ࡱ> xzw5@ҟbjbj22 .XXDbbbbbbbvTrv   $ R'* b bb ^^^bb ^ ^ ^jbbj s \>^j 0 jQQjvvbbbbQbj4^ vv$^vv SEQ CHAPTER \h \r 1Robin Harris, Dubrovnik A History. London: SAQI, 2003., 503 str. S ratom i prijelomima 90-ih doaao je i privremeni, politi kim interesima motivirani interes svjetske javnosti za povijest zemalja bivae Jugoslavije. Na valu tog pragmati nog interesa nastao je niz kratkih pregleda povijesti novih dr~ava, pa tako i Hrvatske. Te knjige, dakako, nose svoj autorski pe at i osobitosti, no zajedni ko im je da su usmjerene prije svega prema politici, odnosno suvremenosti. `to se dublje spuataju u vrijeme njihov je interes sve bljei, jer im je glavna svrha objasniti zainteresiranoj svjetskoj, prije svega politi koj i novinarskoj publici, tko je tko na ovim prostorima, tko je prav ili kriv. Robin Harris je povjesni ar, s oksfordskom doktorskom diplomom, ali i politi ar, dugogodianji du~nosnik britanske dr~avne uprave i savjetnik nekadaanje britanske premijerke Margaret Thatcher. Danas je novinar koji se bavi jugoisto nom Europom, a napose podru jem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Te injenice upuuju na ve spomenuti publicisti ki pristup, no krivo, jer Dubrovnik, A History iskazuje druga ije zanimanje za naau povijesnu baatinu. Veina spomenutih djela nudi kratki sa~etak srednjovjekovnih i ranonovovjekovnih zbivanja, neato pa~nje posveuju 19. stoljeu, a pravi interes stavljaju u dvadeseto stoljee, preciznije u njegovu drugu polovicu. Obratno od toga, Robin Harris najveu je pa~nju posvetio srednjovjekovnim korijenima, renesansnom usponu i ranonovovjekovnim krizama grada, dakle starijoj povijesnoj baatini, dok je razdoblje nakon Republike ostalo tek u naznakama temeljnih problema. Neizostavno ~elim spomenuti izniman trud koji je autor ulo~io kako bi napisao ovu knjigu, jer taj trud govori o strasti koja je sol svakog pisanja. Naime, Robin Harris smatrao je da ne smije zanemariti razmialjanja i zaklju ke hrvatske historiografije zbog toga ato je ona nastala u jednom malom jeziku. S tim problemom Harris se uhvatio ukoatac na na in koji ne bi trebao biti iznenauju, ali ipak jest: nekoliko je godina u io hrvatski jezik, a potom dolazio itati u dubrova kim knji~nicama i arhivu. Harrisov je interes za Dubrovnik potaknut ne politikom niti novinarskim zadaama, ve oduaevljenjem koje je u njemu ta povijest izazvala. Dubrovnik oduaevljeno naziva jedinstvenim eksperimentom, po svojoj prirodi i po svojem uspjehu, toliko osobitim da to nerijetko uzrokuje i animozitet. Nadahnut time, ~elio je ispuniti prazninu i prenijeti svijetu zaklju ke najbolje dubrova ke historiografije, i tako airokoj publici predo iti povijest Dubrovnika ije zna enje, po njegovu mialjenju, daleko nadmaauje veli inu i snagu Republike. Taj je cilj Harris i ostvario: ponudio je stranoj publici itljivo, pregledno, prili no obuhvatno djelo. Autoru valja priznati da je nakon dvotomne Povijesti Dubrovnika Vinka Foretia, iz 1980. godine i kratkog Stullijeva pregleda Povijest Dubrova ke Republike iz 1989. godine, bio prvi koji je na petstotinjak stranica ponudio sintezu dubrova ke povijesti od nastanka grada do zbivanja u Domovinskome ratu. Od nemale je va~nosti i to ato se radi o prvom pregledu dubrova ke povijesti objavljenom na engleskom jeziku. Struktura djela koja daje prvenstvo kronologiji politi kih zbivanjima i odvaja ih od drugih podru ja ~ivota, otkriva autora utemeljenog u tradicionalnoj historiografskoj akoli. Podijelivai knjigu u dva dijela, do potresa i nakon potresa, svaki je od tih dijelova definirao prije svega politi kom kronologijom, a nakon toga nizao druge teme u odvojenim ladicama. Ipak, Harrisova je povijest i u tom smislu poneato druga ija od Foretieve  kronoloaki pregled najva~nijih dogaaja i pojava, prekidaju katkada i neo ekivane problematske epizode, analize pitanja koja autora osobito zanimaju ili onih kojima su se istra~iva i dubrova ke proalosti intenzivnije bavili. Za hrvatsku je historiografiju bitno to ato je Harris u svoju sintezu uklju io i produkciju 80-ih i 90-ih godina, djela napisana nakon posljednjih dviju sinteza. Ujedno, ta je produkcija doprinjela bogatstvu Harrisove sinteze unijevai u nju i nove pristupe, teme i razmialjanja o povijesti Dubrovnika u vrijeme Republike i kasnije. Za airu kulturnu publiku Dubrovnik. A history je kvalitetan, te no pisan, vrlo prihvatljiv pregled povijesti Dubrovnika. Kao ato i sam ka~e, Robin Harris nije imao ambiciju napisati posve novu, istra~iva ku, autorski izvornu povijest Dubrovnika. Naprotiv, on je ~elio sintetizirati postignuto i sasvim je legitimno ispunio prazni prostor svojim vrijednim djelom. Meutim, rekla bih da autorova koncepcija, uza sav trud ipak nije dosljedno i do kraja provedena. Ono ato, po mom mialjenju, najviae nedostaje ovoj sintezi je izvorna graa. Na po etku djela on govori o arobnosti dubrova kog arhiva, o jedinstvenim mogunostima rada u tom arhivu, o bogatom kulturnom prinosu jedinstvene vrijednosti za slavenski svijet i itavu Europu, a ja bih tome dodala i itav Mediteran. Raditi ondje ne zna i baviti se samo jednom regijom, nekom uskom problematikom, jer bogatstvo toga arhiva otvara velike mogunosti uvida i uranjanja u ~ivot proalih vremena (osobito srednjovjekovlja), mnogo vee no ato je to mogue u drugim hrvatskim gradovima i regijama. Fernand Braudel to je odavno shvatio i zabilje~io da je dubrova ki arhiv... daleko najdragocjeniji od svih za naae poznavanje Sredozemlja. Hrvatska historiografija to po esto ne shvaa, te bavljenje dubrova kom povijeau posve neutemeljeno gura u kategoriju marginalnog, zavi ajne povijesti. To bogatstvo Arhiva Republike u Harrisovoj knjizi, na~alost, nije vidljivo. Takoer, premalo je koristio i objavljene izvore, kako isprave, tako i zapisnike vijea i sudske zapisnike, zakonske zbirke, ugovore, poslovne knjige, diplomatska pisma i druge vrste grae. Primjerice, govorei o pravu Dubrova ke Republike ograni ava se na objaanjavanje Statuta iz 1272. dok ostale zakonske zbirke Liber omnium reformationum, Liber statutorum doanae, Capitolare dela dogana grande, Ordines Stagni, Liber viridis i Liber croceus, ostaju jedva ili nikako spomenute (iako su sve objavljene). To zna i da velika pravna reforma u 15. stoljeu koja je ozna ila bitno sna~enje institucija vlasti, odnosno dr~avnosti Republike, kao i veliko proairenje teritorija, nije ni natuknuta. Jednako tako niti pravna dekadansa, odraz slabljenja institucija vlasti Republike, o kojoj svjedo i posljednja zakonska zbirka, Liber croceus (1460-1803.). Zbog nepoznavanja arhivske grae autoru se moglo dogoditi da, govorei o Vijeu umoljenih, spomene samo Secreta Rogatorum, tajne zapisnike od kojih je samo nekoliko sa uvano, jer ih je vlada sama uniatavala, a ne i Acta Consilii Rogatorum, seriju na kojoj se temelje spoznaje o najva~nijim politi kim i druatvenim pitanjima u Republici. `toviae, od zapisnika vijea koristi samo objavljene i to ne sve (el ieve da, Dinieve ne), dok neobjavljene zapisnike uope ne konzultira, pa to dovodi do nesrazmjera u obradi pojedinih razdoblja. O sudstvu Harris govori samo temeljem norme, i to samo statuta, ne i ostalih zakona koji bi mu ukazali na duboke promjene u pravnoj regulativi, kako u graanskom tako i u kaznenom pravu. Uope ne uzima u obzir na stotine knjiga sudskih zapisnika koji pokazuju stvarnu provedbu i primjenu zakona. Govorei o brodovima i plovidbi Harris se oslanja samo na statut iz 1272., kada je pomorski uspjeh Dubrova ke Republike bio joa jako daleko. Ordo marinaritiae iz 1515. i Ordines artis nauticae secundum consuetudinem civitatis Ragusii iz 1557. ( o kojima je B. Stulli napisao vrsnu raspravu) uope se ne spominju. Kada govori o braku i mirazu spominje zakone o tome, ali ne i izvanredno dobro sa uvane serije bra nih (Pacta matrimonialia) i miraznih ugovora (Libri dotium). Takoer, Harris se esto nekriti ki oslanja na kronike, ne provjeravajui njihove navode u drugim izvorima. Tako e primjerice, o Crkvi bosanskoj govoriti temeljem izvjeataja kronike Junija de Resti iz 17. stoljea i Fineove knjige The Bosnian Church, New Interpretation, New York, 1975, a zaboraviti mnoge suvremene isprave koje o tome svjedo e, a prije svega brojne knjige i radove Franje `anjeka (i prije njega Jaroslava `idaka, ire Truhelke...) koje bi mu omoguile da izbjegne neto nosti i nejasnoe u vezi doktrinalnog statusa Crkve bosanske, njezinih druatvenih implikacija, i odnosa s Dubrovnikom. S time je vezano i slo~enije pitanje slavenskog bogoslu~ja na podru ju dubrova ke opine koje se nipoato ne svodi na bosansku herezu. Istina je da je literatura o vjerskim odnosima i religioznosti uope prili no zanemarena u hrvatskoj/dubrova koj historiografiji, no Harris nije iskoristio niti ono ato o tome postoji. I kada govori o slu~bama oslanja se na kronike, iako o slu~bama postoje zakoni, zapisnici koji proizlaze iz njihova rada, te brojni radovi i knjige. Zbog toga je sustav slu~bi i tijela Republike u ovom prikazu ostao nejasan. Sli no, govorei o reformi fran*,Hn p T \ b x z  *068RTl xpxpxhxhh'7~CJaJhJCJaJhEg)haCJaJh"CJaJh?CJaJhEg)h \CJaJhEg)hxCJaJh,CJaJhR]h,CJaJmH sH "hR]h,5CJ\aJmH sH hR]h,CJaJhR]h,CJaJmH sH %jhR]h,CJUaJmH sH (((DX]Z]m $`a$gdW~$a$gde7$a$gdW`gd[e`gdv`gdI $`a$gdE $`a$gd gd:~`gd'7~`gdz^gd,ҟ hv@$(j2<Rp&TVXvj l r >!j!!!"X"#%*&&ººݺºպº¯hEg)h]CJaJhEg)h&xCJaJhf}CJaJhEg)haCJaJh?CJaJhvqCJaJh>3CJaJh'7~CJaJhJCJaJhEg)h'7~CJaJ>&&,'j'(())***+d,D/P/20022L3T333333D444\5`5Z6>7@7\7b777ǼǼ~rgr~_~h CJaJhCh CJaJhCh 6CJaJhEg)h CJaJhhUCJaJh0}CJaJh CJaJh8CJaJhqMCJaJhEg)hC_{CJaJhEg)hS:CJaJhEg)h]CJaJhCJaJhEg)h8CJaJh>3CJaJhEg)h'7~CJaJhC_{CJaJ%78&9J9L:f:t:~:T;v;2<`<=>>>B BBBDBZBBtCHDnDDDDD塕tk[[ShECJaJh h 6CJaJmH sH hWhnH tH hWhW6hnH tH hWCJaJh+$VhWCJaJh+$VhW6CJaJhWCJaJmH sH hhUCJaJmH sH h-eMh 6CJaJmH sH h.{CJaJmH sH hXsh 6CJaJmH sH h CJaJmH sH hEg)h CJaJmH sH DDEFFFKcJcXccº¸°s^LAAhEg)hvCJaJ#hvB*CJOJQJ^JaJph)hEg)h)iB*CJOJQJ^JaJph)hEg)hoB*CJOJQJ^JaJph)hEg)h+B*CJOJQJ^JaJphhEg)h+CJaJhvCJaJhC_{CJaJUhECJaJhECJaJmH sH hEg)hECJaJmH sH hEg)hE6CJaJmH sH hvaCJaJhEg)hECJaJjeva kog samostana 1436, on slijedi nepouzdane i ature podatke Ranjinine kronike, a ne i zapisnike Vijea umoljenih i Velikog vijea koji otkrivaju sve detalje te reforme. Harrisovo djelo posredno upozorava na neke injenice o hrvatskoj historiografji. Naime, iako je dubrova ki odjeljak hrvatske historiografije mnogo bogatiji od ostalih i tu se osjea nedostatak monografija, to jest izvornih, opse~nih istra~ivanja pojedinih tema i problema. Taj nedostatak dovodi do praznina u znanju o proalosti i do bavljenja jednim te istim tezama. Ta se disproporcionalnost znanja osjea u Harrisovu djelu  nekim temama posveuje mnogo viae prostora nego ostalima naprosto zato ato su istra~enije. S druge strane, njegov izbor literature pokazuje nedostatke. Ve sam spomenula da se obraa i novijoj historiografiji  veina najva~nijih naslova nije izostala, no ima mnogo vrijedne literature koja nije upotrijebljena. Nedostaju mi mnogi radovi Petra Matkovia, ure Krblera, Bernarda Stullija, Vinka Foretia, Ignacija Vojea, Gregora remoanika, Josipa Lu ia, Balda Bogiaia, Rafa Bogiaia, Mihajla Dinia, Milana Preloga, Zdenke Markovi, Cvita Fiskovia, Igora Fiskovia, Mirka Dra~ena Grmeka, Ive Peria, }arka Mulja ia, Stjepana Krasia, Brune `iaia, Ljerke Schiffler, Dunje Faliaevac, Vesne Miovi Peri, Nelle Lonza, Ivice Martinovia, Slobodana P. Novaka, Mom ila Spremia, Nenada Fejia i drugih. Jedan od razloga tome su preferencije autora koji se ipak viae okree prema politi kim i gospodarskim temama, funkcioniranju administracije, porijeklu grada, nego prema, primjerice, duhovnosti, vjerske osjeajnosti, umjetnosti. Zbog toga neki problemi ostaju preaueni, drugi nedore eni, dok u treima izostaje joa uvijek otvorena diskusija. Drugi razlog le~i u tome ato se autor u koncipiranju svoga djela ipak viae oslanjao na stariju literaturu. Takoer, u radu nedostaje konteksta; konteksta Mediterana, a prije svega Jadrana, odnosno Dalmacije (radi ilustracije, Harris uope ne konzultira sintezu hrvatskog srednjovjekovlja Tomislava Raukara). Zbog takvog pristupa Dubrovnik vidimo previae izolirano od konteksta povijesti Dalmacije, Bosne, Hrvatske, balkanskih dr~ava, ali i Venecije i drugih talijanskih gradova i dr~ava, papinstva, Sredozemlja. Nadalje, tradicionalizam Harrisova pogleda na povijest dovodi ga u teakoe kada napusti sigurne okvire koje mu pru~a politi ka kronologija i upuata se u avanturu problematskog pristupa povijesti. Meu problematskim poglavljima kvalitetom se isti e ono o gospodarskom razvoju Dubrovnika, po svoj prilici zato ato je o tome viae napisano na stranim jezicima. Ipak, moram primijetiti, da Harris inzistira na razdvojenosti, ak i konkurentnosti dubrova ke kopnene i pomorske trgovine, neodr~ivoj tezi koju je promovirala srpska historiografija. Nakon Braudelovog Mediterana i niza drugih djela, takve interpretacije posve su zastarjele, jer je jasno da je i ta kopnena trgovina samo jedan odvjetak mediteranske srednjovjekovne konjunkture, u kojoj Dubrovnik na Balkan posreduje ne samo robu nego kulturu Mediterana. No, to nije samo do Robina Harrisa, ve i do hrvatske historiografije koja ve tradicionalno zanemaruje gospodarsku povijest, tako da ona joa eka prava istra~ivanja i nov pristup. Dobro su takoer pokrivena i poglavlja o zdravstvu, socijalnoj skrbi i obitelji, zahvaljui recentnoj literaturi o tim temama. Primjetno je da na stranicama ove knjige nedostaju dubrova ke ~ene, ato je svojstveno tradicionalnom pristupu koji povijest vidi samo u velikim stvarima. Osim Cvijete Zuzori i nekoliko ~ena iz 14. stoljea ne susreemo ih uope, iako su prisutne i u izvorima i u literaturi, u historiografiji i u povijesti knji~evnosti. Autor dosta govori i o Crkvi, ali viae kroz odnos dviju vlasti i kroz institucionalni okvir. Vjerska osjeajnost, lai ka pobo~nost, osobito ~enska, odnos laika i crkvene hijerarhije, kult svetaca, smrt i do~ivljaj onostranog, pogrebni obi aji, ostaju posve zanemarena pitanja (iako postoje radovi o tome). Poglavlja o knji~evnosti puna su ozbiljnih propusta. Prije svega, autor se o ito zanima samo za renesansnu knji~evnost, kojoj dodaje samo Ivana Gundulia, iva Bunia Vu ia i Junija Palmotia. O tradiciji knji~evnosti prije 1450. i o knji~evnom ~ivotu od 17. stoljea dalje niti rije i. Osim toga, Harris zanemaruje latiniste i poeziju vjerske tematike, tako da cjelina dubrova ke knji~evne produkcije ostaje neosvijetljena. Takoer, propuata kontekstualizirati dubrova ku knji~evnost u okviru hrvatske knji~evnosti. Jezikoslovlje je takoer zapostavljeno, kao i filozofija. Zbog toga ato umjetnost, od knji~evnosti do slikarstva predo uje kroz biografije va~nih pojedinaca, izostaje problem recepcije, odnosno kulturnog ~ivota grada. Tako se moglo dogoditi da izostane bilo kakav komentar o srednjovjekovnoj glazbi, iako je opina dr~ala plai niz svira a i sami su graani muzicirali. No, svakodnevica ~ivota u ovom djelu nije prisutna. Najva~niju cezuru u tijeku dubrova ke povijesti Harris vidi u potresu 1667. godine, pa je upravo to razdjelnica dvaju dijelova njegove knjige, to ka koja ozna ava po etak kraja. Meutim, prvi znakovi slabljenja Dubrovnika bili su istovremeni s njegovim vrhuncima  javljaju se u samo Zlatno doba, u 16. stoljeu. Potres je bio va~an dogaaj s velikim posljedicama, ali mnogi znaci slabljenja primjetni su mnogo prije njega. Drugi dio knjige aturiji je i siromaaniji, utoliko viae ukoliko se bli~i suvremenosti. O ito je da Harris gleda Dubrovnik u luku uspona i pada s vrhuncem u 15. i 16. stoljeu. Tradicionalni pojam napretka njegov je kriterij u ocjeni povijesnih zbivanja, pa ga viae zanimaju sjajna stoljea Republike, a manje graanski Dubrovnik. Zbog toga nakon pri e o potresu i kronologije politi kih zbivanja izostaju poglavlja raznolike druatvene i kulturne tematike kakva se ni~u u prvom dijelu knjige. `teta, jer i u vremenima gospodarskog i politi kog antiklimaksa ~ivi se ~ivot, ima pomaka, postoji duhovnost. U tom bi razdoblju bilo zanimljivo ispitati funkcioniranje starog sustava i kulturnih obrazaca u novom vremenu, prikazati kako to opstoji pre~ivjela forma srednjovjekovnoga grada-dr~ave uhvaena u koatac s modernim dobom. Harris, kao tradicionalist, povijest vidi kao povijest  velikana , pa u 18. stoljeu govori o  dvije figure stvarne meunarodne va~nosti , Luki Sorko eviu i Rueru Boakoviu. No, ka~emo li da Dubrovnik u 18. stoljeu nije bio jaki kulturni centar i da je producirao te dvije velike osobnosti ato smo time rekli o kulturnim obrascima, refleksiji meunarodnih kulturnih pojava, o ukusu, kulturnom ~ivotu grada? Nije li tu mogla pomoi  Anica Boakovi i  U salonu Marije Giorgi Bona Slavice Stojan, kao i niz drugih djela? I sam Harris pada u proturje je kada govori o  stagnaciji i konzervativizmu , a potom o  kozmopolitskom ukusu i sofisticiranoj kulturi . Posljednje poglavlje knjige nosi rje it naslov  Sjene Dubrovnika . Koncipirano je kao postscriptum povijesti Dubrova ke Republike na dvadesetak stranica. Naglasak je stavljen na pokuaaje restauracije Republike, te jezi no i nacionalno pitanje. Malo ili niata re eno je o izdisajima vlasteoskog svijeta, ugraivanju baatine u graanski Dubrovnik, o poduzetniatvu, vilama, interijerima, institucijama, turizmu, akolstvu, vjeri, svakodnevici. Dvadesetostoljetna povijest Dubrovnika najveim je dijelom presko ena, ak i na planu politi ke dogaajnice: na ubojstvo Stjepana Radia nadovezuje se Domovinski rat. Govorei o Domovinskom ratu Harris se iskazuje kao vrsni diplomat i politi ar koji maestralno analizira ideoloaku podlogu srpske i crnogorske agresije na Dubrovnik (i itavu Hrvatsku) i njezinu posvemaanju neutemeljenost u cjelokupnoj povijesti grada, te poznate nam zablude meunarodne diplomacije. Meutim, bez konteksta pozicije Dubrovnika u socijalisti koj Jugoslaviji i nastanka samostalne hrvatske dr~ave, bez cjelokupnog druatvenog i kulturnog ~ivota grada, nemamo cjelovitu sliku nego tek krnju natuknicu. Harris smatra da je i danas povijest Dubrovnika zna ajnija od njegove sadaanjosti. No, nije li baatina va~na onoliko koliko ~ivi u sadaanjosti? Je li danaanji Dubrovnik samo sjena zlatnog Dubrovnika ili je mjesto sa svojim ~ivotom, s bogatom baatinom, ali i budunoau? `to rei na kraju? Ovu knjigu svakako vrijedi uzeti u ruke, posebice kao prvu informaciju i po etni vodi  za dalje itanje. Kao ato je autor i nakanio, ona viae odgovara stranoj publici kojoj pru~a prvi uvid u povijest Dubrovnika i u postignua dubrova ke historiografije. No, potpunu, istra~iva ku, inovativnu sintezu koja e o~ivjeti grad Dubrovnik u njegovim povijesnim mijenama joa ekamo. Zdenka Janekovi Rmer cdddeeeeefVfffffffg6hh6iii|jjjkl6llmmmmvnvnfnvnv^hcCJaJhF!CJaJhECJaJhEg)hECJaJ)hEg)h\B*CJOJQJ^JaJph)hEg)hB*CJOJQJ^JaJph)hEg)hB*CJOJQJ^JaJph)hEg)h)iB*CJOJQJ^JaJphhvaCJaJhEg)hvCJaJhvCJaJhnCJaJh8lBCJaJ!mmm0o^oooopppFrHrJrrrlsttt.urupvpwrwwx&y(yyz\zxzzz{X{\{{L|n|}}}}պպպղ͚zŪŪrh CJaJh\CJaJhcCJaJhVzxCJaJh[eCJaJhf CJaJheCJaJh4+CJaJhvCJaJhEg)h*7CJaJhCJaJh$*CJaJh*7CJaJhajCJaJhAD CJaJ#hvB*CJOJQJ^JaJph,}~~h4F\چfh (HмummemmmYh$CJaJmH sH hf CJaJh$CJaJhf CJaJmH sH hGmCJaJmH sH h 4bCJaJmH sH hGmCJaJho*ho*CJaJho*CJaJhcCJaJh\CJaJmH sH hKJCJaJh4mCJaJh/:CJaJh\CJaJh{+CJaJh CJaJhCJaJHV\$2@Bvx&(Бޑ&(|~\^>4v质xxlxlxlhW~CJaJmH sH h0"CJaJmH sH ho}CJaJmH sH hOYCJaJmH sH hWCJaJmH sH he7CJaJmH sH hkCJaJmH sH h 4bCJaJmH sH ho*CJaJmH sH ho*CJaJh$CJaJh$CJaJmH sH hQ=CJaJmH sH *vB~ڝПҟIJ)hEg)hW~B*CJOJQJ^JaJph#hW~B*CJOJQJ^JaJph#hC_{B*CJOJQJ^JaJphhe7CJaJmH sH hCJaJmH sH h0"CJaJmH sH hW~CJaJmH sH h?'CJaJmH sH Пҟ$a$gdW~,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List.X@. aEmphasis6]D WXY ab]##+U6==C>CDDDDDD0000000000 00(0X080@0@0@000WXY ab]##+U6==C>CDDD0000000000 000X00@0@0@ &7Dcm}Hvҟ'*+,-PQRSTҟ(Uҟ)D 6B6BBBBBBBBB;C3G/46e78ma<Pv@8lBKJKAM-eMJ_RhU \M]_b 4b dajGm_ovqXs7tJCvVzxfyC_{0}f}o}'7~.{O&x@ W~F5n\W)~H$8W?cqMzkOYQnz$>CJ%c_ &c{A7z^)i{Ix@)Ef cy&[e\}va S:] 'o,Q=o}/: 7'?a/::~@DDDD "D "&(*,246<>B\UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial3z Times"1ꄆV9H :#}H :#}!4DD3QH ?H~Robin Harris  jedan u nizu pregleda povijesti balkanskih zemalja koji su nastali kao plod nesretno poja anog interesa za ov..Oh+'0 ,8DP` lx   Robin Harris jedan u nizu pregleda povijesti balkanskih zemalja koji su nastali kao plod nesretno pojaanog interesa za ovobi.bibibiNormala.rm137Microsoft Word 10.0@}O@A-@|\>H :՜.+,0h hp|  G. }#DA Robin Harris jedan u nizu pregleda povijesti balkanskih zemalja koji su nastali kao plod nesretno pojaanog interesa za ov Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVXYZ[\]^`abcdefhijklmnpqrstuvyRoot Entry F"\>{Data W1Table_WordDocument.SummaryInformation(gDocumentSummaryInformation8oCompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q