Pregled bibliografske jedinice broj: 186088
Moral kao pravni standard u hrvatskom zakonodavstvu
Moral kao pravni standard u hrvatskom zakonodavstvu // Hrvatska pravna revija, IV (2004), 12; 3-15 (podatak o recenziji nije dostupan, stručni članak, stručni)
CROSBI ID: 186088 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Moral kao pravni standard u hrvatskom zakonodavstvu
(Morality as a Legal Standard in Croatian Legislature)
Autori
Rajko, Alen
Izvornik
Hrvatska pravna revija (1332-8670) IV
(2004), 12;
3-15
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, stručni članak, stručni
Ključne riječi
moral; javni moral; moral društva; poslovni moral; juridičko i metajuridičko područje
(morality; legal standard)
Sažetak
Nakon kratke uvodne analize pravne dimenzije pojma morala i njegovih razgraničenja spram drugih normativnih područja te razmatranja nomotehničkog aspekta morala, raščlanjuje se pitanje morala kao jednog od temelja ustavnog poretka te morala kao pravnog standarda u hrvatskom zakonodavstvu, a naročito: ograničenja sloboda i prava radi zaštite morala (prema ustavnom pravu i drugim granama prava) ; ograničenja i dužnosti utemeljene na moralnim standardima koje propisuje obvezno pravo (restriktivna i pozitivna komponenta) ; procesna pitanja povezana sa zaštitom morala (isključenje javnosti, ograničenje stranačke dispozicije i ograničenje ovrhe) ; "rubno" područje etičkih kodeksa. Na najopćenitijoj razini, pravni standard morala javlja se: sa stanovišta svoje funkcije, u restriktivnoj i pozitivnoj varijanti ; sa stanovišta svoje normiranosti, kao pravom priznati institut i kao prešutni kriterij odlučivanja ; sa stanovišta preciznosti (izričitosti) kojom je normiran, u obliku izričitih normi, kao neizravni element drugih normi, kao racionalno utemeljenje etičkih kodeksa te kao bitni sastojak općih pravnih načela (napose vladavine prava). Moral kao pravni standard zastupljen je u znatnom broju grana hrvatskog prava, kako na javnopravnome, tako i na privatnopravnom području. Takva široka zastupljenost posljedica je: s formalnog gledišta, nemogućnosti potpunoga pravnog uređenja društvenih odnosa isključivo u okviru juridičkog područja ; s materijalnog gledišta, brojnosti i važnosti moralnih pravila u raznim društvenim odnosima. Primjenjivači prava dužni su u svakome pojedinačnom slučaju utvrđivati "pravi sadržaj" pojma morala kao pravnog standarda, vodeći prvenstveno računa o funkciji njegova normiranja u odnosnom propisu, uobičajenome i široko prihvaćenom sadržaju pojma u okviru konkretnih društvenih odnosa, kao i o zahtjevu uzdržanosti prilikom tumačenja pravnog standarda morala u njegovoj restriktivnoj varijanti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
