ࡱ> z|y7 `mbjbjUU <7|7|F7lppppppp 84 $X <+ L "*******$+ -X&*p&*pp* pp**v '()ppt) ҬrVx @)t)*0+H),K.d/t)pppp Visinski datumi Republike Hrvatske Vertical datums of the Republic of Croatia Nenad Domijan, Nenad Leder i Sran upi e-mail:  HYPERLINK "mailto:nenad.domijan@hhi.hr" nenad.domijan@hhi.hr;  HYPERLINK "mailto:nenad.leder@hhi.hr" nenad.leder@hhi.hr;  HYPERLINK "mailto:srdjan.cupic@hhi.hr" srdjan.cupic@hhi.hr Hrvatski hidrografski institut, 21000 Split, Zrinsko Frankopanska 161, Republika Hrvatska Sa~etak: Na teritoriju Republike Hrvatske postoji dugogodianja tradicija mjerenja visine razine mora na mareografima: Rovinj (od 1955. godine), Bakar (od 1929. godine), Split-luka (od 1947. godine) i Dubrovnik (od 1954. godine). Na osnovi ovih mjerenja, te mjerenja visine razine mora na mareografu Trst iz 1875. godine definirani su odreeni visinski datumi koji su se koristili u geodetskoj, hidrografskoj i kartografskoj praksi, ali bez egzaktnog definiranja u zakonskoj regulativi. U ovom radu e se analizirati i komentirati novi visinski referentni sustav Republike Hrvatske, definiran odlukom Vlade Republike Hrvatske "Odluka o utvrivanju slu~benih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske" (NN 110/2004). Osim toga, predlo~it e se egzaktna definicija za dva nova visinska datuma Republike Hrvatske: hidrografsku nulu i obalnu crtu, te prikazat njihove visinske vrijednosti u odnosu na novi "Hrvatski visinski referentni sustav za epohu 1971.5" i na geodetsku nulu koja se do danas koristi u praksi  Normalnu Nulu Trsta. Klju ne rije i: visinski datumi, geodetska nula, hidrografska nula, obalna crta. Abstract: In the Republic of Croatia a long tradition of sea-level measurements exists at tide gauge stations: Rovinj (from 1955), Bakar (from 1929), Split-Luka (from 1947) and Dubrovnik (from 1954). On the basis of these measurements and the sea-level measurements at tide gauge Trieste from 1875, vertical datums were defined to be used in the geodetic, hydrographic and cartographic practice but without exact definition in the Croatian law. This paper gives analysis and comment on the new vertical reference system of the Republic of Croatia defined by the Croatian Government document entitled "Odluka o utvrivanju slu~benih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske (NN 110/2004). In addition, proposal will be given regarding exact definition of two new vertical datums of the Republic of Croatia: Chart Datum and Coastline showing their heights relative to the new Croatian vertical reference system for epoch 1971.5 and geodetic datum today used in practice Normal Orthometric height of Trieste. Key words: vertical datums, geodetic datum, chart datum, coastline. 1. UVOD Razvojem geodezije, hidrografije i pomorske kartografije u svijetu i Republici Hrvatskoj nametnula se potreba definiranja i odreivanja novih slu~benih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske. Va~no je istaknuti da je Republika Hrvatska naslijedila geodetske referentne sustave kojima su se koristile dr~ave u ijem se sastavu nalazila prije osamostaljenja, a koji su definirani prije viae od sto godina. Tako, naprimjer, i dan danas se kao slu~bena geodetska nula u Republici Hrvatskoj koristi "Normalna Nula Trsta" koja je izra unata na osnovi jednogodianjeg mjerenja visina razine mora mareografa na molu Sartorio u Trstu 1875. godine. Vlada Republike Hrvatske je to kom II "Odluke o utvrivanju slu~benih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske" (NN 110/2004) zapo ela proces uvoenja novog visinskog referentnog sustava Republike Hrvatske koji uva~ava hrvatske nacionalne interese, kao i potrebu prilagoavanja referentnom geodetskom sustavu Europske Unije. Osnovni cilj ovog rada je predlo~iti uvoenje dva nova visinska datuma Republike Hrvatske: hidrografsku nulu i obalnu crtu u visinski referentni sustav Republike Hrvatske, a temeljem "Zakona o hidrografskoj djelatnosti" (NN 68/98). 2. GEODETSKA NULA Referentna ploha za ra unanje visina u nekoj dr~avi u stru noj literaturi naj eae se naziva geodetska nula (npr. Kasumovi, 1950; Zupan, 1958; Jovanovi, 1978). Ona predstavlja visinsku osnovu geodetskog premjera na kopnu, a definira se kao srednja razina mora izra unata iz viaegodianjih mareografskih mjerena visine razine mora. Pri tome se u stru noj oceanografskoj i geodetskoj literaturi preporu a da vremensko razdoblje iz kojega se ra una srednja razina mora bude period mjese evog nodalnog ciklusa od 18.6 godina (Shalowitz, 1962; IHO, 1994). Dakle, mo~e se zaklju iti da geodetska nula predstavlja visinsku osnovu geodetskog premjera na kopnu. U Republici Hrvatskoj je joa uvijek u uporabi geodetska nula koju nazivamo "Normalna Nula Trsta" (Kasumovi, 1950), a koja je izra unata na osnovi jednogodianjeg mjerenja visine razine mora 1875. godine na mareografu u Trstu. Oceanografi su vrlo brzo uo ili nedostatak izra una srednje razine mora iz jednogodianjeg niza mjerenja visina razine mora. Tako je R. Sterneck ve 1904. godine ustanovio da je traanska srednja razina mora iz osmogodianjeg vremenskog razdoblja za oko 9 cm viaa od one izra unate za 1875. godinu (Zupan, 1958), a Jovanovi (1978) je objavio da je lokalna srednja razina mora za 15.55 cm (Rovinj), 9.88 cm (Bakar), 31.79 cm (Split) i 27.60 cm (Dubrovnik) viaa od "Normalne Nule Trsta". 2004. godine Vlada Republike Hrvatske svojom Odlukom (NN 110/2004) definira geodetsku nulu kao jedini visinski datum Republike Hrvatske i to kao "plohu geoida koja je odreena srednjom razinom mora na mareografima u Dubrovniku, Splitu, Bakru, Rovinju i Kopru u epohi 1971.5", kojeg naziva "Hrvatski visinski referentni sustav za epohu 1971.5  skraeno HVRS71". Ovom odlukom Vlade nije definirana visina HVRS71 u odnosu na "Normalnu Nulu Trsta", a zadu~uje se Dr~avna geodetska uprava da se ovaj visinski datum uvodi u slu~benu uporabu postupno, najkasnije do 1. sije nja 2010. godine. 3. HIDROGRAFSKA NULA Osnovni cilj definiranja hidrografske nule je sigurnost plovidbe na moru. Naime, kada bi se na slu~benim pomorskim kartama i planovima prikazala dubina mora svedena na geodetsku nulu, tada bi se u odreenim trenucima moglo dogoditi da stvarna dubina bude manja od kartirane, a to bi ugrozilo sigurnost plovidbe. Iz tog razloga kartirane dubine se ne svode na geodetsku nulu ve na tvz. Hidrografsku nulu koja predstavlja visinsku osnovu hidrografskog premjera na moru. U svjetskoj hidrografskoj praksi nema jedinstvene definicije hidrografske nule zbog razli itih hidrografskih prilika na raznim podru jima Zemlje (Jovanovi, 1978; IHO, 1994). U Republici Hrvatskoj se joa uvijek koristi definicija hidrografske nule iz bivae SFRJ. Hidrografska nula se definira kao srednja razina ni~ih niskih voda za vrijeme ~ivih morskih mijena-sizigija (Jovanovi, 1978). Iz ove definicije se razabire da nije definirano vremensko razdoblje iz kojeg se ra una srednja razina ni~ih niskih voda za vrijeme ~ivih morskih mijena. Stoga se u praksi Hrvatskog hidrografskog instituta svake godine nanovo ra unala visina hidrografske nule u odnosu na geodetsku nulu, a vremensko razdoblje za prora un se poveavalo svake godine s obzirom na vremenski niz mareografskih mjerenja: Rovinj (od 1955. godine), Bakar (od 1929. godine), Split-luka (od 1947. godine) i Dubrovnik (od 1954. godine). Zbog sukladnosti s "Hrvatskim visinskim referentnim sustavom za epohu 1971.5" predla~e se sljedea definicija hidrografske nule: "Hidrografska nula je ploha geoida koja je odreena srednjom razinom ni~ih niskih voda ~ivih morskih mijena na mareografima u Dubrovniku, Splitu, Bakru, Rovinju i Kopru u epohi 1971.5", koja se naziva "Hrvatski referentni sustav dubina mora za epohu 1971.5  skraeno HRSDM71". 4. OBALNA CRTA Na pomorskim kartama i planovima obalna crta se ucrtava kao granica izmeu kopna i mora. Budui da u prirodi zbog oscilacija razine mora i topografskih zna ajki kopna granica izmeu kopna i mora (obalna crta) nije fiksna, namee se potreba njezina definiranja. Veina dr~ava za obalnu crtu uzima presjeciate srednje razine visokih voda s kopnom (Shalowitz, 1962; Jovanovi, 1978; Harrington, 1993). Dakle, obalna crta je fiksna crta koja se ucrtava na pomorskim kartama i planovima, pa je stoga mo~emo smatrati visinskim datumom. Pri tome je potrebno pojam obalne crte razlikovati od pojma morske obale koji se definira kao pojas kopna koji je povremeno u moru (fizi ko-geografska definicija). Iz definicije obalne crte se, kao i kod hidrografske nule, uo ava da nije definirano vremensko razdoblje iz kojeg se ra una srednja razina visokih voda. Zbog sukladnosti s "Hrvatskim visinskim referentnim sustavom za epohu 1971.5" predla~e se sljedea definicija obalne crte: "Obalna crta je ploha geoida koja je odreena srednjom razinom visokih voda na mareografima u Dubrovniku, Splitu, Bakru, Rovinju i Kopru u epohi 1971.5", koja se naziva "Hrvatski referentni sustav obalne crte za epohu 1971.5  skraeno HRSOC71". 5. VISINSKI DATUMI REPUBLIKE HRVATSKE ZA MAREOGRAF SPLIT-LUKA Mareograf Split-luka, opremljen s CGPS (Continuous Global Position System) stanicom, jedna je od to aka europske mre~e promatranja vertikalnih pomaka kopna u okviru projekta ESEAS-RI (European Sea Level Service; http://www.eseas.org/) koji je usaglaaen sa projektima EVRS (European Vertical Reference System) i UELN (United European Levelling Network), a koji je bio osnova za uvoenje visinskog datuma Republike Hrvatske (NN 110/2004). Iz tog razloga uputno je u tablici 1 prikazati visine osnovnog mareografskog repera PN 165 (Lu ka kapetanija  Split) u odnosu na visinske datume: NN Trsta, HVRS71, HRSDM71, HRSOC71, izra unane na osnovi mjerenja na mareografu Split-luka (Hidrografski institut, 1956-2001). Relativni odnosi izmeu navedenih visinskih datuma prikazani su na slici 1. Visinska razlika izmeu HVRS71 i NN Trsta (geodetske nule) iznosi +31.26 cm. Prednost definiranja nove geodetske nule je u tome ato ona odra~ava realno stanje u prirodi, budui da se oscilacije razine mora odvijaju oko lokalne srednje razine. To naro ito dolazi do izra~aja prilikom obavljanja hidrotehni kih radova na morskoj obali i moru, kao ato su izgradnja luka, obala, gatova, lukobrana i sli no. Naime, krivo tuma enje NN Trsta u proalosti imalo je za posljedicu izgradnju navedenih objekata na ni~im visinskim kotama od potrebnih, ato je vrlo esto uzrokovalo pojavu poplavljivanja. Na slici 1 se vidi i da je hidrografska nula (HRSDM71) za 11.83 cm viaa od NN Trsta, ato je s fizikalnog glediata paradoksalno, s obzirom definicije geodetske i hidrografske nule. Va~no je istaknuti da je obalna crta u Splitu viaa od HVRS71 za samo 12.27 cm, ato je rezultat male amplitude morskih mijena. S znanstvenog glediata potrebno je ispitati promjenjivost visinskih datuma u slu aju promjene epohe. Za potrebe ovog rada izra unane su visine geodetske i hidrografske nule te obalne crte za epohu 1991.5 u Splitu. Visina geodetske nule je za epohu 1971.5 viaa za 0.7 cm u odnosu na epohu 1991.5, dok je visina hidrografske nule i obalne crte viaa za 1.3 cm. Mo~e se zaklju iti da se radi o malim razlikama uzimajui u obzir to nost mareografskih mjerenja (+/- 1 cm ), te da je svoenje visinskih datuma na epohu 1971.5 znanstveno opravdano. Tablica 1. Visina osnovnog mareografskog repera PN 165 (Lu ka kapetanija  Split) u odnosu na NN Trsta, HVRS71, HRSDM71, HRSOC71 MareografReperNN TrstHVRS71HRSDM71HRSOC71Split lukaPN165+ 364.55 cm+333.29 cm+ 313.86 cm+ 345.56 cm  Slika 1. Shematski prikaz relativnih odnosa izmeu obalne crte (HRSOC71), geodetske nule (HVRS71), hidrografske nule (HRSDM71) i  Normalne Nule Trsta (NN Trsta). 6. ZAKLJU CI U ovom radu analizira se i komentira novi visinski referentni sustav Republike Hrvatske uveden to kom II Odluke Vlade Republike Hrvatske (NN 110/2004). Autori predla~u uvoenje joa dva nova visinska datuma: Hidrografska nula i Obalna crta, a temeljem Zakona o hidrografskoj djelatnosti (NN 68/98). Osnovni cilj definiranja hidrografske nule, koja predstavlja osnovu hidrografskog premjera na moru, je sigurnost plovidbe na moru. Obalna crta je fiksna crta koja se ucrtava na pomorskim kartama i planovima pa je stoga mo~emo smatrati visinskim datumom. Analizom mareografskih mjerenja visina razine mora mareografske stanice Split-luka, koja je dio europskog projekta ESEAS-RI, odreeni su relativni odnosi izmeu visinskih datuma. Visinska razlika izmeu HVRS71 i NN Trsta iznosi + 31.26 cm te se daje prednost uporabi lokalne geodetske nule (lokalna srednja razina mora) kod obavljanja hidrotehni kih radova na morskoj obali i moru. Pokazuje se da je hidrografska nula HRSDM71 za 11.83 cm viaa od NN Trsta ato je paradoksalno s obzirom na definiciju geodetske i hidrografske nule. LITERATURA Harrington, C. E. (1993): Maritime Boundaries on Ocean Service Nautical Charts, Cartographic Perspectives, Bulletin of the North American Cartographic Society 14. Hidrografski institut (1956-2001): Izvjeaa o mareografskim mjerenjima na isto noj obali Jadrana, Split. International Hydrographic Organization (1994): Hydrographic Dictionary, Special Publication No. 32, Monaco, 280 pp. Jovanovi, B. (1978): Izu avanje metoda mjerenja dubina mora, unapreenje obrade dubina i definiranje obalne linije sa hidrografskog, geodetskog i pomorskog glediata, Doktorska disertacija, Geodeski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Zagreb, 292 pp. Kasumovi, M. (1950): Srednja razina Jadranskog mora i geodetska normalna nula Trst, Rad Geofizi kog zavoda u Zagrebu II/3, 1-22. Narodne novine (2004): "Odluka o utvrivanju slu~benih geodetskih datuma i ravninskih kartografskih projekcija Republike Hrvatske" (110/2004). Narodne novine (1998): Zakon o hidrografskoj djelatnosti (68/98). Shalowitz, A. L. (1962): Shore and sea boundaries, Washington D.C.: U.S. Department of Commerce, National Oceanic and Atmospheric Administration. Zupan, A. (1958): Srednja razina mora u Splitu u razdoblju od 1947. do 1957. godine, Hidrografski godinjak 1956-1957,123-151.  HYPERLINK "http://www.eseas.org/" http://www.eseas.org/, European Sea Level Service. PAGE  PAGE 6 Z\^  \^`@BR)zwj56CJ\]mH sH CJ CJmHsH5CJ\mHsH6CJ]mHsH56CJ\]mHsH 6CJ]jCJUmHsHjCJUmHsH0JCJmHsHjCJUmHsHjCJUmHsH CJmHsH 56\] CJ mHsHmHsH&H@B45yz{|}~$a$$a$$a$Fm_m)345>x: ))))**h.j....B2D2x9z9V:Z:<<<<BBJCLCrCtCBDDDFD6F8FFFFLRRSVŽŪŪŪŪŪŪűŪŪŪŪ5CJCJ56CJ\]mHsH CJmHsHmHsH CJmHsH5\mHsH5CJ\mHsH 5CJ\5\ 5CJ\ CJmHsH5CJ\mHsH 6CJ]6CJ]mH sH 8X( @$)h.j...D2R9X:Z:<<<>BLCDDFD6F8FFFd`dFL~QRSV&X(X*X,X.X0X2X4X6Y8Y:YNYZYjYxYYY$$C&P#$/Ifa$d`dVV$X&X2XFX4Y6Y:YYYZZZ Z"Z$Z4Zl[n[[ddddd@dde4f6fkkklllllmǑ~xkc5CJmHsHj5CJUmHsH 5CJ\5B*CJ\ph0JB*CJph5CJ B*CJph0J5B*CJ\phmHsH CJmHsH5\mHsH5\\ jyUCJ 6CJ\] 6CJ]56CJ\] \mHsH CJmHsH5CJ\mHsHCJ\mHsH$YYYYYY@0000$$C&P#$/Ifa$$$Iflֈ &, 6PC04 laYZZZZ"Z0..$$Iflֈ &, 6PC04 la$$C&P#$/Ifa$"Z$Zl[n[[]_ddddde6f gij0kklllEmFmOmPmh]h&`#$dxx$xa$$a$d`dhmmm&m'm)mDmEmFmGmMmNmOmQmRmXmYmZm[m\m_m`m»0JmHnHu0J j0JUmHsH 5CJ\5CJ5CJmHsH0J5CJmHsHj5CJUmHsHjD5CJUmHsHPmQm\m]m^m_m`m$a$h]h&`#$: 00&P 1hP. A!j "j # $ % DyK nenad.domijan@hhi.hryK 8mailto:nenad.domijan@hhi.hrDyK nenad.leder@hhi.hryK 4mailto:nenad.leder@hhi.hrDyK srdjan.cupic@hhi.hryK 6mailto:srdjan.cupic@hhi.hrDd)LL@  C Al"7fO,:+)>@= fO,:+)H 8h8Lx pTyA6/@†<Ӑ!  @B$P#$yjN#cE)RyCjuj(:@ j"o sr7s:Y2{?眻ssz[[P3@cFX`dVٲlǸaa{ɦ,dڡ@ ̃P˦R0 2!|ߗ l`Y/O>Y!yL76p)d J2̆(7؜Ww|~l| ,Ŕo%2p6([h|A|h*T6}]q.)x|[ق=H~R|r҅ܵYn5HH8hifRr6=b֖eYaaaFBe6.l^ ˦a8|jkj&N3YJsy[Zj [+,!IJx >W[ -T\f'{; pCFn܀~r )ri \n`~۪^q7\X!/kv]c =Ud {|xa3628߈DϢ_,ʚlF}m*ccA\d۩lfz1檼ϩ51ǝ<冔$4UHx$O7?>y=@˻%%Z{>^./#۷w^q^lSı%^y %'rR O#K7^G/[^)j/tFBK e/K,b)Ee/'K O/԰4]/Q(16og/MߵPxZ`^ZKj9/P_y %ax,d #U^B){^)eR~Q%<yöڋ*/=({^r^~?MK>nHp^ZZ9/We^"({^xYR'E7*ICeK 9/)}WlA/g^z͔m^Ke/`O/ϗR%`Kr^RH^a;[흽$OX'?7KyM{%e\̋)CKNjrEX/eKr^*ؠyC&rP]r^}W'e/ޏer^^({^z 4M΋P/e/1Vr^tR/<"R^+祄 H{C/3^){9^. ,%EE?u]cݸOHݸOȽAI7H[tyп0-8b5]T^VY}wNj_M?1'?͈q?6k߶?Gެlg9+z톳?|ӯsEr׃g|769pO|L|^de/ԽLA/^y]{d^y9FKz"ȀEO{G/9/Ssu/} //y9r#e^>zeSv^kuԽ@/^6^Ty9NKw26v嗦u/˻/RRrUee/{^V K]r/O/^r4R$2/IxY^|KKKnsԽ^|^'/{ClĆkn^NeWe/_QxY=/c.OX#F%ueuInvq]Z۳cu[|CK ^hxy>F;{^<<[y{ـ^ %ST;uU^ /{eUG \e*zY .Jyu^ T{n6^.Z //#Q^|,%n2:ԹQ:/^^D/->^*unЋ /΍jֿwyQlx H9B/v^F/ICK.z)ԹQzЋ/u/A%WOLKnQŏ //щ2/ͺE^vw8̜8\wv,[i2bп_z 9T^e/ݨ{Y^xY_;u/eKĵiy~Q%^O^ԽdbtQ^2^.'/{ e r>;/f̳zՖe4cDi'qOl^`qIk,NjJ-|x13}Ly[ކqgY؂3lg7[^+ZxhBSLBUcuGWWrbniұcVď~&*~=.;꒿=Q 3Ka0vt<4Z>/e0?+qն^|Vbk݀/kO0:-]RQk~ڳy/6^NZֆ`[_+=[^(=ێagQ2x) 2yh^yA_KO=伔k/*Se3 Dy[(]{Q%eKnR5i/DR=KKKO^b톗/ű_m2/QG/^;e^){ُ^}<\+eE{Qe/X%MR8^yMK:z-f 倮_Ty$𲺟2?R%?U)r^FCnSe/V_Kir^F1/%~QIKzo~Q%u/YG͠yKzG_-KO|,뗛%#M I/)ED^2;r^c^t{2/I A/^6yͼ^TyGr<9/5˶55mw|E@> Heading 1$$@&a$ CJ mHsH@@@ Heading 2$$@&a$6]mHsHD@D Heading 3$$@&a$6CJ]mHsH<A@< Default Paragraph FontBB  Footnote TextCJaJmH sH tH 8&@8 Footnote ReferenceH*, @, Footer  p#&)@!& Page Number8B@28 Body Text$dha$5\"W@A" Strong5\.U@Q. Hyperlink >*B*ph8P@b8 Body Text 2$a$mHsH:Q@r: Body Text 3$a$ 6CJ],, Header  p#`7 $OPQ{EF4 5 y z { | } ~  , }~ 45KL",-CDSY !!""#"##Z#[#o&(t))[+,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,- --------./22222334 555l66E7F7Q7\7]7a700000000(000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0@0@0@0@00@0@0@0@00@0@0@0 0 )Vm`m9<?CFYY"ZPm`m:=>@ABD_m;/C67&7`7XXXX !!tOQ0CFSYx 3 5 > @ O Q Y Z _ a l n w         ! " , - 3 4 5 6 @ A N O Y Z c d l n s t v w         ' ( - . 2 3 5 6 9 : @ B F H Q S T U X Y ^ b e f n o x y } , - S T Z [ }~!MN3568KM!#+.OPCDEGRTYZ ! !!!!!!"$"####Z#\#e#l#p#r#{########################$$ $G$K$L$N$O$X$Y$[$\$f$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%%%% %&%'%)%,%3%6%?%@%F%G%O%P%]%^%d%m%r%s%}%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%%& & &&#&,&-&3&4&:&;&D&E&N&O&U&V&_&`&b&c&e&f&k&p&((s)u)))H*I*Y+[+,,#,%,,,,,,,,,,---$-%-+-,-6-7-=->-D-E-K-L-P-\-e-f-j-u---------------22223355 5!555l6q6~6666666666666666667&7F7^7a7#$NQz{DFZq3 5 x m 3 5 Y ^ $ + - |~!35JM!#+-BDRTXZ ! !!!!"#"##Y#%%c&e&p&((s)u)))Z+[+,,,-----..//22223333445 55556666667D7F7^7a733333333334 5 x |  56DE##,,,,,,-------E7F7^7a7 Nenad LederaG:\MAREOGRAFIJA\VISINSKI DATUMI - RAD\DOMIJAN-LEDER-CUPIC_VISINSKI DATUMI RH -Nakon recenzije.doc Nenad LederaG:\MAREOGRAFIJA\VISINSKI DATUMI - RAD\DOMIJAN-LEDER-CUPIC_VISINSKI DATUMI RH -Nakon recenzije.doc Nenad LederF:\Documents and Settings\nleder.OCO002.000\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of DOMIJAN-LEDER-CUPIC_VISINSKI DATUMI RH -Nakon recenzije.asd Nenad LederaG:\MAREOGRAFIJA\VISINSKI DATUMI - RAD\DOMIJAN-LEDER-CUPIC_VISINSKI DATUMI RH -Nakon recenzije.doc Nenad LederaG:\MAREOGRAFIJA\VISINSKI DATUMI - RAD\DOMIJAN-LEDER-CUPIC_VISINSKI DATUMI RH -Nakon recenzije.doc Nenad LederF:\Documents and Settings\nleder.OCO002.000\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of DOMIJAN-LEDER-CUPIC_VISINSKI DATUMI RH -Nakon recenzije.asd Nenad LederF:\Documents and Settings\nleder.OCO002.000\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of DOMIJAN-LEDER-CUPIC_VISINSKI DATUMI RH -Nakon recenzije.asd Nenad LederaG:\MAREOGRAFIJA\VISINSKI DATUMI - RAD\DOMIJAN-LEDER-CUPIC_VISINSKI DATUMI RH -Nakon recenzije.doc Nenad LederaG:\MAREOGRAFIJA\VISINSKI DATUMI - RAD\DOMIJAN-LEDER-CUPIC_VISINSKI DATUMI RH -Nakon recenzije.doc Nenad LederF:\Documents and Settings\nleder.OCO002.000\Application Data\Microsoft\Word\AutoRecovery save of DOMIJAN-LEDER-CUPIC_VISINSKI DATUMI RH -Nakon recenzije.asd Kl{~h^`.h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L. K         D,,,,,,,,,,,,- --a7@w w !&w l  )+-/26`7 @(@*RVZ^d@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"qhWKfRF>-a*[$j x20d7t23QH Nenad Leder Nenad Leder#O From: "Nenad Leder" Subject: III. hrvatski kongres o katastru Date: Thu, 10 Feb 2005 10:54:01 +0100 MIME-Version: 1.0 Content-Type: text/plain; charset="iso-8859-2" Content-Transfer-Encoding: 7bit X-Priority: 3 X-MSMail-Priority: Normal X-MimeOLE: Produced By Microsoft MimeOLE V6.00.2800.1441 Oh+'0  4 @ L Xdlt| ss Nenad Lederenaena Normal.dot Nenad Leder16aMicrosoft Word 9.0@J@tR\@@qV-՜.+,D՜.+,, hp|  HHIa7  Title$ 8@ _PID_HLINKSAP http://www.eseas.org/%Rmailto:srdjan.cupic@hhi.hrfmailto:nenad.leder@hhi.hrbmailto:nenad.domijan@hhi.hrlZl  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEGHIJKLMNOPRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghjklmnoprstuvwx{Root Entry ForV}Data F1TableQ/WordDocument<SummaryInformation(iDocumentSummaryInformation8qCompObjjObjectPoolorVorV  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q