ŠĻą”±į;ž’ ž’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’ż’’’ž’’’ ž’’’ž’’’ž’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’Root Entry’’’’’’’’ ĄF†>!¦Ģƒ½ĄCompObj’’’’’’’’’’’’bWordDocument’’’’’’’’ā#ObjectPool’’’’†|5šĢƒ½†|5šĢƒ½ž’’’ ž’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’ž’ ’’’’ ĄFMicrosoft Word 6.0 Document MSWordDocWord.Document.6;ž’ ž’ ą…ŸņłOh«‘+'³Ł0š˜Ü@d ˆ ¬ Šō <`„ ØĢ’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’'C:\WINDOWS\WINWORD\TEMPLATE\NORMAL.DOTI UTJECAJ OSTATAKA S-TRIAZINSKIH HERBICIDA NA ODRŽIVOST xxxxxxxÜ„e=Ą e½ā#½ r rr r r r r Ģ Ģ Ģ Ģ Ģ Ģ Ö Ģ ä"@ą ą ą ą ą ą ą ą ! ! ! !&F!Ą"ĄĘ"$#Tx#jä"r ą ą ą ą ą ä"ą r r ą ą ą ą ą ą r ą r ą !†   ,r r r r ą !ą >ą UTJECAJ OSTATAKA S-TRIAZINSKIH HERBICIDA NA ODRŽIVOST AGROEKOSUSTAVA Tihomira Gojmerac, Hrvatski Veterinarski Institut, Zagreb, Savska 143 U intenzivnom procesu uzgoja i tova domaęih životinja u atmosferu, tlo i vodotokove dospjevaju različite organske i anorganske supstancije koje su produkti probave i mijene tvari ili su pak ostaci dodataka stočnoj hrani kao rezultat neracionalne probave.Isto tako u okoliš mogu dospjeti i ostaci raznih supstancija koje mogu putem hrane i vode dospjeti u organizam životinja (pesticidi, teški metali i dr.) kao rezultat kontaminacije u ekološkom lancu .Mešu takve supstancije pripadaju i s-triazinski herbicidi, koji po svojoj strukturi pripadaju 2-klor-s-triazinima a imaju supstituirane -alkilamino skupine na položaju 4 i 6 s-triazinskog prstena ). Herbicidno djelovanje tih supstancija otkrila je grupa istraživača 1952.god. u laboratoriju firme CIBA-GEIGY, Basel, Švicarska i izdvojila supstancije koje imaju najmanje fitotoksično djelovanje a to su: ametrin, atraton,atrazin, simazin,cijanazin i dr. s-Triazinski herbicidi veę se tridesetak godina intenzivno koriste u poljoprivredi RH za suzbijanje sjemenskih širokolisnih i uskolisnih korova a atrazin se najčešęe koristi kao aktivna supstancija u raznim formulacijama. Zbog kemijske postojanosti i učestale primjene, atrazin i simazin detektirani su u uzorcima tla kao i u uzorcima podzemnih i površinskih voda kao i na poljoprivrednoim dobrima uz neke rijeke u Slavoniji (Vidaček i sur., 1994 ).Tijekom ranog proljeęa , nakon tretiranja oranica s atrazinom , u vodi za napajanje svinja odrešeni su ostaci atrazina iznad maksimalno dopuštenih granica (Gojmerac i sur.,1996 ).Navedena saznanja ukazuju na moguęnost unosa ostataka triazinskih herbicida u organizam životinja i utjecaja na njihovo zdravlje.Srednja letalna doza za atrazin (LD50) izražena u mg/kg tjelesne težine, za štakora i miša iznosi 1500-3000 mg/kg nakon oralne aplikacije.Klinički znakovi otrovanja atrazinom pojavljuju se kratko vrijeme nakon ingestije otrova i to u živčanom sustavu kada može doęi do potpune paralize udova. Unosom malih doza atrazina u organizam ne dovodi do nikakvih vidljivih znakova intoksikacije ali takve doze mogu djelovati na suptilne biokemijske procese unutar stanica raznih tkiva i poremetiti njihovu ravnotežu. Tako je dokazano da niske doze atrazina, atratona i prometrina (Kniewald i sur., 1978; Kniewald i sur.,1980 ) mogu izazvati poremeęaje u reprodukciji štakora a atrazin pak utjeęe na izostanak estrusa (anestrije) u svinja nazimica (Gojmerac i sur. 1996).Osim na reprodukciju, niske doze nekih triazinskih herbicida (atrazin) mogu štetno djelovati na funkciju jetre i bubrega u sisavaca (Gojmerac i sur.,1996; Santa Maria i sur., 1986)..Triazinski herbicidi izlučuju se iz organizma putem urina i fecesa.Tako su detektirani ostaci atrazina i njegovih dealkiliranih metabolita u urinu svinja 24 sata nakon tretmana (Erickson i sur., 1979). Nakon oralne primjene triazinskih herbicida (atrazin, simazin i prometrin,propazin ) najveęa količina ostataka tih supstancija izlučuje se putem urina ( Bohme i sur., 1967) .Osim aktivnih supstancija u urinu su izdvojeni i produkti biotransformacije , a u slučaju s-triazinskih herbicida to su spojevi nastali dealkilacijom alkilamino skupina na položaju 4 i 6 triazinskog prstena ili pak hidroksilacijom na položaju 2 triazinskog prstena (Slika 1). Slika 1. Biodegradacija s - triazina u urinu štakora. Za očekivati bi bilo da produkti metaboličke transformacije budu netoksični produkti. Mešutim,u nekim slučajevima a to je slučaj kod s-triazinskog herbicida atrazina, koji nije mutagen, ali se metabolizira u biljkama i životinjama u metabolit deetilatrazin sa mutagenim svojstvima (Franekię i sur. 1988) .Ispitivanje genotoksičnosti na mikrobnim test-sistemima s bakterijom Salmonella typhimurium TA 100, upuęuje na to da deetilatrazin inducira mutacije supstitucijom baza.Jači mutageni učinak od aktivne tvari dokazan je i u pokusima s-triazinskim herbicidom cijanazinom. Cijanazin se transformira u metabolit koji je mutagen a priroda mutagenosti je supstitucija baza (Matijaševię,1982).Najnovija istraživanja upuęuju da treba obratiti pažnju na izlučivanje N-nitrozoatrazina u urinu životinja kao i u vodi i tlu.Naime, N-nitrozoatrazin spada u grupu kancerogenih supstancija ( Wolfe i Zepp, 1976). Kiseli uvjeti u pogledu pH u želucu sisavaca idealan su medij za sintezu N-nitrozoamina iz atrazina kao prekursora koji pak putem vode i hrane može dospjeti u organizam. Ekskrecija N-nitrozoatrazina dokazana je u urinu štakora ( Meli i sur., 1992 )..Nadalje, u reakciji sa nitritima koji se kao umjetna gnojiva koriste u poljoprivredi, atrazin kao i njegovi biorazgradni produkti mogu u vodi ili tlu stvarati N-nitrozo spojeve.(Slika 2). Slika 2. Formiranje N-nitrozoatrazina u vodi N-nitrozoatrazin topljiviji je u vodi od samog atrazina , pa ispiranjem tla oborinama navedeni spojevi mogu dospjeti u podzemne, površinske vodotokove a time i u pitku vodu. Iz gore navedenih saznanja očito je da u intenzivnom stočarstvu postoji moguęnost nagomilavanja ostataka s-triazinskih herbicida,njihovih produkata biorazgradnje kao i njihovih intermedijera u animalnom otpadu, koji predstavlja veliko onečišęenje u agroekosustavu. Navedene supstancije u nekim slučajevima mogu biti i toksičnije od same ishodne supstancije.Stoga kao zaključak treba naglasiti važnost ekološkog djelovanja zoohigijene kao predmeta i znanosti u ograničavanju narušavanja odnosa intenzivno stočarska proizvodnja- okoliš a u službi brige za ljudsko zdravlje. LITERATURA ¤ƒ.„ČA¦n§n©Š« ŠĻą”±į;ž’ SummaryInformation(’’’’’’’’’’’’ ’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’xxxxxxx@†Ģƒ½@@†Ģƒ½@Microsoft Word 6.02ŠĻą”±į;ž’ ’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’„ˆŪH J õ*+Ʊ¼½ŃžüśųųųųöuVhcUI…†‡ˆÜŻŽßUVWX-.abcdefư±¼½ž¦%ž¦%ž¦%ž¦%ž¦%ž¦%žž¦%ž¦%ł¦%-ł(¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ł ¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ąK"@ń’"Normal ]a c"A@ņ’”"Default Paragraph Font½½’’’’!’’ ’’ ’’ ’’ Xf½ÕIѽ>xxxxxxxC:\WINDOWS\WINWORD\DDDRAD.DOCxxxxxxx A:\DDDRAD.DOC’@HP DeskJet 520 PrinterLPT1:DESKJETCHP DeskJet 520 Printer ”, ,,A^ž|øÖ¹×¹ÖHP DeskJet 520 Printer ”, ,,A^ž|øÖ¹×¹Ö€€@Times New Roman Symbol &Arial&īArial CE"ŒŠh4¢%f4¢%fƒ$jH UTJECAJ OSTATAKA S-TRIAZINSKIH HERBICIDA NA ODRŽIVOST xxxxxxxxxxxxxxŠĻą”±į;ž’Root Entry’’’’’’’’ ĄF†Ū¹K”¾ĄCompObj’’’’’’’’’’’’bWordDocument’’’’’’’’%J0ObjectPool’’’’†|5šĢƒ½†|5šĢƒ½’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’ż’’’ž’’’ž’’’ž’’’ !"#$ž’’’&'()*+,-./0123456’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’SummaryInformation(’’’’’’’’’’’’ ’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’ž’’’ ž’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’xxxxxxx@†Ģƒ½@@†£/”¾@Microsoft Word 6.03ŠĻą”±į;ž’ ’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’ž’ ’’’’ ĄFMicrosoft Word 6.0 Document MSWordDocWord.Document.6;ž’ ž’ ą…ŸņłOh«‘+'³Ł0š˜Ü@d ˆ ¬ Šō <`„ ØĢ'C:\WINDOWS\WINWORD\TEMPLATE\NORMAL.DOTI UTJECAJ OSTATAKA S-TRIAZINSKIH HERBICIDA NA ODRŽIVOST xxxxxxx½½’’’’!’’ ’’ ’’ ’’ Xf½ÕI“*½TxxxxxxxC:\WINDOWS\WINWORD\DDDRAD.DOCxxxxxxx A:\DDDRAD.DOCxxxxxxx A:\DDDRAD.DOC’@HP DeskJet 520 PrinterLPT1:DESKJETCHP DeskJet 520 Printer ”, ,,A^ž|øÖ¹×¹ÖHP DeskJet 520 Printer ”, ,,A^ž|øÖ¹×¹Ö€ €€¼½¼@Times New Roman Symbol &Arial&īArial CE"ŒŠh4¢%fQ’5Fƒ$jH UTJECAJ OSTATAKA S-TRIAZINSKIH HERBICIDA NA ODRŽIVOST xxxxxxxxxxxxxxŠĻą”±į;ž’ ž’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’’Ü„e=Ą e½J0½ r r“*“*“*“*“*ķ*ķ*ķ*ķ*ķ*ķ* ÷* ķ*L/@++++++++U+g-g-g-&-ĄM.Ą /Œ/Tą/j+/!“*++++++/+“*“*++++++“*+“*+U+§*Į*,“*“*“*“*+U++T+ UTJECAJ OSTATAKA S-TRIAZINSKIH HERBICIDA NA ODRŽIVOST AGROEKOSUSTAVA Tihomira Gojmerac, Hrvatski Veterinarski Institut, Zagreb, Savska 143 U intenzivnom procesu uzgoja i tova domaęih životinja u atmosferu, tlo i vodotokove dospjevaju različite organske i anorganske supstancije koje su produkti probave i mijene tvari ili su pak ostaci dodataka stočnoj hrani kao rezultat neracionalne probave.Isto tako u okoliš mogu dospjeti i ostaci raznih supstancija koje mogu putem hrane i vode dospjeti u organizam životinja (pesticidi, teški metali i dr.) kao rezultat kontaminacije u ekološkom lancu .Mešu takve supstancije pripadaju i s-triazinski herbicidi, koji po svojoj strukturi pripadaju 2-klor-s-triazinima a imaju supstituirane -alkilamino skupine na položaju 4 i 6 s-triazinskog prstena ). Herbicidno djelovanje tih supstancija otkrila je grupa istraživača 1952.god. u laboratoriju firme CIBA-GEIGY, Basel, Švicarska i izdvojila supstancije koje imaju najmanje fitotoksično djelovanje a to su: ametrin, atraton,atrazin, simazin,cijanazin i dr. s-Triazinski herbicidi veę se tridesetak godina intenzivno koriste u poljoprivredi RH za suzbijanje sjemenskih širokolisnih i uskolisnih korova a atrazin se najčešęe koristi kao aktivna supstancija u raznim formulacijama. Zbog kemijske postojanosti i učestale primjene, atrazin i simazin detektirani su u uzorcima tla kao i u uzorcima podzemnih i površinskih voda kao i na poljoprivrednoim dobrima uz neke rijeke u Slavoniji (Vidaček i sur., 1994 ).Tijekom ranog proljeęa , nakon tretiranja oranica s atrazinom , u vodi za napajanje svinja odrešeni su ostaci atrazina iznad maksimalno dopuštenih granica (Gojmerac i sur.,1996 ).Navedena saznanja ukazuju na moguęnost unosa ostataka triazinskih herbicida u organizam životinja i utjecaja na njihovo zdravlje.Srednja letalna doza za atrazin (LD50) izražena u mg/kg tjelesne težine, za štakora i miša iznosi 1500-3000 mg/kg nakon oralne aplikacije.Klinički znakovi otrovanja atrazinom pojavljuju se kratko vrijeme nakon ingestije otrova i to u živčanom sustavu kada može doęi do potpune paralize udova. Unosom malih doza atrazina u organizam ne dovodi do nikakvih vidljivih znakova intoksikacije ali takve doze mogu djelovati na suptilne biokemijske procese unutar stanica raznih tkiva i poremetiti njihovu ravnotežu. Tako je dokazano da niske doze atrazina, atratona i prometrina (Kniewald i sur., 1978; Kniewald i sur.,1980 ) mogu izazvati poremeęaje u reprodukciji štakora a atrazin pak utjeęe na izostanak estrusa (anestrije) u svinja nazimica (Gojmerac i sur. 1996).Osim na reprodukciju, niske doze nekih triazinskih herbicida (atrazin) mogu štetno djelovati na funkciju jetre i bubrega u sisavaca (Gojmerac i sur.,1996; Santa Maria i sur., 1986)..Triazinski herbicidi izlučuju se iz organizma putem urina i fecesa.Tako su detektirani ostaci atrazina i njegovih dealkiliranih metabolita u urinu svinja 24 sata nakon tretmana (Erickson i sur., 1979). Nakon oralne primjene triazinskih herbicida (atrazin, simazin i prometrin,propazin ) najveęa količina ostataka tih supstancija izlučuje se putem urina ( Bohme i sur., 1967) .Osim aktivnih supstancija u urinu su izdvojeni i produkti biotransformacije , a u slučaju s-triazinskih herbicida to su spojevi nastali dealkilacijom alkilamino skupina na položaju 4 i 6 triazinskog prstena ili pak hidroksilacijom na položaju 2 triazinskog prstena (Slika 1). Slika 1. Biodegradacija s - triazina u urinu štakora. Za očekivati bi bilo da produkti metaboličke transformacije budu netoksični produkti. Mešutim,u nekim slučajevima a to je slučaj kod s-triazinskog herbicida atrazina, koji nije mutagen, ali se metabolizira u biljkama i životinjama u metabolit deetilatrazin sa mutagenim svojstvima (Franekię i sur. 1988) .Ispitivanje genotoksičnosti na mikrobnim test-sistemima s bakterijom Salmonella typhimurium TA 100, upuęuje na to da deetilatrazin inducira mutacije supstitucijom baza.Jači mutageni učinak od aktivne tvari dokazan je i u pokusima s-triazinskim herbicidom cijanazinom. Cijanazin se transformira u metabolit koji je mutagen a priroda mutagenosti je supstitucija baza (Matijaševię,1982).Najnovija istraživanja upuęuju da treba obratiti pažnju na izlučivanje N-nitrozoatrazina u urinu životinja kao i u vodi i tlu.Naime, N-nitrozoatrazin spada u grupu kancerogenih supstancija ( Wolfe i Zepp, 1976). Kiseli uvjeti u pogledu pH u želucu sisavaca idealan su medij za sintezu N-nitrozoamina iz atrazina kao prekursora koji pak putem vode i hrane može dospjeti u organizam. Ekskrecija N-nitrozoatrazina dokazana je u urinu štakora ( Meli i sur., 1992 )..Nadalje, u reakciji sa nitritima koji se kao umjetna gnojiva koriste u poljoprivredi, atrazin kao i njegovi biorazgradni produkti mogu u vodi ili tlu stvarati N-nitrozo spojeve.(Slika 2). Slika 2. Formiranje N-nitrozoatrazina u vodi N-nitrozoatrazin topljiviji je u vodi od samog atrazina , pa ispiranjem tla oborinama navedeni spojevi mogu dospjeti u podzemne, površinske vodotokove a time i u pitku vodu. Iz gore navedenih saznanja očito je da u intenzivnom stočarstvu postoji moguęnost nagomilavanja ostataka s-triazinskih herbicida,njihovih produkata biorazgradnje kao i njihovih intermedijera u animalnom otpadu, koji predstavlja veliko onečišęenje u agroekosustavu. Navedene supstancije u nekim slučajevima mogu biti i toksičnije od same ishodne supstancije.Stoga kao zaključak treba naglasiti važnost ekološkog djelovanja zoohigijene kao predmeta i znanosti u ograničavanju narušavanja odnosa intenzivno stočarska proizvodnja- okoliš a u službi brige za ljudsko zdravlje. LITERATURA ¤ƒ.„ČA¦n§n©Š« ŠĻą”±į;ž’ „ˆŪH J õ*+Ʊ¼½Ńr “*žüśųųųųöööuVhcUI…†‡ˆÜŻŽßUVWX-.abcdefư±¼½ž¦%ž¦%ž¦%ž¦%ž¦%ž¦%žž¦%ž¦%ł¦%-ł(¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ł ¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ł¦%-ąK"@ń’"Normal ]a c"A@ņ’”"Default Paragraph Font