Pregled bibliografske jedinice broj: 177817
Modeli znanja i obrada prirodnog jezika
Modeli znanja i obrada prirodnog jezika / Tuđman, Miroslav (ur.). Zagreb: Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2003 (zbornik)
CROSBI ID: 177817 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Modeli znanja i obrada prirodnog jezika
(Models of Knowledge and Natural Language Processing)
Urednik/ci
Tuđman, Miroslav
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, zbornik, znanstvena
Izdavač
Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2003
Stranica
272
ISBN
953-175-181-1
Ključne riječi
modeli znanja; obrada prirodnog jezika; znanje; kulturna obavijest; strojna obrada
(models of knowledge; natural language processing; knowledge; cultural information; automatic processing)
Sažetak
Zbornik “ Modeli znanja i obrada prirodnog jezika” dvanaesta je knjiga u nizu Radovi Zavoda za informacijske studije. Zbornik obuhvaća radove suradnika na (istoimenom) projektu Modeli znanja i obrada prirodnog jezika (prilozi dr. Damira Borasa, mr. Davora Lauca, dr. Tomislave Lauc, mr. Vjere Lopine, Nives Mikelić, dr. Miroslava Tuđmana), te radove dr. Ive Maroevića, mr. Hrvoja Stančića, dr. Žarke Vujić (nastavnika na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu). Radovi su u ovom zborniku grupirani u tri tematske cjeline: I. Informacijska znanost i znanje, II Muzeologija i kulturna obavijest, III Strojna obrada prirodnojezične obavijesti. Iako svi radovi nisu rađeni na temelju jedinstvenog istraživačkog programa, ipak su vezani za dva ključna teorijska problema. Prvi teorijski problem mogli bismo nazvati epistemološkim odrednicama prikaza i ustroja znanja, a drugi teorijom obrade prirodnog jezika, odnosno priprema metoda i izrada sustava za obradu i pretraživanje tekstova hrvatskog jezika. U prvom dijelu Informacijska znanost i znanje M. Tuđman, H. Stančić, D. Lauc, bave se epistemološkim pitanjima informacijske znanosti. M. Tuđman u svom radu dokazuje daje su predmet bavljenja informacijske znanosti ne samo obavijesti već i pogrešne obavijesti i protuobavijesti ; ako je tome tako onda se moraju redefinirati i neki ključni pojmovi poput relevantnosti. H. Stančić istražuje probleme upravljanja znanjem u digitalnoj okolini ; tj. analizira sustave za elektroničko upravljanje dokumentima i korištenje sustava za rudarenje podataka. D. Lauc iznosi bitne odrednice teorije situacije i analizira njezinu prikladnost za formalnu analizu relevantnosti. U drugom dijelu Muzeologija i kulturna obavijest I. Maroević i Ž. Vujić bave se teorijskim osnovama muzeologije. I Maroević analizira različite vrste znanja i muzejskih predmeta kao poveznici između različitih akademskih disciplina i muzeologije, te odnos muzeologije i suvremenih znanosti. Ž. Vujić analizira teorijske osnove povijesne muzeologije i zagovara potrebu nove interpretacije značaja povijesne muzeologije sukladno tipologijama znanja što ga nude suvremene teorije kulturnog pamćenja i povijesnog pamćenja. U trećem dijelu Strojna obrada prirodnojezične obavijesti autori se bave problemima strojne obrade prirodnog jezika i obradom hrvatske rječničke baštine. T. Lauc analizira i vrednuje različite metode automatskog indeksiranja dokumenata. T. Lauc i V. Lopina razvijaju sustav za robusno prepoznavanje i izvođenje riječi u hrvatskom jeziku ; sustav služi za pretraživanje tekstova i izvođenje svih oblika hrvatskih riječi bez uporabe rječnika. D. Boras, N. Mikelić i D. Lauc razvili su metodologiju za generiranje i prepoznavanje svih oblika osobnih imena na temelju leksičke baze podataka osobnih imena u Republici Hrvatskoj ; to rješenje moguće je koristiti kao modul za prepoznavanje imena u sustavima za segmentaciju i pretraživanje punog teksta na hrvatskom jeziku. U svom drugom radu, D. Boras i N. Mikelić analiziraju petojezični rječnik Fausta Vrančića iz 1595. godine ; računalna obrada Vrančićeva rječnika, osim što je postavila načela za računalnu obradbu starijih hrvatskih rječnika, omogućila je i prikaz točnih statističkih podataka, podataka o kategorijama riječi, usporedbu sa čestotnim rječnikom hrvatskog jezika, itd. Radovi objavljeni u ovom zborniku imaju svoju teorijsku i praktičnu vrijednost. Vjerujemo da predložena teorijska rješenja nude pomake i doprinos su razvoju informacijske znanosti, a u nizu radova u ovom zborniku nazire se i moguća primjena tih rješenja. Zato smo uvjereni da će ovi radovi naći svoj put i svoje mjesto i kod znanstvene i kod stručne publike.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti
POVEZANOST RADA