Naslov
Etnometodološko konceptualiziranje sociološkog istraživanja
(The Ethno-Methodological Conceptualization of Sociological Research)

Autori
Leburić, Anči ; Kljaković-Šantić, Nela

Izvornik
Acta ladertina (1845-3392) 1 (2004), 1; 65-85

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
sociološka metodologija; empirijsko istraživanje; etnometodološki pristup; etnometoda; konverzacijska analiza
(sociological methodology; empirical research; ethno-methodological approach; ethno-method; conversation analysis)

Sažetak
Autorice raspravljaju o etnometodološkom kao relativno zanemarenom i neiskorištenom istraživačkom pristupu u suvremenoj sociološkoj metodologiji. Naglašavajući sposobnosti i pozitivne strane konceptualiziranja etnometodološkog pristupa u sociološkom empirisjkom istraživanju, u tekstu se tretiraju i eventualne poteškoće sa kojima se istraživač/ica društvene zbilje može susresti. Etnometodom istraživački se konstruira društveni svijet, daje mu se određeni smisao i orijentacija za djelovanje, ali se i tumače poduzete aktivnosti. No, glavni cilj metodologa je stvaranje socijalnih definicija, kao načina na koje sudionici istraživanja definiraju situacije i kako se ponašaju u odnosu na njih. Temeljna metodološka teza etnoistraživača jest tretiranje društvene zbilje kao aktivnog entiteta koji je u neprestanim, uvjetovanim interakcijama s pojedincima, koji su zapravo stvaratelji smisla. Sociologa će u istraživanju zanimati prvenstveno kako se taj smisao oblikuje, a ne kakav je smisao postignut. No, da bi se etnometodološki koncept uopće mogao realizirati u empirijskom sociološkom istraživanju nužne su određene pretpostavke, koje autorice naglašavaju. To su, prije svega, djelovanja i interakcije kojima sudionici pridaju neka značenja. Upravo ta sredstva koja se koriste u konstruiranju značenja, bit će najinteresantniji momenti etnometodološkog istraživanja. Konačno, svoju metodološku raspravu autorice zaključuju ilustracijom konverzacijske analize, kao jedne od najeminentnijih vrsta etnometodoloških analiza. Njeni su istraživački predmeti uglavnom utvrđivanje reda i pravilnosti u ljudskoj konverzaciji, kao jednom tipu specifičnog ponašanja. Zaključuju kako je nesumnjiv značaj takvih istraživačkih orijentacija koje direktno i neposredno analiziraju društveno djelovanje. Tim više, ovdje je riječ o adekvatnom empirijskom pristupu, koji svoja istraživanja naročito usmjerava prema aktualnim pojedinačnim društvenim djelovanjima i njihovim organiziranim sekvencama. Stoga su nesumnjive vrlo pogodne metodološke perspektive etnometodologije u budućim razvijenijim sociološkim istraživanjima.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA