Naslov
"Disrecija, sudovanje i granice prava: pouke Fullerovog 'Problema kivnog doušnika'"
("Discretion, Adjudication and Limits of Law: The Moral of Fuller's "Problem of the Grudge Informer")

Autori
Padjen, Ivan

Izvornik
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (0350-2058) 23 (2004), 2; 463-481

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
prirodno pravo; pravni pozitivizam; Fuller; Lon; Kelsen; Hans; Dworkin; Ronald
(natural law; legal positivism; Fuller; Lon; Kelsen; Hans; Dworkin; Ronald)

Sažetak
Fullerov "Problem kivnog doušnika" jedan je od najpoticajnijih tekstova o pravu nastalih nakon II.svjetskog rata te rijetko pogodan uvod u studij prava. Primjerom pokazuje mjerodavnost najvažnije suprotnosti u pravu, naime, pravnog pozitivizma i pravnog naturalizma, koji Fuller svojom integralnom teorijom prava nastoji prevladati. Sadrži pet različitih prijedloga rješenja, iz kojih je moguće zaključiti da bilo koje zadovoljavajuće rješenje mora ocijeniti ispriku kivnih doušnika, standardnu za počinioce političkih zlodjela, da su samo vršili svoju pravnu dužnost, da ta ocjena bitno ovisi o ocjeni naravi vladavine smeđih košulja, a potonja ocjena o odgovoru na, po prilici, slijedeće pitanje: "Koliko diskrecije može uključivati pravni sistem, nar. do koje mjere mogu upravne odluke biti izuzete od sudske ocjene a sudske odluke diskrecione, tj. nevezane pravom, prije nego što prestane biti pravnim?". Glavni dio prinosa nastoji pokazati da "Problem kivnog doušnika" ima jedno jedino ispravno rješenje, pa i odgovor na pitanje "Koliko diskrecije trpi pravni sistem?". Rješenje je zadano složenim i načelnim mjerilima Fullerove teorije u cjelini. Međutim, glavna svrha odsjeka nije pronalazak rješenja nego istraživanje puta k rješenju. Stoga točka 2.1 prikazuje glavne teze Fullerove teorije o pojmu prava, naročito o unutrašnjoj ćudorednosti prava ; točka 2.2 izlučuje iz Fullerovih spisa izričita i prešutna mjerila za određivanje granica sudovanja, dovodi ih u vezu s Aristotelovim mjerilima, koja Fuller dijelom pretpostavlja, te iz tog spoja izvodi nova mjerila, koja će poslužiti i za razumijevanje diskrecije i njezinog odnosa s pravednošću i pravičnoću ; točka 2.3 pokazuje da Fullerova mjerila za određivanje granica sudovanja imaju stožernu ulogu u njegovom shvaćanju naravi - uključiv granica - pravnog sistema. Zaključak iznalazi rješenje "Problema kivnog doušnika" i izvodi iz njih pouke, koje mogu biti i okvir za objašnjenje dosadašnje tranzicije Hrvatske u vladavinu prava, pluralističku demokraciju i tržišno gospodarstvo od 1990. do danas: protivno raširenom stajalištu (u Hrvatskoj, ali i u drugim modernim kulturama), postoji ne samo pravna mogućnost nego i pravna dužnost da se pravno sankcioniraju čak i ona zlodjela koja u vrijeme kad su bila počinjena nisu bila izrijekom ili pak jasno pravno zabranjena te su od tadašnje vladavine bila prešutno odobravana ili čak poticana ; no, pravne sankcije za takva zlodjela mogu biti samo relativno blage i uglavnom disciplinske. Ivan Padjen DISCRETION, ADJUDICATION AND LIMITS OF LAW: The Moral of Fuller's "Problem of the Grudge Informer" SUMMARY Fuller's "Problem of the Grudge Informer", which has been one of the most inspiring texts about law written after the World War II, may be used also as a highly illuminating introduction into the study of law. It demonstrates, by construing a hypothetical, the relevance of the most important tension within law, i.e. the tension between legal positivism and legal naturalism, which Fuller's integral theory of law attempts to overcome. "The Problem" ends by listing five different solutions. They imply that a valid solution must consider the excuse, which is a standard defense used by perpetrators of political misdeeds, that the grudge informers have merely carried out their legal duties. Consideration of the excuse depends essentially on the evaluation of the Purple Shirts regime, which depends in turn on the following question: "How much discretion can a legal system endure, esp. to what degree can administrative decisions be witheld from judicial review, and to what degree can judicial decisions be discretionary, i.e. not bound by law, before the system looses its legal character?". The central part of the paper (Part 2) attempts to demonstrate that "The Problem of the Grudge Informer" has a single valid solution, including the answer to the question "How much discretion can a legal system endure?". The solution follows from complex and abstract criteria of Fuller's theory as a whole. However, the purpose of Part 2 is to search for the right path rather than to point out its end. Hence Section 2.1 outlines tenets of Fuller's theory of the concept of law, esp. of the internal morality of law ; Section 2.2. extracts from Fuller's writings explicit and tacit criteria that define limits of adjudication, links them with Aristotle's criteria (presupposed partly by Fuller himself), and infers new criteria, which should be serviceable to understanding both discretion and its relations to justice and equity (fairness) ; Section 2.3. reveals that Fuller's criteria defining limits of adjudication play a pivotal role in his conception of the nature - including limits - of the legal system. The conclusion (Part 3) spells out the solution of "The Problem" and draws from it the moral, which may explain inter alia the transition of Croatia into a rule of law, pluralist democracy and market economy since 1990: contrary to a widespread opinion (in Croatia as well as in other modern cultures), it is not only justifiable but also required by law to sanction legally even the misdeeds that, at the time they were committed, were not prohibitted (explicitly and/or clearly) by law, including the misdeeds that were tacitly approved and/or encouraged by the regime ; however, legal sanctions for such misdeeds must be relatively mild and chiefly of a disciplinary nature. KLJUČNE RIJEČI granice prava, granice sudovanja, diskrecija, pravni pozitivizam i pravni naturalizam, tranzicija u vladavinu prava, Lon.L. Fuller

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA