|
|  |
 Znanost:
<<< Natrag |
| NAJVEĆA HRVATSKA ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKA USTANOVA, INSTITUT »RUĐER BOŠKOVIĆ« OVIH DANA TREBA DOBITI NOVOG RAVNATELJA |
Kuda plovi »Ruđer«
|
Piše Duje BONACCI
|
 Najveća
Hrvatska znanstveno-istraživačka ustanova, Institut »Ruđer Bošković«
ovih dana treba dobiti novog ravnatelja. O »Ruđeru« se posljednjih
mjeseci pisalo mnogo – bilo je tu i teških riječi i ne pretjerano
optimističnih prognoza o njegovoj budućnosti. Da vatre iza tog dima
nažalost nesumnjivo ima, jasno pokazuje i završno ravnateljsko izvješće
bivšeg ravnatelja IRB-a, prof. dr. Stjepana Marčelje. Ipak, nadajmo se
kako s novim ravnateljem na Institut dolazi i nova nada u unaprjeđenje
njegovog postojećeg stanja. No umjesto da mi sami predviđamo kuda plovi
taj brod, za kratke komentare smo zamolili trenutačno najmjerodavnije
ljude po tom pitanju: šest znanstvenika koji su se kandidirali za
mjesto ravnatelja. Dr. Božidar Etlinger rođen je 1946. u
Zagrebu. Godine 1970. je diplomirao eksperimentalnu fiziku na
zagrebačkom PMF-u, nakon čega je odmah dobio mjesto na Institutu »Ruđer
Bošković«. Dr. Zvonimir Glasnović (49) doktor je
elektrotehničkih znanosti, preko »Ruđera« je pokrenuo veliki nacionalni
tehnologijsko-razvojni energetsko-ekološki projekt pod nazivom
»Hrvatska solarna kuća«. Prof. dr. Hrvoje Kraljević rođen je
1944. u Zagrebu. Godine 1966. diplomirao je teorijsku fiziku na
zagrebačkom PMF-u, a doktorirao je matematiku na istoj ustanovi godine
1973. Gotovo čitav svoj radni vijek zaposlen je na Matematičkom odjelu
zagrebačkog PMF-a, gdje je sada redoviti profesor u trajnom zvanju
(http://www.math.hr/~hrk/). Dr. Domagoj Sabolović rođen je u
Zagrebu 1937. godine. Na zagrebačkom sveučilištu studirao je
književnost i veterinu, nakon čega je svoju karijeru nastavio u Parizu.
Dr. Neven Žarković, rođen 1960. u Zagrebu, doktorirao na
Medicinskom fakultetu s 28 godina. Bio je pomoćnik za znanost
prethodnog ravnatelja IRB-a, dr. Stjepana Marčelje, a sada je savjetnik
v.d. ravnatelja. Prof. dr. Mladen Žinić rođen je 1947. u
Zagrebu. Diplomirao je kemiju na zagrebačkom PMF-u godine 1971.,
doktorirao je 1978. na istom fakultetu iz područja organske kemije, a
trenutačno obnaša funkciju v.d. ravnatelja »Ruđera«.
Svi će ovi kandidati biti pozvani na raspravu na Connect Portalu, gdje
se mogu pročitati i njihovi cjeloviti životopisi.
Što smatrate trenutačno najvećim problemima Instituta?
Etlinger: Trenutno
je problem nedovoljna organiziranost te neprofesionalizam kako zavoda
tako i upravnih službi. Zatvorenost unutar i između pojedinih
istraživačkih grupa rezultira velikim brojem malih projekata bez
kritične mase. Nadalje, »okoštalost struktura« onemogućava da kao
voditelji projekata ili laboratorija iskoče sposobni mlađi znanstvenici
s novim idejama i znanjem, bez obzira na njihov »niži« znanstveni
status.
Glasnović: Institut je u velikoj
mjeri neprofiliran a sami su znanstvenici međusobno slabo povezani.
Najveći dio sredstava Instituta osigurava se iz budžeta jer
znanstvenici nisu dovoljno educirani u području transfera tehnologije.
Zbog toga svoja znanja uglavnom ne znaju pretočiti u proizvode, čime bi
mogli priskrbiti dodatna financijska sredstva a ujedno i doprinijeti
tehnološkom razvoju hrvatskog društva.
Kraljević: Unatoč
velikim potencijalima IRB-a, preslaba je uključenost u Europski
istraživački prostor i u dostupne američke znanstvene programe NSF i
NIH i premalo je patenata. Institut također nedovoljno sudjeluje u
hrvatskom visokoobrazovnom sustavu i – osim kroz »Otvorene dane IRB-a«
– u javnom promicanju znanosti i tehnologije. Nedostaje i
kooperativnosti među odjelima, zavodima, laboratorijima, čak i unutar
laboratorija.
Sabolović: Kao trenutno
najveće probleme IRB-a vidim financijsku nemoć i administrativnu
zamršenost kod rješavanja brzih potreba i intervencija.
Žarković: IRB-u
nedostaju sloga, odgovarajući voditelji, funkcionalna organizacija,
sustav nagrađivanja prema postignućima, jasna pozicija u domaćoj i
međunarodnoj znanstvenoj zajednici (uključuje i optimiziranje odnosa
prema hrvatskim visokoškolskim ustanovama), ugled u društvu (posebno
narušen u posljednje vrijeme), samopoštovanje, ponos i vjera, dugoročno
pouzdani suradnici, sredstva za razvoj i modernizaciju, te prostor.
Žinić: Najvećim
trenutnim nedostatkom Instituta smatram činjenicu da njegove postojeće
djelatnosti nisu u potpunom skladu sa standardima nužnim za aktivno i
punopravno uključivanje u europski istraživački prostor. No, s druge
strane, taj problem i nije posebnost samo IRB-a, nego i većine drugih
državnih institucija, te ga smatram samo prolaznom fazom u razvoju
Instituta prema suvremenoj ustanovi svjetske kvalitete.
Što je po vašem mišljenju najveća snaga Instituta?
Etlinger:
To je svakako kvalitetan znanstveni rad u fundamentalnim
istraživanjima, akumulirano znanje, vrlo dobar kadar te izvanredan
potencijal među novacima i postdoktorima. Dodao bih i dobru tehnološku
i infrastrukturnu opremljenost pojedinih zavoda i samog Instituta (npr.
informatička tehnologija). Interdisciplinarnost kao i pečat
prepoznatljivosti Instituta predstavljaju nedovoljno iskorištenu
prednost, osobito pri dobivanju novih istraživačkih projekata.
Glasnović: To
je u prvom redu kadar koji producira mnogo kvalitetnih znanstvenih
radova, zatim oprema pojedinih zavoda i aktualni projekti. Dakle,
postoji potencijal, ali ga treba znati iskoristiti. Institut »Ruđer
Bošković« je danas poput velikog tankera koji je zapao u malu i opasnu
luku i kojem je potreban izuzetno spretan kormilar koji bi ga izveo na
otvoreno more.
Kraljević: IRB posjeduje
veliku koncentraciju vrlo kvalitetnih znanstvenika iz čitavog niza
znanosti, te ima za hrvatske prilike izvrsnu znanstvenu produkciju. Uz
to je on i jedini hrvatski znanstveni institut s mogućnošću
interdisciplinarnih istraživanja, ima veliki potencijal u obrazovanju –
osobito na razini doktorskih studija – te u komercijalizaciji rezultata
znanstvenih istraživanja i poticanju na znanju utemeljenog
gospodarstva.
Sabolović: Po mom
mišljenju, velike vrline IRB-a su intelektualna i znanstvena premoć, i
međunarodna veličina Instituta. Međutim, obje ove stavke ostaju na
individualnim uspjesima.
Žarković: IRB
ima snage za oporavak jer ima znanstvenike koji mogu stvoriti uspješan
tim voditelja, prijatelje – vanjske suradnike, koji mogu pomoći u radu
takvog tima, preko 350 mladih ljudi koji žele do mirovine raditi u
IRB-u, starije stručnjake (uključujući i umirovljene) željne rada za
IRB, nužna znanja, iskustva i opremu.
Žinić:
IRB već više od 50 godina predstavlja elitnu znanstvenu instituciju u
području prirodnih znanosti, biomedicine i oceanologije u Republici
Hrvatskoj. U pravilu na Institut kao znanstveni novaci dolaze najbolji
mladi stručnjaci s hrvatskih sveučilišta koji spadaju u 10 posto
najuspješnijih studenata. Pored toga, Institut je glavno regionalno
središte kapitalne opreme i modernih znanstvenih tehnologija.
Kad biste postali ravnatelj, čemu biste se prvo posvetili?
Etlinger: Posvetio
bih se provedbi važeće politike Ministarstva, tzv. STP (Scienece and
Technology Project), koja uključuje daljnje povećanje kvalitete
znanstvenog rada uz istovremeno »izvlačenje« primijenjenog znanja kroz
intelektualno vlasništvo, patente i licence (do zajedničkih spin-off
tvrtki), uz istovremeno unapređenje rada Instituta i uprave uvođenjem
informatičkog sustava i poslovnih procesa.
Glasnović:
Najprije bih nastojao što jasnije profilirati Institut – zbog
konkurentnosti sa svijetom. U svom sam ravnateljskom programu predložio
snažan zaokret prema tehnologijama obnovljivih izvora energije i vodika
te biomedicinskim istraživanjima – a zatim bih kao dokazano operativna
osoba krenuo u ostvarenje poslovnog plana inicijacijom tehnološkog
parka.
Kraljević: Potaknuo bih neovisnu
međunarodnu evaluaciju IRB-a, te kvalitetnu samoevaluaciju i stručnu
analizu potencijala IRB-a. Na tim bih temeljima u suradnji s oba
nacionalna vijeća i Ministarstvom poradio na donošenju razvojne
strategije i poslovnog plana IRB-a. Napokon, reorganizirao bih Ured
ravnatelja i prateće službe s ciljem olakšanja uključivanja Instituta u
europske i američke znanstvene programe te komercijalizacije inovacija.
Sabolović: Koncepcija i strategija u
sljedeće 4 godine s osnovicom nanotehnologije koja bi kao
ujediniteljica povezala sve odjele u istom cilju jer podrazumijeva sve
specifičnosti od teoretskih znanosti do primijenjenih. Smatram da je to
budućnost istraživačkog i društveno korisnog učešća IRB-a u razvoju
znanstvenog i ekonomskog projekta europske Hrvatske. Nažalost, danas se
sve mjeri u novcu (npr. patentima) i taj trend treba slijediti.
Žarković:
Stvaranju tima voditelja i promjeni interne organizacije uz korekciju
statuta i ustroja, te uvođenju funkcije glasnogovornika i osobe za
kontakt s medijima. Potom, kvalitetnom pristupu nacionalnom programu
tehnologijskog razvitka, definiranju IRB-a kao partnera MZOS-u,
suradnjama s lokalnom samoupravom i akademskom zajednicom na razini
cijele Hrvatske i uvođenju sustava nagrađivanja prema postignućima.
Žinić: Prvi
bi korak svakako bio provesti temeljitu međunarodnu evaluaciju
Instituta. Ona bi omogućila prepoznavanje znanstveno kompetitivnih
područja, izbor tema i fokusiranje djelatnosti Instituta na područja
istraživanja od nacionalnog interesa. Potom, a temeljem rezultata
evaluacije, potaknuo bih reorganizaciju Instituta čime bi se značajno
podigla kvaliteta i kompetitivnost IRB-a u izabranim područjima
prirodnih znanosti i međunarodna prepoznatljivost Instituta.
Koje biste još promjene nastojali uvesti na Institutu tijekom vašeg mogućeg mandata?
Etlinger:
Definirao bih politiku zapošljavanja novaka te uveo procedure za
njihovo napredovanje. Uveo bih nastavu kao djelatnost Instituta te
definirao odnose IRB-predavač-fakultet-sveučilište. Osigurao bih uvjete
za osnivanje znanstvenog parka te rad zajedničkih spin-off firmi.
Povezao bih Institut s malim privatnim firmama na zajedničkim
istraživanjima uz 50 posto sufinanciranja te uz sudjelovanje u dijelu
dobiti.
Glasnović: Nužna je
reorganizacija Instituta. Založio bih se za razvoj
interdisciplinarnosti i snažnu povezanost s gospodarstvom. Tako bismo
stvorili model timova ljudi okupljenih oko projekata, pri čemu bih
projekte stavio iznad interesa pojedinaca, a što bi, uz sustav
nagrađivanja meritokracijom, omogućilo oslobađanje kreativne energije
svakog znanstvenika u grupi, dajući tako priliku i najmlađim kolegama.
Kraljević: Potaknuo
bih osnivanje sveučilišta za međunarodno prepoznatljive doktorske
studije, ali i za diplomske studije za koje Institut ima kvalitetnije
stručnjake nego postojeća hrvatska sveučilišta. Unaprijedio bih
kadrovsku politiku privlačenjem najboljih znanstvenih novaka sa svih
hrvatskih sveučilišta, uz jasna pravila o mentorstvu i poticanje
njihove istraživačke samostalnosti, te raspisivanjem povremenih
natječaja za gostujuće znanstvenike.
Sabolović:
U svome prijedlogu programa rada IRB-a naveo sam deset točaka. Od njih
bih izdvojio zajedničko sudjelovanje u IRB projektima svih
odgovarajućih institucija u Hrvatskoj, razvoj međunarodnih suradnji,
organizaciju hotela za posjetitelje i novake, te gradnju doma za
umirovljene istraživače, koji mogu poslužiti kao savjetnici mladima.
Žarković: Jačanjem
veza s bliskim institucijama pozicionirati IRB kao znanstveno-razvojnu
sponu Hrvatske prema EU. Izboriti se za povećanje proračunskih izdataka
za IRB uz porast izvanproračunskih prihoda od međunarodnih projekata i
suradnje s privredom, uz stvaranje znanstvenog parka i odjela za
nastavu. Izgraditi zgradu za boravak gostiju, umirovljenih znanstvenika
i znanstvenih novaka koji nemaju riješeno stambeno pitanje.
Žinić: Dosad
na IRB-u nije postojao sustav koji bi vodio ostvarivanju dobiti
komercijalizacijom otkrića. Želio bih utemeljiti sustav koji će
osloboditi kreativne potencijale i povećati stvaranje intelektualnog
vlasništva. Poticao bih i apliciranje na međunarodne fondove. Založio
bih se i za redefiniranje kriterija napredovanja u znanstvenim zvanjima
koji su se u nekim segementima pokazali kao kočnica razvoju kvalitete. |
 |
|
| 
|
 Lika: |
Rekordni prihodi županijskih cestara
|
| GOSPIĆ
– Na jučerašnjoj sjednici Poglavarstvo Županije ličko-senjske usvojilo
je izvješće o radu za prošlu te plan rada za ovu godinu ... |
| Rijeka: |
Kratke zimske radosti
|
| RIJEKA
– Prvi ovogodišnji snijeg zabijelio je jučer i Rijeku, pokrivši je s
jedan centimetar debelim pokrivačem od pahulja, koje su se zbog ... |
| Sport: |
Postajem gladan naslova
|
| RIJEKA
– Uhvatili smo ga u zrakoplovnoj luci u Amsterdamu, morao je čekati
dodatna četiri sata poslije otkaza leta za Milano. To je jedini ... |
|
PRETRAŽI: