Naslov
Tragom domaćeg iskustva u vrtnoarhitektonskom stvaralaštvu renesansnog Dubrovnika
(Influence of the local experience onto the renaissance garden architecture in Dubrovnik)

Autori
Šišić, Bruno

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Likovna kultura Dubrovnika 15. i 16. stoljeća, Exegi monumentum. Znanstvena izdanja ; 2 / Fisković, Igor - Zagreb : MGC-Muzejsko-galerijski centar, 1991, 82-90

Skup
Simpozij Likovna kultura Dubrovnika 15. i 16. stoljeća

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.05.1987. - 20.05.1987

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Dubrovnik; srednjovjekovno iskustvo; utjecaj na renesansnu vrtnu arhitekture
(Dubrovnik; the medieval experience; influence onto the Renaissance garden architecture)

Sažetak
U 13.stoljeću, vjerojatno još i ranije, predgrađa Dubrovnika bila su zauzeta tzv. korisnim vrtovima (jardin d'utilité, Nutzgarten), u kojima se uzgajalo voće, povrće, vinovu lozu, aromatsko i ljekovito bilje i cvijeće. Vrtlarske vještine nisu bile slabije razvijene od naprednijih zemalja Sredozemlja. Kako su ovi vrtovi često bili smješteni na nagnutom zemljištu, uobličeni su u terase poduprte suhozidovima. Na pogodnom mjestu u vrtu podizane su pergole, koje su nosile vinovu lozu. Ranije, pergole su u cjelosti bile izrađene od drva, no od sredine 15. stoljeća kao potpornji javljaju se fino klesani kameni stupovi. Od druge polovine 13.st. u nekim vrtovima podignute su obiteljske kapelice. Kasnije, postale su obilježjem svakog bolje uređenog vrta. Od kraja 14.st. i tijekom prvih desetljeća 15.st. podizani su vrtovi oko gotičkih kuća u predgrađu Dubrovnika, duž obala Rijeke dubrovačke (Omble) i uokolo Gruškog zaljeva. Pored koristi, služili su također i ugodi. U nekima od njih bile su podignute posebne terase, koje su služile kao orsani i vidikovci. Značajan prilog vrtnoj arhitekturi pružili su samostanski vrtovi. Po načinu uređenja posebno se isticao vrt romaničko-gotičkog klaustra franjevačkog samostana u Dubrovniku. Svo to iskustvo, prikupljeno tijekom srednjega vijeka, postalo je u Dubrovniku osobito značajnim čimbenikom koji je utjecao na brojne, posebno uobličene, vrtove za ugodu oko renesansnih ladanjskih rezidencija. SUMMARY INFLUENCE OF THE LOCAL EXPERIENCE ONTO THE RENAISSANCE GARDEN ARCHITECTURE IN DUBROVNIK In the 13th century, and probably even earlier, there were so-called utility gardens(jardin d'utilité, Nutzgarten) in the suburbs of Dubrovnik, where fruit, vine, vegetables, aromatic and medicinal plants and flowers were grown. The gardening skills were not less developed here than in the more advanced countries in the Mediterranean. Since these gardens were often situated on sloping ground, they were arranged in terraces, underpinned by dry-stone walls. In suitable places pergolas carrying vine were put up. The early pergolas were supported by wooden constructions, the later ones by finely carved stone pillars. From the second half of the 13th century family chapels were built in some of these gardens, which later became a general feature of every carefully planned garden. At the end of the 14th century and during the first decades of the 15th century, gardens were built around the Gothic houses in the suburb of Dubrovnik, along the river Ombla and the bay of Gruž. The gardens were meant for rest and recreation, too. They also contained terraces used as arsenals and gazebos. A special contribution to the garden architecture was provided by monastery gardens. The garden of the Romanesque and Gothic cloister of the Franciscan monastery in Dubrovnik stands out by its style. All the experience gathered throughout the Middle Ages became in Dubrovnik an important factor influencing the numerous, specially planned "pleasure gardens" (jardin de plaisir) around the Renaissance summmer residences.

Izvorni jezik
Hrvatski

Napomena
Znanstveni skup uz izložbu "Zlatno doba Dubrovnika"

POVEZANOST RADA