Pregled bibliografske jedinice broj: 177773
Parti dell' Ordinarium Missae nel canto glagolitico come esempi della polifonia semplice nella Dalmazia settentrionale
Parti dell' Ordinarium Missae nel canto glagolitico come esempi della polifonia semplice nella Dalmazia settentrionale // Polifonie semplici. Atti del convegno internazionale di studi Arezzo, 28-30 dicembre 2001 / Facchin, Francesco (ur.).
Arezzo: Fondazione Guido d'Arezzo - Centro studi Guidoniani, 2003. str. 143-156 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 177773 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Parti dell' Ordinarium Missae nel canto glagolitico come esempi della polifonia semplice nella Dalmazia settentrionale
(The Parts of the Mass Ordinary in Glagolitic Chant as the Examples of Plain Polyphony in Northern Dalmatia)
Autori
Bezić, Jerko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Polifonie semplici. Atti del convegno internazionale di studi Arezzo, 28-30 dicembre 2001
/ Facchin, Francesco - Arezzo : Fondazione Guido d'Arezzo - Centro studi Guidoniani, 2003, 143-156
Skup
Polifonie semplici. Convegno internazionale di studi Arezzo
Mjesto i datum
Arezzo, Italija, 28.12.2001. - 30.12.2001
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
glagoljaško pjevanje; Hrvatska; polifonija
(Glagolitic Chant; Croatia; poliphony)
Sažetak
Svojim se nazivom glagoljaško pjevanje jasno razlikuje od staroslavenskog crkvenog pjevanja pod kojim se terminom u svijetu redovito razumijeva crkveno pjevanje istočnog obreda, rusko, bugarsko, srpsko i makedonsko. U širem smislu ono zahvaća svekoliko od davnine uobičajeno pjevanje svećenika i laika (solista i skupina), liturgijsko, paraliturgijsko i drugo crkveno pjevanje, i to zapadnog obreda koje je u svojim počecima proizašlo iz crkvenoga pjevanja na crkvenoslavenskom jeziku. U napjevima je - osim elemenata istočnog, bizantskog crkvenog pjevanja i osobina zapadnog, rimskog gregorijanskog korala kao i drugih oblika crkvenoga pjevanja - prihvatilo i značajke svjetovne vokalne folklorne glazbe onih užih geografskih područja na kojima se razvijalo - u Istri, na kvarnerskim otocima, u Hrvatskom primorju i u Dalmaciji. Unatoč lokalnim razlikama, glagoljaški su napjevi pretežno dvoglasni, povremeno i višeglasni, opseg im je uglavnom manji od sekste (i septime), a ritam pretežno slobodan. U pogledu glazbenih osobina većinom su pristupačni i prosječnim pjevačima, što pokazuju i tri priložena notna zapisa pjevanih nepromjenljivih dijelova mise iz zadarskog područja
Izvorni jezik
Ita
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Profili:
Jerko Bezić
(autor)
