Pregled bibliografske jedinice broj: 189923
Kontaminacija vode za napajanje svinja sa s-Triazinskim herbicidima
Kontaminacija vode za napajanje svinja sa s-Triazinskim herbicidima // 2. znanstveno stručni skup a međunarodnim sudjelovanjem: Dezinfekcija, Dezinsekcija, deratizacija u zaštiti zdravlja životinja i očuvanju okoliša / Vinković, Barbara (ur.).
Umag: Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1995. str. 51-54 (poster, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 189923 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kontaminacija vode za napajanje svinja sa s-Triazinskim herbicidima
(S-Triazine Contamination of Pig Drinking Water)
Autori
Gojmerac, Tihomira ; Bilandžić, Nina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
2. znanstveno stručni skup a međunarodnim sudjelovanjem: Dezinfekcija, Dezinsekcija, deratizacija u zaštiti zdravlja životinja i očuvanju okoliša
/ Vinković, Barbara - Umag : Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1995, 51-54
Skup
2. znanstveno stručni skup a međunarodnim sudjelovanjem: Dezinfekcija, Dezinsekcija, deratizacija u zaštiti zdravlja životinja i očuvanju okoliša
Mjesto i datum
Umag, Hrvatska, 28.10.1995. - 30.10.1995
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
s-Triazinski herbicidi; atrazin; onečišćenja u vodi; toksikologija okoliša; toksični efekti herbicida
(s-triazine herbicides; atrazine; contaminats in water; environmental toxicology; toxic effects of herbicides)
Sažetak
S-Triazinski herbicidi (atrazin, simazin, prometrin, propazin, atraton i dr.), prema svojoj kemijskoj strukturi pripadaju u dušikove organske spojeve a primjenjuju se za suzbijanje jednogodišnjih širokolisnih i uskolisnih korova u kukuruzu, sirku, šećernoj repi, u vinogradima i voćnjacima. Navedeni herbicidi primjenjuju se u raznim formulacijama a najčešća aktivna supstancija je atrazin (2-kloro-4-etilamino-6-izopropilamino-s-triazin). Zbog svoje slabe kemijske reaktivnosti a time i postojanosti u okolini, ostaci atrazina određeni su u uzorcima tla, površinskim vodama rijeka i jezera , pitkoj vodi te uzorcima zrna kukuruza. Putem vode i hrane atrazin kao i ostali s-triazinski herbicidi mogu dospjeti u organizam životinja i ljudi i utjecati na njihovo zdravlje. Rezultati predhodnih istraživanja ukazuju da niske (subletalne) doze atrazina inhibiraju biokemijske procese odgovorne za normalno funkcioniranje reprodukcije u sisavaca (1). U žena koje su bile u doticaju sa s-triazinskim herbicidima , u nekim slučajevima, utvrđene su neoplazme epitela jajnika (2).Osim na reprodukciju, niske doze nekih s-triazina (atrazina) mogu štetno djelovati na funkciju jetre i bubrega u štakora (3, 4).. Zbog sve veće štetne prisutnosti s- triazinskih supstancija o okolini, proveden je jednogodišnji monitoring ostataka s-triazinskih herbicida u vodi za napajanje svinja u farmskom uzgoju, primjenom imunokemijske metode (ELISA) i visoko-tlačne tekućinske kromatografije (HPLC). Mjerenja ukazuju da 98 % uzoraka vode za napajanje svinja sadrži atrazin, čija je koncentracija u proljetnom razdoblju znatno iznad maksimalno dozvoljene količine ( MDK) propisane Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (Sl.list RH br.46/1994). Voda za napajanje svinja , ocjenjena je kao zdravstveno neispravna, pa kao takva može predstavljati rizik za zdravlje životinja a time i mogući rizik za zdravlje ljudi.
Izvorni jezik
Engleski
