|
|  |
 Znanost:
<<< Natrag |
| PITANJE ŠKOLOVANJA DANAS VIŠE NIJE »ŠTO UČITI?« VEĆ »KAKO UČITI?« |
Probijanje kroz globalnu informacijsku prašumu
|
Učenike
današnjice treba osposobiti u komunikacijskim vještinama, izvještiti ih
u korištenju informatičkih alata, te im time omogućiti brzo snalaženje
u sve brže promjenljivom društveno-ekonomskom okružju
Piše Duje BONACCI
|
 Baby
boom« u kasnim četrdesetim godinama proteklog stoljeća označio je
demografsku prekretnicu za zapadni svijet. Kako od tog doba natalitet
neprestano opada, demografska slika zapada znatno se promijenila u
odnosu na onu do prije drugog svjetskog rata. Današnje zapadno društvo
je društvo starih ljudi, a prema sadašnjim trendovima 2011. godine će
broj onih starijih od 60 nadmašiti broj onih mlađih od 20. Nadalje,
zbog sve opsežnije kompjutorizacije i automatizacije industrijske
proizvodnje te svjetske ekonomske globalizacije i tržište rada
doživjelo je značajne preinake. Za većinu ljudi sigurnost zaposlenja
danas više ne ovisi o uskoj specijalizaciji, već upravo obratno - o
sposobnosti praćenja brzo mijenjajućih potreba tržišta i neprestanog
svladavanja novih znanja i vještina. Pitanje školovanja danas stoga
više nije »što učiti?« - znanje današnjeg svijeta preopsežno je za bilo
kojeg pojedinca, a osim toga, do sirovih se podataka o bilo čemu lako
dođe u samo nekoliko klikova mišem. Pravo je pitanje »kako učiti?«, a
novo je poslanje školstva prvenstveno »podučiti vještinama učenja«.
Učenike današnjice treba osposobiti u komunikacijskim vještinama,
izvještiti ih u korištenju informatičkih alata koje će im olakšati
probijanje kroz globalnu informacijsku prašumu te im time omogućiti
brzo snalaženje u sve brže promjenljivom društveno-ekonomskom okružju.
U natavku vas vodim u kratku šetnju kroz suvremene pristupe
obrazovanju. Naravno, tri primjera koje ću navesti nikako ne
sačinjavaju potpuni pregled postojećeg stanja znanosti o učenju i
podučavanju. Ipak, vjerujem kako će vam ovaj mali kolaž barem dati
osjećaj koliko se danas ozbiljno radi na unaprijeđenju intelektualnog
razvoja budućih - ali isto tako i sadašnjih - generacija.
Formalno školovanje: knjiga »Kako ljudi uče«
Kao jedan od odgovora novim izazovima suvremenog formalnog školovanja
svakako valja predstaviti knjigu pod naslovom »Kako ljudi uče - mozak,
svijest, iskustvo i škola«. Ova knjiga, objavljena 2000. godine u
nakladi ugledne izdavačke kuće National Acade
Programi zvjezdarnice u Višnjanu
Već nekoliko godina, Hrvatska ima nekoliko izvrsnih programa rada s
nadarenima, a ovom bih prilikom izdvojio samo dva vezana za
zvjezdarnicu u Višnjanu. Prvi i stariji od njih je »Višnjanska škola
astronomije« (http://www.astro.hr/vsa/), ljetna astronomska radionica,
dok je drugi i nešto mlađi »S3 - Ljetna škola znanosti«
(http://www.astro.hr/s3/). U oba slučaja polaznici su školarci iz
cijele Europe a cjelokupni program se održava na engleskom jeziku. Uz
to, voditelji na S3-ju su hrvatski stručnjaci nove generacije - naši
poslijediplomci koji se školuju na prestižnim institucijama širom
svijeta. |
mies Press, izrađena je pod pokroviteljstvom američkog Nacionalnog
istraživačkog savjeta (National Research Council), te kao takva ona
predstavlja važan dokument američke strategije razvoja školstva u 21.
stoljeću. Na svojih gotovo tri stotine stranica, ovo izdanje pruža
čvrsti znanstveni uvid u teorijske i praktične probleme suvremenog
školstva. Primjeri i preporuke koje donosi temelje se na rezultatima
čitavog niza svjetskih istraživanja iz područja antropologije,
sociologije, psihologije i metodike nastave, a provedenih tijekom
proteklih pola stoljeća. Uz ovu knjigu, prije samo nekoliko tjedana
pojavio se i njezin »nastavak«, pod naslovom »Kako đaci uče: povijest,
matematika i prirodoslovlje u učionici«. Taj je pak naslov namijenjen
prvenstveno nastavnicima kao praktični metodički priručnik o tome kako
đacima u samoj učionici prenijeti zanos znanja iz različitih područja
znanosti. Najljepše od svega, oba su ova sveska u cijelosti slobodno
dostupna na internetu na adresama
http://www.nap.edu/html/howpeople1/ i http://www.nap.edu/books/0309074339/html/.
Neformalno školovanje: muzeji u novom ruhu
Zbog sve izraženije potrebe za cjeloživotnim učenjem postaje jasno kako
formalno školovanje ne može više u potpunosti zadovoljiti obrazovne
potrebe suvremenog čovjeka. Kao nadomjestak formalnom školovanju danas
se stoga razvija čitav niz neformalnih »vanškolskih« obrazovnih
programa i ustanova. U tom je duhu godine 1969. znameniti američki
fizičar i edukator, dr. Frank Oppenheimer, u San Franciscu utemeljio
tada jedinstvenu ustanovu, Exploratorium
(http://www.exploratorium.edu). Njegova želja bila je svoriti ustanovu
nalik muzeju čije bi poslanje bilo bitno opsežnije od pukog
sakupljanja, pohranjivanja i izlaganja znakovitih predmeta i
dokumenata. Osnutkom Exploratoriuma začet je pokret za »muzeje kao
središta aktivnog učenja«. Temeljna je filozofija tog pokreta kako
muzej posjetitelju treba pružiti ne samo pasivan uvid u svoje zbirke,
već dojmljiv interaktivni edukativni doživljaj u stvaranju kojega i sam
posjetitelj mora sudjelovati. Ova se filozofija otada toliko proširila
u profesionalnim muzeološkim krugovima da neke od njezinih načela sve
više počinju prihvaćati čak i potpuno tradicionalni muzeji i galerije.
Velika Britanija prva je od europskih zemalja slijedila primjer
Exploratoriuma: 1986 u Cardiffu je tako započeo s radom »centar
znanosti« Techniquest (http://www.techniquest.org). Danas u svijetu ima
gotovo tisuću ovakvih ustanova, a kao jedan od lijepih primjera ovakvih
aktivnosti u Lijepoj Našoj spomenimo nedavno pokrenuti projekt »Bunari
- tajne Šibenika« u Šibeniku (http://www.experia.hr/bunari-e.htm).
Tko želi znati više: rad s nadarenima
Kao posljednji primjer aktivnosti suvremenog obrazovanja, evo par
riječi o aktivnostima razvijenim posebno za potrebe nadarenih đaka. Sve
ekonomski jake svjetske države davno su shvatile koliki je grijeh iz
bilo kojeg razloga propustiti pružiti podršku i mogućnost ubrzanog
razvoja mladim talentima u bilo kojem području ljudskih djelatnosti.
Talenti današnjosti su potencijalni vrhunski profesionalci budućnosti,
pa zanemariti njihove moguće dodatne potrebe u školovanju izravno šteti
ne samo njihovoj osobnoj budućnosti, već i budućnosti čitave njihove
zemlje. Stoga zemlje kao što su Izrael ili SAD ulažu iznimno velika
sredstva u programe sustavnog rada s nadarenima. To rečeno, trebalo bi
ipak dodati i riječ upozorenja: stručnjaci upozoravaju kako pri razvoju
takvih programa treba jako paziti da se oni ne pretvore u programe
socijalne i intelektualne segregacije bistrih klinaca od ostalih
njihovih vršnjaka. Takav propust u konačnici nažalost može načiniti
više štete nego koristi, napravivši od mladog talenta društveno
neprilagođenu i emocionalno nezrelu osobu. |
 |
|
| 
|
 Rijeka: |
HNS će se distancirati od SDP-a
|
RIJEKA – Riječki HNS-ovci odlučili su se na potpuni odmak od SDP-a zbog situacije s istražnim povjerenstvima u Saboru.
... |
| Rijeka: |
Četiri poslovne zone oživljavaju Čavle
|
| ČAVLE
– Općina Čavle i ove će godine znatan dio proračunskih sredstava
uložiti u izgradnju i održavanje komunalne infrastrukture u poslovnim
... |
| Svijet: |
Spremni na obostrani prekid vatre
|
| RAMALLAH
– Američka državna tajnica Condoleezza Rice pozvala je u ponedjeljak
Izrael i Palestince da poduzmu istinske napore za mir na ... |
|
PRETRAŽI: