ࡱ> 9 ,qbjbj17@l> > > 8v $ ,c]l  [[[[[[[$^ `p \" \& ]&&&$   [&[&&/(NY[ NX.> !r[0[3]0c][0_am%_a[& JEZI NI ELEMENTI U FUNKCIJI (KVAZI)ZNANSTVENOSTI REKLAMA Diana Stolac U radu se uvodno govori o reklami kao izrazito invazivnoj tekstnoj vrsti, funkciji reklame i jezi nim obilje~jima reklamnoga diskursa. Iz cjelovite analize jezika reklama izdvajaju se jezi ni elementi kojima je funkcija doprinijeti dojmu o postojanju stru ne i znanstvene osnove reklamne poruke. Analiza tih jezi nih elemenata pokazuje da su ta sredstva esto upravo suprotnoga u inka, odnosno da su zapravo pokazatelji nepostojanja stru noga, znanstvenoga i istra~iva kog diskursa u pozadini takvih reklamnih poruka. Oprimjerenje je na reklamama za kozmeti ke proizvode. Izmeu tekstnih vrsta koje nas svakodnevno okru~uju i kojima smo esto i nevoljno izlo~eni svakako posebno mjesto zauzimaju reklame. Dapa e, reklama je izrazito invazivna tekstna vrsta, od koje se vrlo teako branimo. Lai ka (i ne samo lai ka) percepcija teksta jest podu~i niz logi ki povezanih re enica, pa mnogi iz toga razloga reklamu i ne primjeuju kao vrstu teksta. Ipak, definiramo li tekst kao viaedimenzijsku komunikacijsku jedinicu, korelat komunikacijskoga ina u komunikacijskom procesu (Ivaneti, 2003), te ako znamo da su funkcije teksta ekspresivna, kontaktivna, informativna i direktivna, te dodamo li im i estetsku (Ivaneti, 2003), tada je zaista mogue reklamu percipirati kao tekst. A reklama i jest tekst, ne samo po opisanoj strukturi i zadovoljenju funkcija teksta, nego i po svome sudjelovanju u komunikacijskom procesu, s jasno definiranim odnosom emitenta ili poailjatelja teksta s jedne i recipijenta ili primatelja teksta s druge strane. Stoga je sastavni dio prou avanja reklama svakako i odreivanje odnosa recipijenta i emitenta u svakoj pojedinoj reklami, s naglaskom na ciljanoj skupini, ali ne isklju ujui pritom ostale potencijalne recipijente. Naime, reklamnu poruku emitent aalje svojoj ciljanoj skupini, ali kako njihov odnos nije neposredan, reklamna se poruka emitira posredstvom razli itih medija kao jedna od poruka, kao jedan od tekstova. Stoga je dostupna svima koji participiraju u primanju sveukupnosti poruka. Takva heterogena skupina, naravno, mo~e i razli ito dekodirati poruku, kako u odnosu na poailjateljevu namjeru tako i izmeu sebe, unutar skupine. Taj je odnos mogue prikazati kao modificirani komunikacijski trokut. REKLAMNA PORUKA  RECIPIJENT1 RECIPIJENT2 EMITENT RECIPIJENT3 Emitent je poslao jednu poruku, ali ju je, znajui da je odaslana velikom broju potencijalnih recipijenata, slo~eno kodirao. Naime, on omoguuje svakome pojedinom recipijentu da sam dekodira reklamnu poruku u ovisnosti o svojim kognitivnim sposobnostima. Stoga se uklju uju, i u kodiranje i u dekodiranje, razli iti tipovi znanja o svijetu i jeziku, pa svaka analiza reklamnoga diskursa uklju uje istra~ivanje intertekstualnosti, interdiskurzivnosti, citatnosti, aludiranja, globalnoga i lokalnoga u jeziku reklama te naro ito brojnih kulturoloakih aspekata. Uklju uju se i vizualna pomagala, pa je esto tekst konkretiziran slikom, ali i slika tekstom. Nije teako zaklju iti da je tako reklama postala ne samo slo~en tekst, nego i slo~en semioti ki znak. Kako onda osigurati da naaa reklamna poruka doe do primatelja jasna i razumljiva? Zaista teako, pa sastavlja  i ne odaailje jednu poruku koja bi davala samo jedno itanje, nego viae poruka u jednoj. Jer, problem mo~e nastati ne samo u tome ato su njihova znanja razli ita, nego i u razli itim ciljevima sastavlja a reklame i potencijalnoga kupca, u njihovim razli itim sustavima vrijednosti, i tako dalje. Sastavlja i reklama nalaze razli ite na ine kako strukturirati reklamni tekst da bi bio ato prihvatljiviji airoj populaciji. Iz bogatoga izbora konverzacijskih modela koji su na dispoziciji za ovu analizu izdvajamo jedan  kako zamagliti razliku izmeu objektivnoga i subjektivnoga u reklamama te kako izborom jezi nih sredstava osigurati reklami vjerodostojnost i u onome u emu je nema. Rije  je, dakle, o intelektualnosti i kvaziintelektualnost reklame. Zajedni ke zna ajke takvih reklama jesu uporaba stru noga nazivlja i internacionalizama, koje prosje ni primatelji poruke ne moraju razumjeti te ciljane onomasi ke grae, npr. imena znanstvenika koji preporu uju uporabu, a naro iti dojam znanstvenosti daju alfanumeri ki podatci, naro ito formule i postotci kao rezultati provedenih eksperimenata. Tako strukturirane reklame uvijek se recipijentima obraaju objektivizirajuom formulom na Vi, koja isklju uje familijaran ton, koji bi pak umanjio distancu koju ovakve reklame nude. Tome valja dodati i uporabu leksema iz engleskoga jezika kao jezika (kvazi)kulturnoga presti~a. Posebnu ulogu u tome ima atribucija, za koju i uza svo gomilanje atributa (novo vrhunsko znanstveno otkrie) i superlativizaciju (najbolja krema, jedina prava krema protiv bora) ne mo~emo zaklju iti niata drugo nego da je siromaana. Prvenstveno je to zbog maloga broja atributa koji se sustavno ponavljaju u reklamama, npr. novo, jedino, suvremeno, znanstveno, moderno, vrhunsko, izvrsno, super& Ali, analiza njihova stvarnoga zna enja u tekstu, na~alost, pokazuje da ih nije samo malen broj, nego i da su zbog svoje  svezna nosti zapravo semanti ki prazni atributi (Stolac 2000). Analiza reklama za kozmeti ke proizvode, prikupljanih posljednje dvije godine, pokazuje kliaejiziranost (kvazi)znanstvene strukture teksta te stereotipi nost u odnosu na ciljanu skupinu  ~ene u srednjim godinama kao najbrojnije kupce takvih proizvoda. Sve analizirane reklame imaju jedan zajedni ki nazivnik   Vaaa ko~a zaslu~uje najbolje . Po elo je s upozorenjima o Ph faktoru sapuna, za koji ranije nismo ni znali da postoji i da mora odgovarati Ph faktoru naae ko~e. Sada znamo, ato ne zna i da to kao konzumenti i razumijemo. Ali, navikli su nas da tra~imo na sapunu oznaku Ph faktora, koji je nekada izra~en brojem, ali i opim sintagmama, kao  Vaa Ph faktor ili  Ph faktor koji odgovara Vaaoj ko~i . Ali, za ko~u lica obi no se ne predla~e sapun nego drugi pripravci, za koje dobivamo brojne stru ne informacije. Tako doznajemo da je preparat bio klini ki testiran, ali rijetko se daje konkretan podatak o testiranju, pa nas ne mora uditi ato iza toga katkada stoji samo nekoliko desetaka ispitanika. `to nam govore? Da je nova krema nastala u suvremeno opremljenom laboratoriju, testirana na svjetski poznatoj klinici, gdje je radio tim svjetski priznatih stru njaka i koji ju je napravio po provjerenoj formuli. Takvome je proizvodu teako nai zamjerke  znanost je iza njega! Ali, konstrukcije koncentrirana formula ili specijalna 3 u 1 formula govore o prijevodu s engleskoga jezika, i to ne baa uspjeanome. Jer, formula ne mo~e biti koncentrirana, ona jest takva kakva je, ne mo~e ju se sa~imati ili neato iz nje isklju ivati da bi bila koncentrirana. Bit e ipak da je to samo loa prijevod s engleskoga, u kojemu formula zna i i pripravak, pa je dakle rije  o koncentriranu pripravku! U drugom slu aju radi se o tri pripravka u jednoj bo ici, pa jednim postupkom obavljamo tri radnje. O sintakti koj strukturi da i ne govorimo  itamo li tekst specijalna tri u jedan formula, jasno se vidi da to ne pripada sintaksi hrvatskoga ili uope slavenskih jezika, pa je takve konstrukcije nu~no iz normativnih razloga ukloniti iz javne uporabe. Vratimo se formuli. Kada se pre estom uporabom  potroai rije  formula, tu je formulacija, bez obzira ato to nisu istozna nice, npr. nova clearex formulacija. Stru nost podupire i rije  tehnologija. Tako se jedan ru~ za usne reklamira kao inovativnost u tehnologiji ru~eva, ato bismo mogli razumjeti, ali je to te~e kod ove kreme: krema bazirana na Bio6 tehnologiji i  Bio-Sensing kompleksu. Postaje o ito da ovi podatci u reklamma nisu zato da bismo ih mi razumjeli, nego zato da bismo, jer ih ne razumijemo, povjerovali u znanstvene postupke u nastajanju takvih proizvoda. Osim inovativnosti reklama se mo~e temeljiti i na tradiciji, kao preporu ivanje praha orahove ljuske  prirodnoga peelinga koji se koristi u Kini od osmog stoljea. Naravno, tradicija prirodnoga pripravka iz Kine ipak se osuvremenjuje  engleski peeling termin je koji se u kozmetici ne prevodi. Ko~i treba vla~nosti (ali to je preobi no, dakle, treba hidrataciju), nije dosta samo umiti se vodom. Postupak je daleko slo~eniji: Tijekom noi obnavlja oateenja stanice uzrokovana atetnim, vanjskim utjecajima. Sljedeega jutra vaaa ko~a je savraeno hidratizirana i sjajna, te izgleda zdravije i svje~ije. Rekli smo da se postotci posebno zanimljivo rabe u reklamama. Nerijetko se nudi stopostotno poboljaanje, ali postoje i preparati koji poboljaavaju hidrataciju ko~e viae od 100 %. Ovome zaista ne treba komentara! Samo, to nije sve, postoji i lagana, kremasta podloga s jakim hidratantnim svojstvima, a nakon upotrebe nivo vla~nosti vaae ko~e poveava za 150 %! Kada se uo i pretjerivanje, kao u ovim primjerima, pomo se nalazi u neiznoaenju brojki, pa ova neprecizna informacija i dalje obavlja svoju funkciju  informiranja : ko~i daje onoliko vla~nosti koliko joj je zaista potrebno. Zna ajna je tema ovih reklama celulit. Kako ga se rijeaiti? Izgleda lako: za samo 28 dana smanjuje celulit i do 60 %, a opseg bedara se smanjuje i do 2,5 cm. Ako dobro ra unamo - za dva mjeseca viae celulita nema. Na~alost, imamo negdje greaku, ili bar buku u komunikacijskom kanalu. Kako treba ra unati, bolje nam pokazuje sljedei primjer. Kako su u ciljanoj skupini ~ene srednjih godina, nudi im se pravi serum mladosti. `to on radi?  Odmah nakon upotrebe minimalizira linije i bore i daje mlai izgled vaaoj ko~i. Kako to ini, pitamo se dalje?  U 7 dana gubi se 30% bora. Ako pomislimo da emo tako svakih 7 dana gubiti po 30% bora  varamo se, to nije tako brzo i jednostavno, ovo nije aarlatanska reklama, to je rezultat laboratorijskoga ispitivanja. A znanstvenim se istra~ivanjem doalo do pravoga odgovora:  3 godine mlaa ko~a u samo 8 tjedana . Sljedea najava novoga proizvoda za  instant-mladost ima jednu uspjelu reklamnu poruku (Poput injekcije kolagena, samo jednostavnije, sigurnije i bez boli!), ali i puno balasta, kojima je funkcija pridonijeti znanstvenosti i ozbiljnosti prezentacije: derma-kozmeti ki proizvod baziran na revolucionarnoj Derma-3XTM tehnologiji koja obnavlja ko~u iznutra Poput injekcije kolagena, samo jednostavnije, sigurnije i bez boli! Ne morate ekati mjesec dana! Rezultati: Preko noi: vidljivo smanjuje sitne linije i bore Nakon 3 dana: ubla~uje tvrdokorne bore Nakon tjedan dana: 67 % testiranih ~ena potvrdilo je bolju elasti nost ko~e Kontinuirano rjeaenje: 97 % testiranih ~ena primijetilo je vidljivo obnavljanje ko~e i mlai izgled  Okrugli brojevi pobuuju naau sumnju u preciznost, karakteristi nu za znanost. Zato su podatci iz navedenoga teksta 67 % i 97 % prihvatljiviji nego zaokru~enja na 65 % i 95 %, dok bi zaokru~enja na 80 % te posebno na 100 % mogla biti shvaena kao nestru na procjena, iza koje ne stoji stvarno istra~ivanje. Izabrani brojevi svjedo e o objektivnosti reklame. Sve je, o ito, u vjeatini kombiniranja podataka. Stoga ipak najbolje prolaze ope konstatacije: uz ovu liniju protiv akni sve je pod kontrolom. Problem je ato se i mi osjeamo pod kontrolom. Ova je analiza jasno pokazala da u ostvarivanju cilja  prodati proizvod  reklama nalazi mone saveznike u kvaziznanstvenoj arhitektonici teksta. Razumljivo je da prosje nim recipijentima reklama oboru~ana stru nim nazivljem i internacionalizmima, koje oni esto ne razumiju, djeluje prihvatljivo i vjerodostojno, te da broj ani podatci, formule i pozivanje na provedeno istra~ivanje obi no otvaraju vrata naaega povjerenja. Analiza korpusa reklama za kozmeti ke proizvode govori tome u prilog, ali na~alost moramo rei da to nije osamljen slu aj te da je takav tip reklamnih poruka namijenjen i drugim ciljanim skupinama, kao ato je na primjer slu aj s reklamama za automobile, ali i za knjige, i sl. Literatura Cook, G. 1992. The Discourse of Advertiring. London, 1992. Coulthard, M. 1997. An Introduction to Discourse Analysis. London, 1997. eChov, M. i sur. 2003. Sou asn esk stylistika. Praha, 2003. mejrkov, S. 2000. Reklama v eatin  eatina v reklam. Praha, 2000. Ivaneti, N. 2003. Uporabni tekstovi. Zagreb, 2003. Janich, N. 1999. Werbesprache. Tbingen, 1999. Katni-Bakarai, M. 2001. Stilistika. Sarajevo, 2001. Kova evi, M. i Badurina, L. 2001. Raslojavanje jezi ne stvarnosti. Rijeka, 2001. Petz, B. 1976. Psihologija u ekonomskoj propagandi. Zagreb, 1976. Primijenjena lingvistika u Hrvatskoj  izazovi na po etku XXI. stoljea  Zbornik radova Hrvatskoga druatva za primijenjenu lingvistiku, ur. D. Stolac, N. Ivaneti i B. Pritchard, Zagreb  Rijeka 2002. Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici  Zbornik radova Hrvatskoga druatva za primijenjenu lingvistiku, ur. D. Stolac, N. Ivaneti i B. Pritchard, Zagreb  Rijeka 2003. Sili, J. 1997. Novinarski stil hrvatskoga standardnog jezika, Kolo, br. 3, Zagreb 1997, s. 495  513. Skowronkova, K. 1993. Reklama. Krakw, 1993. Stolac, D. 2000. Atributi u reklamama, u: Meunarodni kroatisti ki znanstveni skup, vol. 4, Pe uh 2000, s. 35  40. Sudar, J.  Keller, G. 1991. Promocija  ekonomska propaganda, unapreenje prodaje, osobna prodaja, odnosi s javnoau, ekonomski publicitet. Zagreb, 1991. Teorija i mogunosti primjene pragmalingvistike  Zbornik radova Hrvatskoga druatva za primijenjenu lingvistiku, ur. N. Ivaneti, B. Pritchard i D. Stolac, Zagreb  Rijeka, 2001. Williamson, J. 1998. Decoding Advertisements Ideology and Meaning in Advertising. London, 1998. Summary The Language of Advertising (Quasi)Scientific Function The article discusses the advertising as an extremely aggressive text type, the function of advertising and the discourse of advertising. Integral analysis of language of advertising derivates language elements with specific task to enhance false image of scientific and expert basis of the message content. Analysis of those elements shows that they often produce opposite effect. It becomes obvious that there is no expert, scientific or even a serious research in the statements which are in the basis of those advertising messages. Examples are taken from advertising of some cosmetic products. PAGE  ( tekst ( reklama ( reklamni diskurs ( znanost ( ~  >^`6)v))*(++,,,,.,//L2f2t22p5556(6j666n77779::$:P:~:;;\=j=====P>Z>h>>>>&?h??@ @V@jB6H*6>* B*ph6 >*@CJCJ H*CJ jCJUmHnHu B*ph5CJ556CJ aJ aJ L~  Z:>^bdfhjlnpr d^`ddd^$da$p+qrt #n&(,-(//25J7D=>AD$Edd  p#ddjBCCCD$EF&GTGGGhHRIJKKTLBNjNN*OpOrOtOOOOQQQQQQRSSRTVTjU|UUUUU2VTVVVW([[janaaaaaab$bnbbbbbc"c:cccccc dddd d,dDdhdtdvd 6CJaJCJaJ ;CJaJ5CJ>*CJ 6>*CJ 6CJH*6CJCJ6R$EFVIKMnNN0OpOOQQST.UjUUU2VVWWZ[[[jalad  p#dlanaaaabcc dhddxeeg,iiTjnNnOnXnYnnnppppppppqq q qqq'q(qŽCJaJ jCJaJ0J j0JU56aJmH sH 56mH sH mH sH CJaJmH sH ;CJaJmH sH 5CJaJmH sH  6CJaJCJaJ6CJCJ ;CJaJ=pppppp)q*q+q,qd^)$d$d%d&d'dNOPQa$h]h&`#$ (q)q+q,q56aJmH sH CJaJ/ 0&P 1h. A!n"n#n$n% iD@D Normal$dha$CJ_HaJmHsHtH 0@0 Naslov 1$@&5\44 Naslov 2$@& 5CJ\44 Naslov 3$@& 5CJ \:: Naslov 4$$@&a$ 5CJ \4@4 Naslov 5$@& 5CJ$\DD Naslov 6$@&^` 5CJ$\N@N Naslov 7$@&^`5B* CJ \ph>@> Naslov 8$p@&^p 56\]@ @ Naslov 9 $@&^ 56CJ \6A@6 Zadani font odlomkaDB@D Tijelo teksta,uvlaka 3CJHP@H Tijelo teksta 2$da$ 5CJ \<@<  Tekst fusnotedCJaJ@"@ Tekst komentaradCJaJ0 @20 Podno~je  p#*)@A* Broj stranice2R2 Zaglavlje  p#\b\ Body Text 2p5$7$8$9DH$^p6CJaJmHnHtHu6&@q6 Referenca fusnoteH*,8  / 1 2 3 4 5 6 7 8 9 : F G H \ o p y 7O_B B!"#$7%E%%%%&&'S((((()e)))d++++......G///040j000122*33944N5O5P5X5Y555777-80h00000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000x0@0@0 0 ??BjBvd(q,q;?BDr$Elap,q<>@AC+q=B!8@b  (  t u U  # C"N2  3 o v  N2  3 om=v  N2  3 ov  N2  3 ou E  fB  s *Do% fB  s *Do%v v  N2   3 o j}: N2   3 om:=  `B  B c $DoU v  `B  B c $Dov j `B  B c $DoMv : N2  3 ojU:   3 BCCDEFoC@#" E Nl fB  s *Do}U   3 BiC4DEFo4i@#" =n `B  c $Dov    xBC DEFo @#" Mv < `B  c $Dov j B S  ?/ ,8$ j t  "67?@EFGLMNPgh NO-.  / : E J U g n t  X Z   >?78OPwx UVcdQS%&359:\`56bd?A45@Cik "+-JL  B!C!!!!!""""B#C#P#R###$$*$,$$$5%8%E%G%%%%%%%&&&&&&''%'&'''+(,(((((()))*),).)1)z)|)~))))))**C*F*J*M*r*u*y*}*****d+e+++++,,.,?,A,............. / /7/9/?/A/I/J/Y/Z/_/`/y/{/~/////////////////////// 000000"0$0,0.0G0H0M0N0X0Z0b0d000000000000000#1%1F1H11122X2Y2222222222222 3 33333"3$34353:3;3O3Q33333333333)4+41434h4k4444444445555>5@5F5H5M5O5X5~555555777778 8 888&8*8-8>@MPfhMO,.  . : E J [ g n t x y 68NP^`AC  A!C!""##$$6%8%D%F%%%%%%%&&&&''R(S((((((((())d)e)))c+e+++++......F/G/////003040i0j00000112222)3*333849444M5x5566k7{777(8*8-8333 67@MP 9 : F J p t ..I/J/~////// 00@5M5O5P5W5X5555577*8-8D.StolacD.StolacD.StolacD.StolacD.StolacD.StolacPAMAnna Str~ovcovVladimir PATRASD.StolacfC:\Documents and Settings\All Users\Documents\Diana\Skupovi\DStolacBBystrica2003Jezik reklamaTISAK.doc~y$:Rs(H]vʸ!?" $tJ'jP==ÆJ+Fr>Hh ndQ ]T(:)YLxnZK%y]JG^^Vwfv{viogJ!vJwؔh 88^8`OJQJo(h ^`OJQJo(oh   ^ `OJQJo(h   ^ `OJQJo(h xx^x`OJQJo(oh HH^H`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(h 88^8`OJQJo(h ^`OJQJo(oh   ^ `OJQJo(h   ^ `OJQJo(h xx^x`OJQJo(oh HH^H`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h   ^ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh   ^ `OJQJo(h   ^ `OJQJo(h ``^``OJQJo(oh 00^0`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(hh^h`.h 88^8`OJQJo(h ^`OJQJo(oh   ^ `OJQJo(h   ^ `OJQJo(h xx^x`OJQJo(oh HH^H`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo( hh^h`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(h 88^8`OJQJo(-h ^`OJQJo(oh   ^ `OJQJo(h   ^ `OJQJo(h xx^x`OJQJo(oh HH^H`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo( hh^h`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJQJo( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(h ^`OJQJo(h^`.h pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(iog%y]G^H]~y==]T(:)YwRs>HJ'!xnZJ+Ff!vdQ^?" $7*8-8@|   "#$&'(,/01235,8ppp p&p,p6p>p@pDpHpJpLpPpRpTp\pbpdpfphpjp@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial9 Webdings;Wingdings?5 z Courier New"1hpupuP{F.bc/f!nn20d8482QHNaziv kolegija Lada BadurinaD.StolacOh+'0 ( D P \ ht|Naziv kolegijaaziLada Badurinaadaada Normal.dotn D.Stolactn2StMicrosoft Word 9.0@F#@@ @C:@C:.՜.+,0 hp  Filozofski fakultetb8 Naziv kolegija Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvxyz{|}~Root Entry FѱX1TableF_aWordDocument1SummaryInformation(wDocumentSummaryInformation8CompObjkObjectPoolѱXѱX  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q