste perzistiraju na jajnicima du~e od 40 dana post partum, razvijaju se hiperestrogeni ne promjene. Ako pak traju du~e od 60 dana dolazi do hiperplazije ~lijezda i strome, a kao posljedica javlja se distrofija i atrofija krvnih ~ila u uterusu. Prema Gross-u i sur. (1986.) zaostajanje posteljice je veliki razlog neplodnosti u krava. Na zaostajanje posteljice utje u izmeu ostalog genetski imbenici, hranidba, imunoloaki i patoloaki imbenici, tako da je prevencija ograni ena na higijenske mjere pri telenju, adekvatnu hranidbu i kontrolu zaraznih bolesti. U krava u kojih je pojavnost zaostajanja eaa preporu a se aplikacija prostaglandina odmah nakon poroda. Nekada je prevladavalo mialjenje da svaku posteljicu koja zaostane u maternici treba manuelno skidati, novija istra~ivanja pokazala su da je bolje posteljicu pustiti da se sama odvoji i tada ju povui iz uterusa 7 do 10 dana nakon telenja. Intrauterina terapija antibioticima onemoguuje razmno~avanje infekta koji uzrokuje putrefakciju te nastanak neugodnog mirisa Bolinder i sur. (1988.). Kao glavni uzrok steriliteta pri pojavi cista ili kod neadekvatnog lije enja zaostale posteljice spominju se endometritisi. Akutni endometritis javlja se unutar 14 dana post partum mo~e biti s veom ili manjom koli inom crvenkastosmeeg vodenastog iscjetka iz uterusa i sa tankom stijenkom uterusa ili pak s ograni enom koli inom gnojnog sadr~aja, s debelom stijenkom maternice. Bolest se dijagnosticira po kvalitetama eksudata, razdoblju nastanka nakon poroda Zerbe i sur. (2000.). Subakutni kroni ni endometritis nastaje nakon 14 dana p.p. javlja se sluzavognojni iscjedak pri vaginalnoj pretrazi. Naj eae se izolira C. pyogenes i gram negativni anaerobi. Dijagnoza se postavlja na osnovi vaginalne i rektalne pretrage. Terapija kroni nog endometritisa mora imati odgovarajui spektar s obzirom na uzro nika i mora biti u inkovita u anaerobnim uvjetima uterusa. Takve se krave mo~e i osjemeniti, ali im se nakon 24 sata u maternicu mora aplicirati antibiotik Zerbe i sur. (2000.). Pyometra nastaje nakon 3 do 4 tjedna p.p. s velikom koli inom mukopurulentnog tekueg sadr~aja u uterusu te s perzistiraju im ~utim tijelom. Tijekom progesteronske faze uterus ima smanjenu otpornost na infekcije (smanjuje se pH uterusa ato pogoduje razmna~anju patogenih bakterija, takoer je smanjena leukocitna aktivnost, uterina sekrecija nema detoksicirajui u inak). Najbolji rezultati terapije posti~u se aplikacijom prostaglandina, kako bi se sadr~aj iz maternice iscjedio te nakon toga u maternicu apliciralo antibiotike. Umjetno osjemenjivanje zapo inje kada se sluznica endometrija kompletno regenerira ato se obi no dogaa nakon 4 do 8 tjedana Ball i sur. (1984.). MATERIJAL I METODE Istra~ivanjem je obuhvaeno 207 krava i junica simentalske i holsteinske pasmine u dobi od 2 do 14 godina. U istra~ivanje su uklju eni oni sto ari kod kojih su terenski veterinari imali najviae problema s reprodukcijom i puerperijem. Kroz tri godine istra~ivanja u svim gospodarstvima pratili smo puerperij, hranidbu, dr~anje i laktaciju plotkinja. U 8 gospodarstava krave su dr~ane na vezu, a samo kod jednog sto ara plotkinje su slobodne s posebno odvojenim porodiliatem i muziliatem. Krave kod kojih su naeni kroni ni procesi na spolnim organima, a lije enje bi bilo dugotrajno i financijski neisplativo vlasnici su izlu ili iz uzgoja. Iz uzgoja su izlu ene i one plotkinje kod kojih su dijagnosticirani kroni ni procesi na mlije noj ~lijezdi i zglobovima. Nakon ovih ekonomskih izlu enja u reprodukciji je ostalo 140 krava i 33 junice. Od 173 plotkinje u reprodukciji 101 je bila simentalske pasmine, a 72 plotkinje bile su holsteinske pasmine. Pregledi krava i junica raeni su tri puta nakon teljenja i to izmeu 10 i 14, 20 i 25 te 40 i 45 dana po porodu. Pregledima smo na vrijeme uo ili eventualne patoloake procese te ih lije ili tako da ~ivotinja zbog toga nije bila du~e vrijeme jalova. Slijedei pregled raen je izmeu 60-70 dana po porodu, a kod ~ivotinja kod kojih vlasnici nisu primjetili estrus pregledi su raeni 80 dana po porodu. Ranu dijagnostiku graviditeta radili smo ultrazvu nim aparatom izmeu 25 i 35 dana po osjemenjivanju, a ponavljali izmeu 90 i 100 dana graviditeta. Ranim pregledom na gravidnost mogli smo kod onih plotkinja koje nisu gravidne, a nisu pokazivale znakove estrusa ii u uspostavu spolnog ciklusa, a ne ekati da se plotkinja sama protjera. REZULTATI Tablica 1.: Ukupni broj krava i junica u istra~ivanju: KRAVE %JUNICE %UKUPNO %172 83,1035 16,90207 100 Tablica 2.: Broj izlu enih krava i junica u prvoj godini istra~ivanja: KRAVE %JUNICE %UKUPNO %32 18,602 5,7134 16,42 U prvoj godini istra~ivanja iz izgoja su izlu ene one ~ivotinje koje su bile jalove viae od godinu dana, a lije ene su viae puta i osjemenjivane, ali nije doalo do koncepcije. Tablica 3.: Dijagnoze zbog kojih su plotkinje izlu ene iz uzgoja: DijagnozaKroni ni endometritisUrovaginaKroni ne promjene na vimenuPromjene na zglobovimaTeaki porodiAtrofija vimenaUkupnoKrave252410032Junice0000112 Iz tablice 3. vidljiv je veliki broj krava koje su izlu ene iz reprodukcije zbog kroni nog endometritisa, etiri krave izlu ene su zbog kroni nih promjena na vimenu, dvije krave izlu ene su zbog urovagine, a pospr L N < X r $ p r t 6|ӿqbqbbbqbVbVbhZOJQJmHsHhh-&OJQJmHsHhh|r OJQJmHsHheOJQJmHsHhuSOJQJmHsHhhOJQJmHsHhP*OJQJmHsHhEOJQJmHsHhDOJQJmHsHhP*mHsHh|r mHsH#hP"hG5OJQJ^JmHsH#hP"h|r 5OJQJ^JmHsH!pr  ~# $dha$gd K$dh`a$gd9 $dha$gd9$dh`a$gdZ$dh`a$gdP*$@ dh^@ `a$gdD $dha$gdv|$& @jz(BXZ\:v|28Jʾ|mm|m|m|aaa|R|RhhsOJQJmHsHhn_OJQJmHsHhh{OJQJmHsHhZOJQJmHsHhRQOJQJmHsHheOJQJmHsHhhA?OJQJmHsHh^nhA?OJQJmHsHh5OJQJmHsHhh}OJQJmHsHh^nOJQJmHsHhuSOJQJmHsHhh-&OJQJmHsH J|~$FhpvxLN 2p&4@p|DٵٵqeqYh?oCOJQJmHsHhIEOJQJmHsHhhXOJQJmHsHhhpOJQJmHsHhYOJQJmHsHh ~@OJQJmHsHhuSOJQJ^JmHsHhuSOJQJmHsHhV&OJQJmHsHh@QOJQJmHsHh9OJQJmHsHhhsOJQJmHsHhZOJQJmHsH"n~ 0 6 B P ~ !d!t!!!!!!"""""##>#p#;ͯͣ͋ͣssssgh`OJQJmHsHh8PFOJQJmHsHh KOJQJmHsHhOJQJmHsHhV&OJQJmHsHhuSOJQJmHsHhhjOJQJmHsHhhXOJQJmHsHhIEOJQJmHsHh5OJQJmHsHhh{OJQJmHsHhYOJQJmHsH(p###$:$$$>%B%T%%J&L&''''*((,)L)N)V)X)\)^)V***+:+x+|+++,,R,,,,---- -"-$--ĬܠЬЬЬЬ|hzBLOJQJmHsHhnOJQJmHsHh?oCOJQJmHsHh4DOJQJmHsHhZ OJQJmHsHht#OJQJmHsHhEQOJQJmHsHh8PFOJQJmHsHhOJQJmHsHhIEOJQJmHsHhV&OJQJmHsH0#^)$- 01V6X666V:=CCC $dha$gd> $dha$gd=4$dh`a$gdt# $dha$gdP*$dh`a$gd` $dha$gd$dh`a$gdP*$dh`a$gd4D$dh`a$gd K --.>../x// 0&0`0b0000011 1 11t11J2233x4z44445,5055,6D6F6N6P6T6V6\6^6666(7ܸܸ蔠|hn_OJQJmHsHh"zOJQJmHsHhP*OJQJmHsHh`OJQJmHsHht#OJQJmHsHhiOJQJmHsHhnOJQJmHsHh4DOJQJmHsHh,OJQJmHsHhzBLOJQJmHsHh8PFOJQJmHsH0(7V8X:$;&;|<~<====??@AAdAlAAACCCCCCCCTD^E`EbEdEjElEpEGеܩܝyЅmmammhDOJQJmHsHhabOJQJmHsHht#OJQJmHsHhn_OJQJmHsHhP*OJQJmHsHh>OJQJmHsHheOJQJmHsHh=4OJQJmHsHh=4h=4OJQJmHsHh,OJQJmHsHh"zOJQJmHsHhKgOJQJmHsHhnOJQJmHsH$CCCRDTDzDDD$dh$Ifa$gdab $dha$gdP*$@ dh^@ `a$gd`DDD.E\Eqbbb$dh$Ifa$gdabkd$$IflF ,"   t06    44 la\E^E`EbEdEEEFFFhFqfffffWWW$dh$Ifa$gdab $dha$gdP*kdY$$IflF ,"   t06    44 la hFjFFFGteee$dh$Ifa$gdabkd$$IflF ,"   t06    44 laG G GlHnHpHrHtHHHItiiiiiiiiZ$dh$Ifa$gdP* $dha$gdP*kd$$IflF ,"   t06    44 la G,H.HjHnHtHzH|HHHZJrJtJKxKKKKLzzz*z>zzzz{ {l{v{{{{{`|||||||| ~~ĸ踬蠬ЬЬЬЬܒzhf2UOJQJmHsHhuHOJQJmHsHhDOJQJmHsHUh=4OJQJmHsHhXo*OJQJmHsHhPBOJQJmHsHh=OJQJmHsHh>OJQJmHsHhabOJQJmHsHh,OJQJmHsHhmOJQJmHsH,I:INIIIIII$dh$Ifa$gdP*IIkdZ$$Iflִ kuS!g%SSSSSSSS t06    44 laI JJJJJ J$J*J$dh$Ifa$gdP**J,Jkd$$Iflִ kuS!g%SSSSSSSS t06    44 la,J:J>JBJFJJJNJRJVJ$dh$Ifa$gdP*VJXJkd$$Iflִ kuS!g%SSSSSSSS t06    44 laXJZJ||||||}H}n}}}$dh$Ifa$gdP* $dha$gdP* ljedi no je doalo do kroni nog endometritisa. Jedna krava izlu ena je zbog kroni nih artritisa. Kod jedne junice koja je izlu ena iz reprodukcije doalo je u porodu do teakih ozljeda mekanih dijelova poroajnog kanala. Kod druge junice koja je izlu ena dijagnosticirana je potpuna nerazvijenost parenhima dvije etvrti vimena. Tablica 4.: Dijagnoze u lije enih plotkinja: Endometritis cataralisHipofunkcija jajnikaFolikulinske cisteTiho gonjenjeUkupno32 (18,49%)14 (8,09%)23 (13,29%) 37 (21,38%)106 (61,27%) Dijagnostiku i lije enje anestrije radili smo kod onih krava gdje vlasnici nisu primjetili estrus do 80 dana po porodu, a puerperij je bio uredan. Pregledima izmeu 10 i 14, 20 i 25, te 40 i 45 dana po porodu na vrijeme smo dijagnosticirali endometritis, hipofunkciju jajnika, folikulinske ili luteinske ciste na jajnicima. Kod starijih krava kod kojih je pojavnost cista bila eaa davali smo 14 dana p.p. injekciju GnRH za LH. Kod plotkinja kod kojih je pri pregledu naeno ~uto tijelo davali smo injekciju PGF2, ponovno su pregledane za 48 do 72 sata od aplikacije zbog dijagnostike estrusa i po potrebi osjemenjene. Kravama s hipofunkcijom jajnika aplicirani su vitaminsko mineralni pripravci, a nakon 15 do 20 dana apliciran je GnRH kako bi stimulirao funkciju jajnika. DISKUSIJA Redovitom kontrolom puerperija utvrdili smo aktivnost jajnika izmeu 20 i 25 dana post partum, a potpuni zavraetak puerperija izmeu 40 i 45 dana ato se sla~e s rezultatima Kamimure i sur. (1993.) te Yavasu i Waltonu (2000.). Kod svih pregledanih plotkinja u prvih 12 dana poslije poroda nisu naene cikli ke promjene na jajnicima. Iste podatke u svom istra~ivanju navodi Karg (1982.) koji ka~e da hipofiza nije u stanju izlu iti dovoljne koli ine FSH i LH za normalan ciklus. Gotovo kod svih pregladanih plotkinja izmeu 40 i 45 dana poslije poroda zapa~ena je jaka jajni ka aktivnost. Iste rezultate u svom radu iznose Yavasu i Walton (2000.). Kod svih plotkinja kod kojih su dijagnosticirane ciste na jajnicima radilo se u 90% slu ajeva o folikularnim cistama. Najbolji rezultati u lije enju folikularnih cista postignuti su aplikacijom RH za LH kako bi doalo do luteinizacije. Kod 70-80% terapiranih plotkinja doalo je do novog ciklusa oko 21 dana. Ijaza i sur. (1987.) aplicirali su kod folikularnih cista RH za LH nakon ega je u 80% krava ualo u ciklus za 18 do 23 dana. Kod terapiranih plotkinja koje su uale u ciklus naen je folikul promjera 1,2 do 1,5 cm, bistra vaginalna sluz, otvoren cerviks i rigidna maternica. Sve plotkinje s ovakvim nalazom su osjemenjene. Kod luteinskih cista aplicirali smo prostaglandine, te za 48 do 72 sata plotkinju doveli u estrus. Terapiju prostaglandinima navode Gross i sur. (1986.) i Ball i sur. (1984.). Kod nekih plotkinja kod kojih je doalo do zaostajanja posteljice, a vaena je manuelno ili je lije ena suhom terapijom dijagnosticirani su izmeu 15 i 20 dana po porodu akutni endometritisi. Pri rektalnom pregledu iz maternice se cijedio purulentni iscjedak manje ili viae neugodna mirisa. Lije enje je provoeno intauterinom aplikacijom antibiotika ili antiseptika, a u lakaim slu ajevima kod kroni nog endometritisa gdje nije naen purulentni sadr~aj plotkinje su osjemenjene, te im je nakon 24 sata intrauterino apliciran antibiotik airokog spektra. Isti tretman kod kroni nog endometritisa opisuje Zerbe i sur. (2000.). U istra~ivanju smo imali samo jednu plotkinju s Pyometrom u ranoj fazi. Primjenom prostaglandina jer je pregledom naeno ~uto tijelo i antibiotika plotkinja je vrlo brzo dovedena u uredan spolni ciklus. Isti pristup lije enju Pyometre u svom radu opisuje Ball i sur. (1984.). UMJESTO ZAKLJU KA Prije po etka istra~ivanja meutelidbeno razdoblje kod holstein-friesian pasmine bilo je 502 dana, nakon tri godine intenzivnog rada meutelidbeno razdoblje skratili smo na 420 dana. Kod simentalske pasmine meutelidbeno razdoblje prije uklju ivanja u istra~ivanje iznosilo je 409 dana, a nakon trogodianjeg istra~ivanja iznosilo je 390 dana. Servisno razdoblje za holstein-friesian pasminu prije uklju ivanja u istra~ivanje iznosilo je 207 dana, nakon zavraenog istra~ivanja 127 dana. Kod simentalske pasmine servis period prije istra~ivanja iznosio je 124 dana a nakon zavraenog istra~ivanja 105 dana. SA}ETAK Istra~ivanje je provedeno na 207 plotkinja, 172 (83,10%) krave i 35 (16,90%) junica simentalske i holstein-friesian pasmine. U prvoj godini istra~ivanja iz reprodukcije smo izlu ili 32 krave i 2 junice. Razlozi za izlu enje bili su kroni ni procesi na maternici i jajnicima, mlije noj ~lijezdi i zglobovima. Naj eai nalazi kod plotkinja nakon poroda bili su: Endometritis cataralis, hipofunkcija jajnika, folikulinske ciste i tiho gonjenje. Redovitom kontrolom puerperija skratili smo meutelidbeno razdoblje kod holstein-friesian pasmine sa 502 dana na 420 dana, a kod simentalske pasmine sa 409 na 390 dana. Servis period skratili smo kod holstein-friesian pasmine sa 207 na 127 dana, a kod simentalske pasmine sa 124 dana na 105 dana. LITERATURA 1. Ball, L., J.R. Olson, R.G. Mortimer (1984.): Therapeutic considerations for the postpartum bovine uterus. Soc for Theriog. Newsletter. 7, 4-5. 2. Bolinder, A., B. seguin, H. Kindahl, D. Bouley, D. Otterby (1988.): Retained fetal membranes in cows: manual removal versus nonremoval and its effect on reproductive performance,Theriogenol. 30, 45-46. 3. Dobrani, T. M. Herak, Suzana milinkovi-Tur, M. Cergolj, Melita herak, (2000.): Promjene krvne koncentracije estradiola i progesterona u krava tijekom peripartalnog i puerperalnog razdoblja. Drugi hrvatski veterinarski kongres. Cavtat. Zbornik radova 231-237. 4. Gross, T.S., W.F. Williams, T.W. Moreland (1986.): Prevention of retained fetal syndrome (retained placenta) during induced calving in dairy cattle. Theriogenol. 26, 365-370. 5. Hafez, E.F.E. (1980): Reproduction on farm animals, Lea&Febinger, Philadelphia. 6. Ijaz, A., M.L. Fahning, R. Zemjanis (1987.): Tretmant and control of cysticovarian disease in dairy cattle. A review. Br. Vet. J. 143, 226-237. 7. Kamimura, S., T. Ohgi, M. Takahashi, T. Tsukamoto (1993.): Postpartum resumption of ovarian activity and uterine inovulation monitored by ultrasonography in Holstein cows, J. Vet. Med. Sci. 55,4, 643-647. 8. Karg, H., E. Ratenberg, F. Prichner (1982.): Analyse von Fortpflanzungproblemen bei kuehen mit hilfe Progesteronbestimmung in Milcheft. Zuchthygiene. 17, 203-213. 9. Lamond, D.R. (1970.): The influence of undernutrition on reproduction in the cow, A.B.A. 38,3. 359. 10. Mc. Donald, L.E. (1975.): Veterinary Endokrinology and reproduction, Lea & Febinger, Philadelphia. 11. Mc. Dougall., C.R. Burek, K.L. Mac Millan, N.B. Williamson (1995.): Patent of folicular development during period of anovulation in pasture-fed dairy cows after calving. Res. Vet. Sci. 58, 3, 212-216. 12 Schaetz, F., (1983.): Gestorte Fruchtbarkeit beim weiblichen Rind. Fortpflanzungsstorungen bei den Haustieren, F. Schatez, W. Leidl, Ferdinand Enke Verlag, Stuttgart. 13. Swenson, L.V., H.D. Hafs, D.A. Morrow (1972.): Ovarian characteristics and serum LH, prolactin, progesterone and glicocorticoid from first estrous to breeding size of Holstein heifers. J. Anim. Sci. 34, 284-293. 14. Opsomer, G., P. Mijten, M. Coryn, A. Kruif (1996.): Post-partumanoestrus in dairy cows: a review. Vet. Quart. 18, 68-75. 15. Yavas, Y., J.S. Walton (2000.): Postpartum acyclicity in suckled beef cows: a retrieved. Theriogenol. 54, 25-55. 16. Zerbe, H., N. Schneider, w. Leibold, T. Wensing, T.A. Kruip, H.J. Schuberth (2000.): Altered funkcional and immunophenotypical properties of neutrophylic granulocytes in post partum cows associated with fatty liver. Theriogenol. 54, 771-786. PUERPERIUM INFLUENCE ON FERTILITY OF DAIRY HERDS T. Dobrani, J. Grizelj, M. Samard~ija, T. Karadjole, Nikica Prvanovi The research was performed on 207 animals, 172 (83,10%) cows and 35 (16,90%) heifers of simmental, holstein-friesian and red holstein breed. During the first year of our research we culled off 32 cows and 2 heifers. The reasons for culling off were chronical changes of the uterus and ovaries, udder and joints. The most common findings at the postparturient cows were endometritis catarrahalis, ovarian hypofunction, folicular cysts and silent heat. We shortened intercalving interval by regular control of puerperium in holstein-friesian breed from 502 to 420 days, in simmental breed from 409 to 390 days. The servis interval was shortened in holstein-friesian breed from 207 to 127 days while in simmental breed from 124 days to 105 days. }}}}}~~N?????$dh$Ifa$gdP*kdL$$Iflrj U@," t0644 la~~ ~28NC4C$dh`a$gdj $dha$gdP*kd$$Iflrj U@," t0644 la~ $&\.t"$&(hĂƂ 8΃Ѓ܃ 268ĸ諝ĸĸwdThtFCJOJQJaJmHsH$h) hCJOJQJaJmHsHhGOJQJmHsHh,OJQJmHsHh=4OJQJ^JmHsHh9OJQJ^JmHsHh9H*OJQJmHsHh=4OJQJmHsHh>3-OJQJmHsHhP"OJQJmHsHhOJQJmHsHh9OJQJmHsHhOJQJmHsH8JLN`nօ2XTX0zŒDvz֏&.:ĸĬ||pdppphP"OJQJmHsHh0^OJQJmHsHhyOJQJmHsHh}OJQJmHsHhNEOJQJmHsHh,OJQJmHsHh5OJQJmHsHhK.OJQJmHsHhOJQJmHsHhNOJQJmHsHhpEOJQJmHsHh ~@OJQJmHsHh7OJQJmHsH'8LNtvxz|~$@ dh^@ `a$gdD $dha$gdpE $dha$gdG$dh`a$gdpE $dha$gdP*$pdh^p`a$gdG:@rPRp`b\zFTbh~.p rtvxĸĠРznhMQ/OJQJmHsHhGOJQJ^JmHsHh7VOJQJmHsHhpEOJQJmHsHhGOJQJmHsHh>3-OJQJmHsHh ~@OJQJmHsHhPwOJQJmHsHhyOJQJmHsHhP"OJQJmHsHh0^OJQJmHsHhNEOJQJmHsH*֢pPj8үԯ,ܲ $dha$gdP*xĢ֢ܢVXp>ȧXNPV@hjЯүԯگиܬĸР蠈Ĉ|pd|ha OJQJmHsHh1SFOJQJmHsHh5rvOJQJmHsHh(OJQJmHsHhpOJQJmHsHhOJQJmHsHh>>a?W@X@@@@@CC000p00000p00p000000p000p0000p0000p00p000p00p0 0 0 0 0 0 0 0 00 00 00 0 0 0 0 0 0 0 000 000000 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0p00p0 0(0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 00 0(0(0000p00@0800@080p00@0p0000000p0p000p0p0000000p000p000000000080@0@0@0@0@000@00p0000@0H0H00p000@0@00225CO900M90 0С |Jp#-(7G~8:xv&)*+,./5abdfgi#CD\EhFGIII*J,JVJXJ}~8ܲv'-012346789:;<_`cehv(@@,A-A.A/A2A2A#B$ByBzBCCCCCCCCC79 B C */AC*-(*<=OPac{|"#35PQjk5 : { } !!!!!!!!+!-!F#J#v#x##################$ $$''%'''W0^0o0q01122225555j6k67787?8@888D9E999::M;N;;;<<<<==m>n>>>`?a?V@Y@@@@@CC B/C} -!x#$s)),,^0q055W6k6-7877(8883;N;>>CCpc_01ih \) |r a n LspE'ERP"t#(P*Xo*q*>3->i,IEI]pmp*=Pbc|#45Qk} !! ! !!!!!!!!!!#!%!'!)!+!,!x##########$$$C@d  !"C@@ @@@@@@ @&@(@*@0@6@8@:@F@H@J@zUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1hRÃfLBÃf$ 9"z 9"z!r4dCC 3H)?|r 6PUERPERI KAO FAKTOR PLODNOSTI U VISOKO MLIJE NIH KRAVApc_01pc_01Oh+'0( 8D ` l x 8PUERPERI KAO FAKTOR PLODNOSTI U VISOKO MLIJEČNIH KRAVAUERpc_01RIc_0c_0 Normal.dotOpc_01.d7_0Microsoft Word 10.0@u@ p@f@8 9՜.+,0( hp   VETERINAKz"CA 8PUERPERI KAO FAKTOR PLODNOSTI U VISOKO MLIJEČNIH KRAVA Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijlmnopqrtuvwxyz{|}~Root Entry FPe8Data k1Tables&WordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q