Naslov
Sitni glodavci šumskih ekosustava kao rezervoari zaraznih bolesti
(Small rodents of forest ecosystems as reservoirs of infectious diseases)

Autori
Margaleti, Josip

Izvornik
Acta Medica Croatica (1330-0164) 5 (2003); 421-426

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, ostalo

Ključne riječi
Šumski ekosustavi; sitni glodavci; zarazne bolesti; dinamika i brojnost populacije
(Forest ecosystems; small rodents; infectious diseases; dynamics and numerousness of dodent population)

Sažetak
Sitni glodavci su zbog brojnosti populacija i širine ekološke valence važan dio gotovo svakoga šumskog ekosustav Predstavljaju značajnu skupinu životinja koja povezuje primarne proizvođače s višim trofičkim nivoima. Prijenosnici su niza zaraznih bolesti opasnih za zdravlje čovjeka, te domaćih i divljih životinja (trihineloza, leptospiroza, krpeljni encefalitis, lyme borelioza, hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom i dr.). U šumskim ekosustavima Hrvatske obitavaju slijedeće vrste sitnih glodavaca: Clethrionomys glareolus Schreib., Arvicola terrestris L., Microtus subterraneus de Sel., Microtus arvalis Pall., Microtus agrestis L., Microtus multiplex Fat., Apodemus agrarius Pall., Apodemus sylvaticus L. i Apodemus flavicollis Melch. Sitni glodavci uzročnike zaraznih bolesti prenose aktivnim (sekreti ili ekskreti) ili pasivnim (ektoparaziti i endoparaziti) putem. Potencijal razmnožavanja im je vrlo visok. Širenje pojedine bolesti ponekad se odvija izuzetno brzo zbog povećane brojnosti glodavaca, njihove velike pokretljivosti i rasprostranjenosti, te činjenice da lako dolaze u kontakt sa čovjekom, te domaćim i divljim životinjama. Brojnost populacija svake vrste pod direktnim je utjecajem abiotskih i biotskih čimbenika i mijenja se tijekom jedne godine i u višegodišnjem razdoblju. U godini u kojoj je utjecaj ekoloških čimbenika povoljan pretpostavka je da će brojnost ovih sisavaca znatno porasti, a time se povećava opasnost njihovog štetnog učinka. Na povećanje populacije sitnih glodavaca utječu slijedeći čimbenici: brojnost i fiziološko stanje populacije, meteorološki uvjeti, stanište, izvori hrane, prirodni neprijatelji i bolesti. Pojava epidemija usko je povezana s brojnošću i inficiranošću glodavaca zaraznim uzročnicima. Redovita kontrola brojnosti populacija glodavaca i njihove zaraženosti, može biti od velike pomoći u planiranju preventivnih epidemioloških i sanitarnih mjera u sprječavanju pojave epidemija i pojedinačnih slučajeva obolijevanja među životinjama i čovjekovom populacijom koja je u kontaktu sa šumom (šumski radnici, izletnici, planinari, vojnici, turisti i sl).

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA