Naslov
Razvoj i izgradnja Virja od reorganizacije Varaždinskog generalata do ukidanja Vojne Krajine
(Development of Virje from the reorganisation of the Varaždin Generalate till the repealing of the Military Border)

Autori
Slukan-Altić, Mirela

Izvornik
Podravski zbornik (0350-3372) 29 (2003); 87-94

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Virje ; Varaždinski Generalat ; razvoj ruralnih naselja ; kartografski izvori
(Virje ; Varaždin generalate ; development od rural settlements ; cartographical sources)

Sažetak
Slikovito podravsko naselje Virje smješteno između vinorodnog područja Bilogore i plodne dravske ravnice, ima vrlo dugu povijest. Još u rimsko doba u području Virja nalazilo se naselje Lentulis označeno i na znamenitoj Tabuli Peutingeriani nastaloj oko 340. godine. Godine 1244. prvi puta u pisanim izvorima spominje se kao posjed Prodavić koji se nalazio u sastavu Đurđevačkog vlastelinstva, dok se naselje Prodavić prvi puta spominje u popisu župa iz 1334. godine. Kaštel Prodavić kao sjedište posjeda, najvjerojatnije je izgrađen između 1439. i 1477. godine. Iako još uvijek postoje različita mišljenja o lokaciji srednjovjekovnog kaštela Prodavić, najvjerojatnije se nalazio upravo u prostoru središnjeg virovskog trga. Sve do četrdesetih godina 16. stoljeća Prodavić se razvijao kao kaštel s djelomično utvrđenim naseljem u čijem se utvrđenom središtu nalazila crkva Sv. Martina izgrađena 1484. godine. Godine 1544. prilikom prodora Turaka pod vodstvom Murat-bega, Prodavić je teško stradao, pa se u izvješću iz 1548. godine spominje da se u Prodaviću nalazi samo 11 kmetova koji žive u utvrđenoj crkvi. Početkom 16. stoljeća, prodorom Turaka u Slavoniju, kada otpočinje proces prilagođavanja feudalnih utvrda potrebama obrane hrvatskog kraljevstva, kaštel Prodavić tada u posjedu Ernušta, uklapa se u obrambeni sustav varaždinske vojne granice. Njegovo utvrđivanje za vojne potrebe označilo je prekretnicu u njegovu razvoju. Već 1563. godine u krajiškim izvještajima Prodavić se spominje kao utvrda okružena vodom. Zanimljivo je da se istom prilikom predlaže projekt izgradnje nove renesansne utvrde u Prodaviću koja bi preuzela dotadašnje funkcije đurđevačke utvrde. Kako bi danas izgledalo Virje da je ta ideja realizirana, možemo samo nagađati). Od tada, pa sve do kraja 16. stoljeća nema vijesti o izgledu i sudbini Prodavića. Prva slijedeća koja potječe iz 1603. godine, donijela i novi naziv naselja – Virje. Te je godine Sabor odredio radnike za radove na utvrđivanju Virja. Godine 1626. Sabor nalaže da se Virje utvrdi opkopom i nasipom, što je sudeći prema izvješću koprivničkog župnika iz 1638. godine koji javlja da potok Zdelja okružuje kaštel Virje, i učinjeno. Od tada, pa sve do razvojačenja Varaždinskog generalata 1871. godine, Virje će se razvijati kao vojnokrajiška utvrda, čineći zajedno s Đurđevcem i Koprivnicom glavnu obrambenu liniju ostatka ostataka hrvatskog kraljevstva. Reorganizacija Varaždinskog generalata 1746. godine, kojom Virje postaje središtem kumpanije, potaknut će njegov brži razvoj. Stabilizacija granica s Turcima, razvoj trgovine te krajiška prava koja će 1807. godine donekle olakšati položaj krajišnika, bit će daljnji poticaj rastu i razvoju ovog naselja koje će zahvaljujući poticajnim čimbenicima njegova razvoja već sredinom 19. stoljeća postati najveće naselje Đurđevačke pukovnije.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA