ࡱ>  5@bjbj22 4BXXr9998:t:v2n;:;";;;< < <ttttttt$wR"zBuA><<>>u;;XvSSS>p ;;tS>tSS^TYnp;b; 6d9H %oqnv0v?odzSdz4pD dzpT<vO=TS=D=<<<uu29S9 ISTRA}IVANJE OVISNOSTI BEZ DROGA KOD STUDENTSKE POPULACIJE Dopise izravno slati: Zora Zuckerman Itkovi *Izvanredni profesor - viai zn. suradnik Sveu iliate u Zadru, Odjel za pedagogiju Zadar, Obala kralja P. Kreaimira IV. br.2 Tel. 098 901 26 41 Fax. 023 316 882 E-mail:  HYPERLINK "mailto:zora.itkovic1@zd.htnet.hr" zora.itkovic1@zd.htnet.hr Zahvaljujem Denisu `tefan iu i urici Joki na pomoi kod obrade podataka. S a ~ e t a k ISTRA}IVANJE OVISNOSTI BEZ DROGA KOD STUDENTSKE POPULACIJE Cilj rada bio je ispitati u estalost ovisnosti bez droga kod studentske populacije i utvrditi eventualne korelacije izmeu odreenih ovisnosti. Induktivno empirijskim pristupom istra~ivanju, pomou metode anketiranja, na uzorku od 140 ispitanika, utvrdili smo odreena ponaaanja koja zbog svoje u estalosti kod ispitanika mogu potvrditi naau pretpostavku da je rije  o ovisnostima bez droga. Problem koji se pojavio je nemogunost da utvrdimo stanje ovisnosti jer definiranje i klasificiranje ovisnosti bez droga nemaju jasno utvrenu znanstvenu metodologiju, kriterije mjerenja te~ine i prognoze stanja. Rezultati koje smo dobili upozoravaju da se suo avamo s novim tipom ovisnosti, ato veoma zabrinjava jer ovisnost bez droga prate psiho-socijalni problemi veoma sli ni problemima ovisnika o drogama. Naime, mnogobrojna istra~ivanja u svijetu, na koja se u ovom lanku pozivamo, pokazuju da postoje mnoge zajedni ke karakteristike koje imaju ovisnici o drogama i ovisnici bez droga. Rezultati koje smo dobili razmjerni su rezultatima istra~iva a u svijetu, kod nekih ovisnosti ak i mnogo izra~eniji, pa nije sporno da se moramo mnogo viae anga~irati na prevenciji ovisnosti bez droga kod mladih. To prije svega namee potrebu da se ovisnosti bez droga definiraju i klasificiraju znanstvenom metodologijom koja bi bila u airokoj uporabi. Klju ne rije i: studenti, ovisnost bez droga, klasifikacija, evaluacija, prevencija UVOD Moj interes za ovu temu pobudile su slijedee injenice: 1. ovisnost bez droga se naj eae druatveno relativizira i ne pridaje joj se ni izdaleka zna enje kao ovisnosti o drogama; 2. dok se frekvencija alkoholizma, narkomanije ili puaenja pomno utvruje i mjeri, stanje i u estalost ovisnosti bez droga, a naro ito teakoe koje ih prate, joa uvijek nemaju jasno definirano istra~iva ko podru je; 3. ovisnost bez droga zauzima jednako va~no mjesto u ~ivotu osobe kao i ovisnost o drogama i vodi u podjednakoj mjeri samo-destrukciji li nosti. Ova je fenomenologija joa uvijek teako objaanjiva znanstvenim metodama, ato u joa veoj mjeri ote~ava njezin opis i praenje. Za razliku od ovisnosti o drogama, ovisnosti bez droga joa nisu klasificirane kao bolest, ato takoer zna ajno ote~ava prevenciju i kurativu. Istra~ivanja u svijetu pokazuju da su ovisnosti bez droga u stalnom porastu: ovisnost o brzim automobilima, o sportu, o radu, o seksu, hrani i mnogim drugim samo-destruktivnim oblicima ~ivljenja. Na ~alost, joa uvijek su mnogi stru njaci u poziciji  ekanja , voeni spoznajom da ova patologija nema razraen instrumentarij praenja niti ugro~ava sam ~ivot ovisnika. (Sissa, 1997.) Na samom po etku istra~ivanja susreli smo se s problemom. Naime, ovisnosti bez droga su gotovo neistra~ene na naaem podru ju, te smo bili suo eni s konceptom kojeg je teako definirati. Dok, s jedne strane, konzumiranje opojnih droga, alkohola i duhana, pru~aju jasnu sliku fizi ke i psihi ke ovisnosti i mogu se klasificirati, s druge strane, klasifikacija ovisnosti bez droga u nas ne postoji, mada je sve viae argumenata da i ovisnosti bez droga (igre na sreu, nekontrolirani seksualni promiskuitet, opsjednutosti (hrana, sport, Internet, religiozne sekte i sli no), kupovanje praeno kompulzivnim ponaaanjem, ovisnost o radu i u enju i mnoga druga ponaaanja, uzrokuju ovisnicima probleme sli ne onima koje imaju ovisnici o drogama. Opravdano je upitati se gdje su uporiata (bioloaka, socijalna, psiholoaka) ovih oblika ovisnosti. Da li ona uope postoje? (Walleur, Velea, 2002.) Dr~imo da je ovisnost bez droga patologija suvremenog urbanog ~ivljenja, u kojem tempo ~ivota, stresovi, te~nja za zaradom, uspjehom, popularnoau i sl., produbljuju jaz izmeu bioloake i psiholoake prirode ovjeka i njegovih stvarnih potreba. Jer, "nova patologija" smjeata ovjeka u srediate kruga bezbrojnih marketinakih i drugih ponuda i sve viae ga udaljava od vitalnih ljudskih potreba. Poali smo od pretpostavke da je nastanak ovisnosti bez droga odraz dubokog subjektiviteta osobe, njezinih osjeaja i ~elja. U za etku, ovisnost bez droga nema somatsku simptomatologiju i u osnovi je psihi ke naravi. Stoga smatramo da odgovornost za razvoj ovisnosti i pojavu patoloakih stanja kod osobe svakako snosi slabost volje kao najzna ajniji imbenik nastanka i razvoja. PRIKAZ GOODMANOVE DEFINICIJE Definiranje ovisnosti bez droga temelj je koji omoguava znanstveno istra~ivanje. Za uuje da su u svijetu joa uvijek malobrojni pokuaaji definiranja ove pojave. Zato se definicija Goodmana (1990.) ovisnosti bez droga, danas u mnogim zemljama koristi kao osnova za utvrivanje kriterija te~ine ovisnosti. Prema Goodmanovoj definiciji ovisnost bez droga uklju uje: A/ Nesposobnost suzdr~avanja na podra~aje, odnosno ponaaanje koje podr~ava ovisnost. B/ Osjeaj napetosti koji prethodi ovisni kom ponaaanju. C/ Zadovoljstvo ili olakaanje za vrijeme trajanja aktivnosti. D/ Osjeaj gubljenja kontrole za vrijeme bavljenja aktivnoau. E/ Obilje~ja ovisnosti traju viae od mjesec dana i ponavljaju se u mnogo du~em periodu. F/ Od ukupno devet prisutno je najmanje pet kriterija koji slijede: 1. esta misaona zaokupljenost osobe ovisni kim aktivnostima ili pripremama za ovisni ko ponaaanje. 2. Intenzivni i trajni periodi ~elje da se po ne time baviti 3. Svijest o neprilagoenom ponaaanju kod osobe stvara te~nju da reducira, kontrolira ili napusti takvo ponaaanje, u pravilu bezuspjeanu. 4. Zna ajno vremena posveuje se pripremama za aktivnost i opetovanom bavljenju aktivnoau. 5. Osoba zapostavlja profesionalne obveze, akolsko u enje ili studiranje, zanemaruje obiteljske i druatvene obveze. 6. Zanemaruju se rekreativne i druge va~ne aktivnosti. 7. Osoba se opetovano bavi ovisni kom aktivnosti usprkos spoznaji da to stvara probleme druatvene, financijske, psiholoake ili psihi ke naravi. 8. Javlja se tolerancija na aktivnost, odnosno potreba poviaenja intenziteta i u estalosti da bi se zadr~ao isti efekt. 9. Javlja se uznemirenost ili ljutnja u slu aju nemogunosti ovisni kog ponaaanja. Navedena definicija Goodmana daje novi pogled na mentalne bolesti. U tom kontekstu, medicina i klini ka psihologija, na primjer, viae ne mogu biti usmjerene samo na bolesti koje prate ovisnost o psiho-aktivnim tvarima, ve i na ovisnosti bez droga, odnosno na stanja bez evidentne bolesti. (Bernard, 1998.) Bernard naglaaava da se ve sada znanost mora orijentirati i na terapijske intervencije kod ovisnosti bez droga, bilo na zahtjev ovisne osobe ili drugih osoba, tra~ei odgovore kako tretirati tu novu ovisnost, a napose psihi ku patnju kroz koju ovisnici bez droga jednako prolaze. Jer, simptomi bioloake naravi koji su prisutni kod ovisnika o drogama jednako optereuju ovisnike  bez droga . PRILOG KLASIFIKACIJI POJEDINIH TIPOVA OVISNOSTI BEZ DROGA * 1. Klasifikacija igara na sreu kao ovisnosti Igre na sreu, odavno legalizirane u druatvima gotovo svih zemalja svijeta, uklju ili smo u skupinu novih ovisnosti. Postoje jaki argumenti da ovisnost o igrama na sreu nosi u sebi patoloako obilje~je. Prema Igoru Kusyszynu, profesoru psihologije iz Toronta (1998.)  patoloaki igra i nisu oni koji povremeno igraju, ve oni koji opetovano igraju ne mogavai se oduprijeti toj ~elji. Prema Kusyszyn-u igra i na sreu  ne-ovisnici su: a) igra i koji redovito igraju, ali sama igra nema zna ajno mjesto u njihovom ~ivotu da bi se mogla ozna iti  patoloakom , b) profesionalni igra i kojima je igra na in zarade za ~ivot. Prema klasifikaciji Kusyszyna igra i na sreu  ovisnici su: patoloaki igra i kojima je igra postala centar ~ivotnih interesa, zbog ega zapostavljaju posao, ostale druatvene obveze ili osjeajne aktivnosti i veze. U njihovom ponaaanju igra dominira nad svim ostalim problemima. __________________________________________ * Klasifikacija ovisnosti bez droga nije usvojena u Republici Hrvatskoj. U ovome radu se pozivamo na radove autora u svijetu koji nude klasifikacije pojedinih ovisnosti, u namjeri da potaknemo izradu klasifikacije u nas. Bez toga nije mogue znanstveno tretirati ovu pojavu. Oni imaju najmanje pet obilje~ja od deset nabrojanih: 1. Opsjednutost igrom, zapamivanje proalih iskustava igranja radi predvianja ishoda budueg igranja, troaenje zaraenog ili posuenog novca za igru. 2. Potreba za ulaganjem novca u igru i s novcem koji slu~i za svakodnevnu egzistenciju. 3. Nesposobnost samo-kontroliranja, smanjenja ili prestanka igranja. 4. Zna ajna uznemirenost ukoliko je intenzitet igranja smanjen ili onemoguen. 5. Igranje prate razli ita psihi ka stanja kao na primjer ljutnja, uznemirenost ili depresivnost. 6. Ponovno vraanje igri, ukoliko se izgubio novac, sa ~eljom da ga se ponovno dobije. 7. Laganje obitelji, svome terapeutu ili drugima kako bi prikrio svoju ~elju za igranjem. 8. Spremnost na ilegalne aktivnosti, ak krivotvorenje, kako bi se doalo do novca za igranje. 9. Gubljenje va~nih osjeajnih odnosa s bliskim ljudima, zapostavljanje posla i karijere radi igre. 10. Posuivanja novca kako bi se zadr~ala mogunost igranja i platili zaostali dugovi. Zna ajno je da ovi kriteriji velikim dijelom odgovaraju kriterijima kod definiranja ovisnosti o psiho-aktivnim drogama. Spomenuti autor navodi uzroke koji vode uklju ivanju osoba u svijet patoloakih igara na sreu: stav osobe da igre na sreu mogu rijeaiti mnogobrojne financijske egzistencijalne probleme koje ima; vjerovanje da e na taj na in potisnuti teakoe objektivne stvarnosti koja ih okru~uje; gubitnici u realnom ~ivotu nerijetko pribjegavaju igrama na sreu kako bi se  izvukli iz takvog stanja (obnovili) i zapo eli ~ivot iznova; razo arani tra~e kroz igru na sreu mogunost izlaska iz krize. O patologiji se mo~e govoriti ukoliko ovakva stanja traju viae godina. Istra~ivanja pokazuju da je broj osoba ovisnika o igrama na sreu relativno malen kod adolescenata, s prevalencijom od 1  3 % u ukupnoj populaciji, za razliku od odraslih iji se broj penje ak do 20%. (Achourd i Gaillard, 1993.) 2. Klasifikacija nekontroliranog kupovanja kao oblik ovisnosti Nekontrolirano kupovanje kao oblik ovisnosti nastaje uglavnom kao odgovor ljudi na svakodnevne stresove modernog ~ivota. No, veoma je teako ozna iti osobu kao ovisnika o kupovini, napose ako je rije  o istom zadovoljstvu osobe koja je zaradila novac. Nekontrolirano kupovanje u smislu ovisnosti odnosi se na kompulzivnu zanesenost kupovanjem radi ubla~avanja psihi kog stanja u kojem se osoba nalazi. Valence (1995.) opisuje viae tipova ljudi koji neumjereno kupuju i imaju patoloake simptome ovisnosti: A/ Emocionalni konzumenti, kojima kupovina ubla~ava emocionalno stanje u kojem se nalaze i naj eae slu~i kao oblik auto-terapije za ubla~avanje uznemirenosti, ponekad i kao antidepresivna auto-terapija. B/ Impulzivni konzumenti, potaknuti neodoljivom ~eljom za kupovanjem. Kupovanje prati jaki osjeaj krivice, koji se javlja nedugo nakon obavljene kupovine. C/ Fanati ni konzumenti, kolekcionari, koji opetovano kupuju iste stvari, ne mogavai se oduprijeti stalnom ponavljanju kupovine. D/ Kompulzivni konzumenti, koji se koriste kupovinom kako bi smanjili visoku unutraanju tenziju, uznemirenost ili nesposobnost samokontrole. Oni nerijetko pokazuju izrazito jake osjeaje frustracije u vrijeme kupovanja. Vrlo je interesantna klasifikacija ovisnika o kupovini Elroy-a (1995.) koja se odnosi na psihosocijalnu analizu ovisnika prilikom kupovine: 1. Opsesivno obuzeti kupci koji se ne mogu oduprijeti porivu kupovine. Elroy ih dijeli na dva tipa: a) jedni, koji na druga iji na in ne mogu suzbiti vlastite misli, b) drugi, bogati kupci, koji kupuju nepotrebne stvari, ubla~avajui tako svoje psihi ko stanje. 2. Socijalno alijenirani kupci, kojima kupovina predstavlja oblik socijalne adaptacije i koji nerijetko provode veoma mnogo vremena kupujui, i u situaciji kad im to stvara nepotrebne dugove. 3. Neobuzdani kupci, koji prekomjerno kupuju jedino u vrijeme obuzetosti manijakalnim stanjem psihe. Ovisnici o kupovini u novije vrijeme napose privla e pa~nju klini kog psihologa-terapeuta koji nastoje dijagnosticirati ovisnost o kompulzivnoj kupovini pomou skale prepoznavanja vlastite neumjerenosti kupovanja. Jedna od takvih skala je Faber i Guinnova skala (1992.) koja se sastoji od 19 pitanja grupiranih za analizu slijedeih stanja: kompulzija kupovanja, manija kupovanja, unutraanja psihi ka stanja prilikom neumjerenog kupovanja. 3. Klasifikacija ovisnost o sportu i aktivnostima vezanim za vje~banje tijela Jasno je da su sport i aktivnosti koje razvijaju i ja aju tijelo nu~ne aktivnosti za zdravlje ovjeka. No, sport danas ima izra~enu ekonomsku stranu. Vrhunski sportaai donose dobit mnogima uklju enim u podupiranje sportaaa i sporta. (Birouste, 1999.) Bavljenje sportom praeno ponaaanjem koje remeti kompletno psihofizi ko stanje osobe i njegov odnos prema svakodnevnom ~ivotu, Birouste naziva ovisni kim. Carrier (2000.) navodi da kod body-building vje~banja psihi ka usmjerenost na ja anje miaia mo~e toliko obuzeti osobu da nastavlja s vje~bama i u slu aju da one predstavljaju stvarnu fizi ku bol; on napominje da se esto kod sportaaa koji te~e visokim rezultatima javlja fobija od mogueg neuspjeha, zbog ega pribjegavaju dopingu ak i konzumiranju droga. Piaui studiju o sportaaima maratoncima Glasser (1976.) publicira koncept mogue  negativne ovisnosti , koja je u suprotnosti s dobrim u incima ovog sporta. 4. Klasifikacija ovisnosti o seksu Ovisnost o seksu postaje predmet istra~ivanja osamdesetih godina proalog stoljea, kada seksualne izopa enosti putem Interneta po inju ozbiljno zabrinjavati druatvenu zajednicu. Meu ovisnike se klasificiraju ljudi koji pokazuju kompulzivno seksualno ponaaanje i imaju teakoe ili potpunu nemogunost kontroliranja svojih seksualnih nagona Prema klasifikaciji Colemana (1990.) ovisnici o seksu su oni koji prakticiraju najmanje dva od pet navedenih ponaaanja: 1JP,  & v  $ ( * \ ^ ` j l n <H؋zqzqqhnRhaJ h4PvaJhnRh4PvCJaJh4PvCJaJhCJaJhnRh0JCJaJ#jhnRhCJUaJjhnRhCJUaJhnRhCJaJmH sH hnRCJaJhnRh5CJaJh4Pv5CJaJhnRhCJaJ+J~J ( F  ^ ` b d f h j l n $dha$$dha$dhgdnRdh 468:<HJ"(,////2n333dhdh$dha$ $dh`a$dhdf""""x)))//`1r1t1~11223334~444455@6B6777788t9v9f:h:::<<<<????@@AAAA*CxCC籣hnRh56CJaJhnRh6CJaJhnRhaJht5CJaJhnRh5CJaJhnRhCJ\aJhnRhCJaJhnRh5CJ\aJ>3~4455@6677(88<9t9 :f::v;<<<===(C*C $dh`a$ $dh^a$^$dha$*CxCCCDHdIKKrKMMMMNNFOOP $hdh^ha$ $dha$gdb/$hdh^h`a$ $dha$gd`&$ & F dha$gd`& $dh`a$$dha$$dha$dhCCCCDDDDDDDEE FFFFpFrFnGpGdHfHJKKKKK*MMM NNNROTOPPPP@QBQRRRRSSLTNTU"U\\\\\\߻߭߭ߥӭ߭߭߭߭߭߭߭߭߭߻hb/CJaJhB0CJaJh`&CJaJhnRh5CJ\aJhnRhCJ\aJhnRhCJ]aJhnRh6CJaJhnRhCJaJhnRh5CJaJh`&5CJaJ:PP@QQRRRhSS,TLTTUUUU\\|]ra cBdDef$hdh^h`a$ $dh`a$$dha$ $hdh^ha$\\\\]"]<]R]|]`````rataxaa c cc>cBdDdHdtdDeFengxg|g~gggghhhLhhhhhdifi&j(j,jfjkkkkPn~nnnnoo ppTrĸĸĸܞĸܞܞܞĸĸhnRh5CJ\aJhnRh6CJaJhnRhCJ]aJhnRh5CJ\]aJh`&5CJaJhnRhCJaJhnRhCJ\aJhnRh5CJaJ>fgh&jkplrloopswwwx{pBJ $hdh^ha$ hdh^h`$hdh^h`a$ $dh`a$$dha$TrVrfrhrtrvrvsssssssssstvvvvvwwwwwwwwxzzzzz{{prBDJLĚҚԚ~XlnxzܷܿܿΡܿܿUh`&5CJaJhnRhnRCJaJhCJaJhnRhCJaJmH sH hnRh5CJ\aJhnRhCJaJhnRh5CJaJhnRhCJ\aJ?. Sklonost grupnom seksu u potrazi za zadovoljenjem seksualnog nagona, praenu osjeanjem uznemirenosti i stresom. 2. Kompulzivno samo-zadovoljavanje masturbacijom, praeno opsesivnim mislima i nadra~ivanjem genitalija, u prosjeku 5 do 15 masturbacija dnevno, nakon ega nastupa stvarni psihi ki i fizi ki umor. 3. Fanati no vezivanje za seksualnog partnera ili viae seksualnih partnera, koji se idealiziraju u smislu do~ivljavanja uzbuenja, a ukoliko do toga ne doe, kompulzivni ispadi ljubomore i agresije usmjerene prema  voljenoj osobi. 4. U estalo kompulzivno seksualno ponaaanje praeno nezadovoljstvom seksualnim odnosima, uz stalnu  potragu za idealnim partnerom. 5. Mnogobrojni seksualni odnosi praeni nezadovoljstvom do~ivljaja i potrebom za stalnim ponavljanjem seksualnih odnosa, svakodnevna potraga za ja im i novim osjeajima. 5. Klasifikacija ovisnosti o radu (u enju) Ovisnost o radu je novi fenomen opisan u ameri koj literaturi kao  work holism ili jedna od najlakae objaanjivih ovisnosti bez droga. Prekomjerni rad sam po sebi ne mora imati obilje~je ovisnosti. Ali ako rad prati kompulzivna djelatnost koja oduzima energiju osobi ugro~avajui ne samo zdravlje ve i odnose s drugim ljudima, postavai smisao ~ivota radoholi ara, mo~e se govoriti o patoloakoj ovisnosti o radu. Prema istra~ivanju Robinsona (1996.) mjerenje ovisnosti o radu uklju uje slijedea obilje~ja osobe: hiperaktivnost, osjeaj nezamjenjivosti u obavljanju tog posla, jaku osobnu obuzetost poslom. Izrazitu ~elju za profesionalnom satisfakcijom, kult poduzea i posla, teakoe snala~enja u slobodnom vremenu, osjeaj da se nalazi u akripcu za vrijeme vikenda ili godianjeg odmora i ~elja da ih zamijeni poslom, zapuatanje obiteljskog ~ivota, manifestiranje obilje~ja stresa zbog posla. Prema navedenom autoru ovaj oblik ovisnosti se razvija postupno u tri stadija: A/ Spo etka osoba je obuzeta uspjeanim obavljanjem posla i troai sve viae vremena i energije kako bi ga ato bolje obavila; B/ Drugi stadij karakteriziraju teakoe u socijalnoj i obiteljskoj adaptiranosti osobe, koja zbog posla zanemaruje svoje obiteljske i socijalne obveze; C/ Trei stadij obilje~ava zna ajan pad mogunosti osobe da dalje uspjeano obavlja posao zbog razli itih psiho-fizi kih problema: smetnje sna, osjeaj iscrpljenosti, kroni ni umor, glavobolje, kardio-vaskularni problemi, pojava ira na ~elucu i sl. Ova stanja naj eae se kompliciraju razli itim oblicima anksiozno-depresivnih raspolo~enja, sve do ozbiljnih psihi kih bolesti. 6. Klasifikacija  Cyber -ovisnosti Cyber-ovisnost je moderni tip ovisnosti opisana kao  tiha ovisnost prvi puta 1994. (Ivan K. Goldberg). Ona uklju uje ovisnost o ra unalu, seksualnu ovisnost putem Interneta, kompulzivno ponaaanje online. Milijuni ljudi diljem svijeta svakodnevno, ak i prekomjerno koriste ra unalo, a sama ta injenica ne mo~e se proglasiti ovisnoau. Ovisnici o ra unalu su osobe koje imaju ozbiljnih problema s vlastitim identitetom i u svakodnevnoj borbi s tim koriste ra unalo obraajui se zamialjenim osobama, nastojei na taj na in prevladati unutraanje spone koje im onemoguavaju normalnu komunikaciju. Uz pomo ra unala nastoje smanjiti unutraanje frustracije, anksioznost, teakoe u ponaaanju, ato ih navodi na kompulzivne radnje kojima se ne mogu oduprijeti. U potrazi za osobnim smirenjem, oni gube stvarni kontakt s realnoau, a unutraanja motivacija vodi ih stvarnoj ovisnosti o ra unalu. Kompulzivno koriatenje ra unala postaje stil njihova ~ivota. Goldberg definira ovisnike o Internetu uva~avajui upravo njihov odnos prema stvarnosti:  Ovisnike o Internetu karakterizira izbjegavanje problema svakodnevnog ~ivota... Cyber ovisnost karakterizira odreena pomijeaanost stvarnog i irealnog, pri emu obje zna ajke imaju podjednako va~no mjesto u ~ivotu ovisnika. (Cought, 2000). Mada u estalo, ovo je podru je slabo znanstveno ispitano, pa je teako odgovoriti na pitanje u kojoj mjeri zamjena stvarnog ~ivota virtualnim modelom ~ivljenja osobe, utje e na osjeaje, olakaava svakodnevne teakoe ili poma~e u svladavanju problema realnog ~ivota. (Velea i Lantran-Devoux, 1998.) NEKI REZULTATI ISTRA}IVANJA OVISNOSTI BEZ DROGA NA STUDENTSKOJ POPULACIJI Anketa koju smo primijenili ispitivala je (mogue) ovisnosti bez droga studenata Zadarskog sveu iliata. Odnosila se na ovisnost o ra unalu, kupovanju, hrani, seksu, sportu, igrama na sreu i radu [u enju]. Pitanja su bila grupirana na na in da su ispitanici odgovarali s  ne sla~em se ,  nisam siguran i  sla~em se . Odgovori  sla~em se ozna avali su u estalo opsesivno bavljenje odreenom aktivnoau. U prilogu ovoga lanka dajemo prikaz zbirnih dobivenih odgovora. U tablici koja slijedi prikazujemo prevalenciju ispitanika koji pokazuju (eventualno) ovisni ko ponaaanje temeljem u estalosti bavljenja odreenom radnjom. Tablica 1: Odgovori ispitanika koji pokazuju eventualnu ovisnost Postotak odgovora (%)Aritmeti ka sredina (M)Standardna devijacija (s)Ukupno % (N)cyber4,856,88,67100kupovanje22,5331,822,26100hrana2737,831,66100seks3,294,64,04100sport3,284,64,04100kockanje8,2911,612,77100rad [u enje]20,2828,425,55100 Rezultati pokazuju da studenti ne pokazuju sklonost  cyber-ovisnosti , a razlog je vjerojatno u injenici da je informati ka pismenost malo zastupljena u Hrvatskoj. Glede ovisnosti o kupovanju ustanovili smo izrazito visok postotak, mada ostaje neistra~eno o kojem tipu ovisnosti je rije . `to se ti e ovisnosti o hrani uo ili smo veliku sklonost ispitanika prema slatkoj hrani. Samo ova injenica ne upuuje na patologiju, ali pokazuje na svakodnevni nezdrav oblik prehrane, ato mo~e dovesti do mnogih problema vezanih za zdravlje. Rezultati su pokazali mali postotak ispitanika ovisnih o seksu. Dr~imo da ne odgovaraju stvarnom stanju ali ih mo~emo objasniti ~eljom ispitanika da sa uvaju svoju intimu vezanu za ovo podru je. S druge strane, utvreno je da se mali broj ispitanika svakodnevno bavi sportom, mada smo o ekivali veu sklonost ovom tipu ponaaanja. Razloge zaato je tako nismo ovom prilikom ispitali. Dobiveni rezultat od 8% eventualnih ovisnika o igrama na sreu odstupa u znatnoj mjeri od o ekivanog rezultata (oko 3% u istra~ivanjima u svijetu). Je li rije  o patoloakim igra ima nismo ispitali i ne mo~emo nagaati. Zabrinjavaju rezultati dobiveni o eventualnoj ovisnosti o radu [u enju]. O igledna je stanovita zaokupljenost ispitanika u enjem koje izaziva uznemirenost i hiperaktivnost. Iz dobivenih odgovora ustanovili smo da za 13% ispitanika u enje predstavlja ozbiljno psihi ko optereenje. Pomou HI kvadrata izra unali smo koeficijent kontingencije i dobili slijedee zna ajne korelacije: Tablica 2: Koeficijent kontingencije (C=X2/X2+N) cyberkockanjekupovanjehranasekssportrad [u enje]cyber10,220,680,720,13*0,13*0,22kockanje0,2210,590,640,340,340,57kupovanje0,680,5910,1*0,720,720,03*hrana0,720,640,1*10,750,750,13*seks0,13*0,340,720,75100,7sport0,13*0,340,720,720,7510,7rad [u enje]0,220,570,03*0,13*0,70,71* ozna ava zna ajni koeficijent kontingencije Iz tablice je vidljiv zna ajan koeficijent kontingencije izmeu (eventualnih) slijedeih ovisnosti: - cyber-ovisnosti i ovisnosti o seksu (0,13) - ovisnosti o kupovanju i ovisnosti o hrani (0,1) - ovisnosti o hrani i ovisnosti o radu [u enju] (0,13) - cyber-ovisnosti i ovisnosti o sportu (0,13) - ovisnosti o seksu i ovisnosti o sportu (0*) - ovisnosti o kupovanju i ovisnosti o radu [u enju] (0,03*) * kontingencija od 0 statisti ki predstavlja malu zna ajnost Z a k lj u  a k Ovisnike bez droga ne mo~emo svrstati u jednu kategoriju jer je priroda oblika ovisnosti veoma raznolika. Dosadaanja istra~ivanja u svijetu pokazuju da su kod ovisnika bez droga, neovisno o tipu ovisnosti, prisutni oblici ponaaanja koji imaju zajedni ke karakteristike: a) zapostavljanje profesionalnih obveza i drugih va~nih socijalnih i obiteljskih obaveza; b) zapostavljanje dotadaanjih oblika razonode, dru~enja, bavljenja hobijima i drugim do tada uobi ajenim aktivnostima; c) konstantna misaona usmjerenost na sadr~aj ovisnosti; d) nerijetko troaenje prekomjerne svote novca na ovisnost, bilo zaraenog ili posuenog; e) opsesivni psihi ki poremeaji, izra~ena anksioznost, poveana izlo~enost stresu, pa i nasilnom ponaaanju u situacijama koje im onemoguavaju ovisni ko ponaaanje. Rezultati naaeg istra~ivanja pokazali su da kod studentske populacije postoje indicije koje upuuju na prisutnost ovisnosti bez droga, napose ovisnost o kupovanju, ovisnost o hrani, ovisnost o igrama na sreu i ovisnost o radu [u enju]. Ovisnost o ra unalu i sportu nije zna ajnije evidentirana. Smatramo da je razlog u slaboj informati koj pismenosti ispitanika i malim mogunostima svakodnevnog bavljenja sportom. Odgovore dobivene na pitanja vezana za seks dr~imo nedovoljno iskrenim, jer se o tim problemima u nas otvoreno ne razgovara. Naai rezultati otkrivaju odreenu povezanost izmeu nekih tipova ovisnosti. Povezanost cyber-ovisnosti i ovisnosti o seksu objaanjavamo u sve veoj usamljenosti ljudi i alijenaciji u druatvu. Povezanost kupovanja i hrane uzrokovana je pokuaajima da se stanje nezadovoljstva ili depresije osobe kompenzira drugim oblikom ponaaanja koje mo~e promijeniti raspolo~enje. Povezanost rada [u enja] i prekomjernog jedenja uzrokovano je stanjem anksioznosti osobe kod u enja koja  tra~i opuatanje u hrani, napose slatkoj koja fizioloaki tome pogoduje. Velika povezanost cyber-ovisnosti i sporta vjerojatno je uzrokovana u injenici da ispitanici o oba oblika ponaaanja tra~e bijeg od usamljenosti i otuenosti. Teorijska rasprava i rezultati naaeg istra~ivanja daju ozbiljne argumente koji upuuju da se ovisnostima bez droga u Hrvatskoj mora posvetiti mnogo zna ajnija znanstvena i opa druatvena pozornost nego do sada. Koriatena literatura - Achourd i Gaillard: (1993.): Les joueurs dependants: une population meconnue en France.  Paris, Collection des Rapportes, Document Toxibase, No 403407, Vol. 134, str.49. - Bernard, Claude (1998.): Le normal et le pathologique. - Paris, Petite Bibliotheque de Psychoanalyse, str. 224. (Quadrige: 65), 1998, 1ere ed. U: Canguilhem G. (1998): Textes de 1996-1998, Paris, Petite Bibliotheque de Psychoanalyse, Vol. 65, str. 224. - Birouste, Jill (1999): Economie pulsionnelle des gouts des sportifs.  Paris, Revue Sport et Psychologie, Vol 10, 1999, str. 367-372. - Carrier, Claire (2000): Modele de l investissement sportif de haut niveau et risque lien addictif au mouvement. Paris, Revue Annales de Medicine Interne, vol. 151, Avril, str. 60- 64. - Coleman, Edmond (1990): The obsessive/compulsive model for describing compulsive sexual behaviour. WA, Am. Journal Prevention, Psychiatry and Neurology, Vol. 2 (3), str. 9  14. - Cought, John (2000.): In the Net, how to recognize the sings of Internet addiction and a winning strategy for recovery, A: 2000, Edition: John Wileu & Sons. - Elroy, Mack, (1995): Kleptomania, compulsive buying and binge-eating disorder. Journal: Clinical Psychiatry, - WA: Vol. 56, (Supple 4), str. 14-26. - Faber, O. Guinn (1992): A clinical screener for compulsive buying.- Oxford, Journal Consumer Res., - WA, Vol. 19, 1992, str. 459-469. - Glasser, William (1976): Addiction Positive  WA: Binding: Paperback, Harper Trade, str. 176. - Goodman, Aviel (1990): Addiction: definition and implications. British Journal of Addiction, Vol. 85, 1990, str. 1403  1408. - Goldberg, Ivan (1994.): Web address:  HYPERLINK "http://cybernothing.org/jdfalk/mediacoverage/archive/msg0135.html" http://cybernothing.org/jdfalk/media-coverage/archive/msg0135.html  HYPERLINK "http://www.netaddiction.com/" http://www.netaddiction.com/ - Kusyszyn, Igor (1998.): The gambling addict versus the gambling professional.- Paris, Petite Bibliotheque de Psychoanalyse, str. 224. (Quadrige; 65). - Robinson, Phillips (1996): Measuring workaholism: content validity of the Work Addiction Risk Test, WA, Psychological Report, Vol. 79, str. 1313-1314. - Sissa, Julija (1997.): Le plaisir et le mal.  Paris: Odile Jacob, str. 132. - Velea, Dan i Lantran-Devoux, Maire (1998): La toxicomanie au Web  Paris, Synapse, Vol. 144, str. 21-28. - Valence, Astous (1995): Compulsive buying: concept and measurement. Journal Consumer Policy, Oxford, Vol. 11 (1995), str. 419-433. Walleur, Marc i Velea Dan (2002.): Les addictions sans drogue(s), Revue toxibase, Paris, Vol. 6 , (2002), Centre medical Marmottan, str. 1-15. S u m m a r y ADDICTION WITHOUT DRUGS OF STUDENT POPULATION Addition to a pool research  The aim of this work was to examine how often an addiction without drugs at student population occurs, and to establish eventual correlations between certain addictions. Through inductive empirical approach to the research, i.e. pools, on the pattern of 140 students, we established certain behaviour pattern which, because of its repetitive nature, can confirm our assumption that it is, in fact, addiction without drugs. The problem we confronted is impossibility to establish exact state of addiction, because the definition of addiction without drugs is not clearly defined and classified in scientific methodology, like in criteria of measurement of severity and heaviness of the addiction. The results that we gained are warning us to face these new types of addiction, which are very disturbing, because often addiction without drugs are followed by psycho-social problems very similar those of substance abuse addiction. The important point is that very few researches are made in the world that we could rely on in this work. This work shows that there are many mutual characteristics for both addictions, with or without substance abuse. The results we analysed are in the same range of those made in the world, never the less, some addictions are even more expressed here, so there is no question whether there should be more engagement on prevention of these types of addictions in youth population. This, before all, imposes the need that the addiction without drugs should be defined and classified through scientific methodology, that than would be in wide use. Key words: students, addiction without drugs, classification, evaluation, prevention PAGE  PAGE 17 ^`´ܹ޹bd $$Ifa$ $$Ifa$ $dha$gdb/dh$dha$ $dh`a$¤ڧ 0hjrtʨ̨Ψjn~"$°İưȰҰJ۲ۃwwۃۃhnRhCJ]aJhnRhCJ\aJhnRhCJaJmH sH hb/CJaJhnRh6CJaJhnRh6CJaJmH sH hnRh5CJaJmH sH h`&5CJaJhnRh5CJaJhnRh5CJ\aJhnRhCJaJ.JLX\^`´`ڹܹ޹bdBV(Rl翷ӣr`"hnRh5CJ\aJmH sH #hnRh5B*CJ\aJphhnRh5CJ\aJ hnRh56CJ\]aJhnRh6CJaJhCJaJhb/CJaJhnRhCJaJhnRhaJhnRhnRCJaJhCJ\aJhnRh5CJaJhnRhCJ\aJ!kd$$Iflr$x`D!TTT t20644 lap2&.8@ $$Ifa$ $dh$Ifa$@BVbl<0'' $$Ifa$ $dh$Ifa$kdc$$Iflr$x`D!TTT  t 0644 lap lx1% $dh$Ifa$kd$$Iflr$x`D!TTT  t 0644 lap $$Ifa$3kd$$Iflr$x`D!TTT  t 0644 lap $$Ifa$Ȼлڻ $$Ifa$ $dh$Ifa$<0'' $$Ifa$ $dh$Ifa$kd)$$Iflr$x`D!TTT  t 0644 lap  (3' $dh$Ifa$kde$$Iflr$x`D!TTT  t 0644 lap $$Ifa$(2<HPR3kd$$Iflr$x`D!TTT  t 0644 lap $$Ifa$Rlx $$Ifa$ $dh$Ifa$:2& $dh`a$$dha$kd $$Iflr$x`D!TTT  t 0644 lap prtFHRTFR*DĸvdR#hnRh5B*CJ\aJph"hnRh5CJ\aJmH sH #hnRh5B*CJ\aJph+hnRh5B*CJ\aJmH phsH hnRh5CJ\aJhnRh6CJaJhnRhCJ]aJhnRh5CJ\]aJhnRhnRCJaJhCJaJhnRhCJaJhnRhCJaJmH sH rt  ,FHTXblvFf5 $$Ifa$ $dh$Ifa$Ff" $dh$Ifa$ $hd^ha$dh` $.8DFR\fpt~Ff $dh$Ifa$Ff $$Ifa$ (*DNXdpxFf"Ff $$Ifa$ $dh$Ifa$FfLx rD *NPR $dh`a$dh $8dh^8a$$dha$dhd$a$Ffc% $$Ifa$LN|~^窢xhnRh6CJaJmH sH hnRhCJaJmH sH hnRhnRCJaJhnRCJaJhCJaJhnRh5CJ\aJhnRhCJ\aJhnRh5CJaJhnRhCJaJmH sH hnRhCJaJhnRh6CJ]aJ)RTVXZ\^`bdfhjlnprtvxz|~$dha$ $dh`a$<t$>RR^fhp~2HJ D൦sschnRhCJ]aJmH sH hnRh5CJaJmH sH %hnRh56CJ\aJmH sH hnRh6CJaJmH sH hnRhCJaJmH sH hnRhCJaJhnRhCJH*aJmH sH hnRh6CJaJmH sH hnRhCJaJmH sH hnRh5CJaJmH sH & BDvxLPRfh|~XZp#p#[ p#[ p#p#p#[ p#p# p#p#[ p#p#p#p#[ p#dh$dha$DRt""$>~BDF&(*bյziSi+j(hnRhCJUaJmH sH  hnRh0JCJaJmH sH +jU'hnRhCJUaJmH sH %jhnRhCJUaJmH sH "hnRh6CJ]aJmH sH hnRhCJ]aJmH sH hnRh5CJaJmH sH hnRh6CJaJmH sH hnRhCJaJmH sH hb/CJaJmH sH  bdht jnr8&XZhjl ݧueeeuhnRh5CJaJmH sH hnRh5CJaJmH sH hnRh6CJaJmH sH "hnRh6CJ]aJmH sH hnRhCJaJhnRhCJaJmH sH hnRh6CJaJmH sH hb/CJaJmH sH hnRhCJaJmH sH %jhnRhCJUaJmH sH %Zjlp#[ p#p#[ p#p# $dha$gdb/$ & F dha$gdb/$dha$@z|~οvfVD6hnRh5CJ\aJ"hnRh5CJ\aJmH sH hnRh5CJaJmH sH hnRhCJ\aJmH sH h}-h}-\aJmH sH hmH sH hnRhmH sH hnRh\aJmH sH h}-h}-mH sH h}-hCJaJmH sH hnRhCJaJmH sH hnRhCJaJhnRhb/CJaJmH sH hb/CJaJmH sH hCJaJmH sH @|~p#p#.p#'8p#p#[ p#h]h&`#$$dha$dh & F gd}-gd}-dhgd}-$dha$ $ dha$ $dha$gdb/hnRh5CJ\aJhx>Kh~>0JmHnHuh@- h@-0Jjh@-0JUmp#p#$dha$h]h&`#$2 001h. A!"#$% DyK zora.itkovic1@zd.htnet.hryK Bmailto:zora.itkovic1@zd.htnet.hrv$$If!vh5T555a5#vT#v#v#va#v:V l t206,5T55T5/ / / ap2H$$If!vh5T555a5#vT#v#v#va#v:V l  t 06,5T55T5/ / / / / / ap >$$If!vh5T555a5#vT#v#v#va#v:V l  t 06,5T55T5/ / / / / ap :$$If!vh5T555a5#vT#v#v#va#v:V l  t 06,5T55T5/ / / / / ap :$$If!vh5T555a5#vT#v#v#va#v:V l  t 06,5T55T5/ / / / / ap :$$If!vh5T555a5#vT#v#v#va#v:V l  t 06,5T55T5/ / / / / ap :$$If!vh5T555a5#vT#v#v#va#v:V l  t 06,5T55T5/ / / / / ap >$$If!vh5T555a5#vT#v#v#va#v:V l  t 06,5T55T5/ / / / / ap $$Ifl!vh55v5555N5N5N#v#vv#v#v#v#vN#vN:V l  tP06,,5K5w55>55.5X/ / / / alpPkd $$Iflִp N@#Kw>..X  tP06    44 lalpP$$Ifl!vh55v5555N5N5N#v#vv#v#v#v#vN#vN:V l  t 06,,5K5w55>55.5X/  / / / / / alp kd$$Iflִp N@#Kw>..X  t 06    44 lalp i$$Ifl!vh55v5555N5N5N#v#vv#v#v#v#vN#vN:V l  t 06,,5K5w55>55.5X/ / / / alp kd'$$Iflִp N@#Kw>..X  t 06    44 lalp i$$Ifl!vh55v5555N5N5N#v#vv#v#v#v#vN#vN:V l  t 06,,5K5w55>55.5X/ / / / alp kd$$Iflִp N@#Kw>..X  t 06    44 lalp i$$Ifl!vh55v5555N5N5N#v#vv#v#v#v#vN#vN:V l  t 06,,5K5w55>55.5X/ / / / alp kd$$Iflִp N@#Kw>..X  t 06    44 lalp i$$Ifl!vh55v5555N5N5N#v#vv#v#v#v#vN#vN:V l  t 06,,5K5w55>55.5X/ / / / alp kd>$$Iflִp N@#Kw>..X  t 06    44 lalp i$$Ifl!vh55v5555N5N5N#v#vv#v#v#v#vN#vN:V l  t 06,,5K5w55>55.5X/ / / / alp kd $$Iflִp N@#Kw>..X  t 06    44 lalp i$$Ifl!vh55v5555N5N5N#v#vv#v#v#v#vN#vN:V l  t 06,,5K5w55>55.5X/ / / / alp kd#$$Iflִp N@#Kw>..X  t 06    44 lalp }DyK Bhttp://cybernothing.org/jdfalk/mediacoverage/archive/msg0135.htmlyK http://cybernothing.org/jdfalk/mediacoverage/archive/msg0135.htmlDyK http://www.netaddiction.com/yK :http://www.netaddiction.com/@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHF@F Heading 1$$d@&a$5\H@H Heading 2$$d@&a$5CJH@H Heading 3$$dh@&a$6CJH@H Heading 4$$dh@&a$5CJDA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k(No List 6U@6 Hyperlink >*B*ph:B@: Body Text$dha$4 @4 Footer  p#.)@!. Page NumberFP@2F Body Text 2$dha$5CJBQ@BB Body Text 3$da$CJTC@RT Body Text Indent$hdh^ha$CJrR@br Body Text Indent 2, uvlaka 2$hdh^h`a$tS@rt Body Text Indent 3, uvlaka 3$hdh^h`a$CJ>>  Footnote TextCJaJ@&@ Footnote ReferenceH*4@4 Header  p#/rB!"& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& Q$)17?GZMSW_`fkk/rT   d %?@ABX `abEF _ A_k?~ nW3kQ~t !!!""""#W### $Q$$$%W%c%%%&&&w&&&&&}*~**,-!..// 011829233A4577789E: ;;w<!="=M=?AA2BCCCJJ3JMJNJLLLMMM2MLMYMZM`MeMiMnMrMsM}MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMNNNNNNNS T T=T>TDTMTWT]TbThTuTvT|T~TTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTUU U UUUUU"U(U-U2U7U9U;U?U@UFULUQUVU[U`UbUfUgUtUyU~UUUUUUUUU(VWVVVV$WbWWWWWXZ\y`z`{`|`}`~``````````````````````TaUaWbXbbbccQdRdddeeffxfff#ghhhh?i@iiiiijjkkkkkk k!k"k#k$k%k&k'k(k)k*k+k,k-k.k/k0k1k2k3k4kBkCk\krkkkJnqqrrrrr*r+r,r-r0r00000p0 0000000 0 0 0 00 00p0000 00000p0000000000 0 0 0 00 0 000000000000000000000000000000000000 0p00000p0 00000000000000000000000(00000000000000000000000000000000000@00p000NK0NKH0NK0NK(0NK0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M0M0Mp0Mp0M0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M 0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M0M00X0X0X0X0XX0Xp0XX0Xp0XX0Xp0Xp0X0X0Xp0Xp0X0Xp0XX0X0XX0XX0X0X0XX0Xp0X0Xp0XX0Xp80X0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0a0ah0a0a0a0a0a0a0a0a0a 0ap0ap0ah0ap0ah0ap0a0a0a0a0ap0a0ap0a0ah0ap0ah0ap0ah0ap0ah0ap0ah0ap0a0a0ap00Olp0Ol0h 0p 0p0Ol0000pMy007My00My000@0@0My000 C\TrJDb>BEGI 3*CPf@l(RxRZ?ACDFH@D^#gtggggh/rXXX !!8@0(  B S  ? _Hlt66988596g0r@g0r1$1$|ld:}l1ԫ1~lt#l#ccXhXhjj_j_j0rcc]h]hjjejej0r9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity ()?B~UXmEFTV[ ] 3 5 P Q ] _ ln@B~  uw 893 5 !!""""### #W#[####### $$R$T$$$$$% %W%[%c%)a*b*k*l*t*v*{*~*****Z,[,`,b,,,--".$.G.H...G////// 00&0'0X0Y0q0s00011112(3?3@3E3G333U4V4*5+53555:5<5U5V55555555g7o7p7u7w77777u9v9{9}999F:H: ; ;;;x<z<!=%=<====>? ???AACADAAA3B5BCCCCCCCCDD D D%D'D7D:DDGGGGG3HHHHHHIIIIIJMJNJSLTLLLLLLLMMYMMMMNNTNS T TTT1T2T;TWWWXXYYYYYYYYYYYY%Z'Z\\>]s`x````aaa aTaUaaaWbXbbbbbbb_c`c{c}ccDdGdTdZdddeef ff!fnfqfffffhhXhh,i/i@iiiiiiiiii jjxj{jjjjjjk:k;kr0r$%>BWX  _aabDF ^ _ @A^_jk>?}~ mrVW 23jkPT}~s t !!!!""##V#[##### $ $P$Q$$$$$%%V%[%b%c%%%%%&&%&&&v&{&&&&&&&|*~***,,-- .!...~// 0 01111729233@4A455778899D:E: ; ;;;v<w< ="=L=M=??AAAA1B2BCCCCC&D6HEH\HHJJ2J3JLJNJLLMMMM1M2MKMLMXM`MdMeMhMiMmMnMqMsM|M}MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMNN NNNNNNNNSS T TU@UEUFUKULUPUQUUUVUZU[U_U`UeUgUsUtUxUyU}U~UUUUUUUUUUUUU'V(VVVWVVVVVVV#W$WaWbWWWWWXXZZ\\x```ddee}eeffhh!i$i)i/iMj]jjkcphpr0r::::::::::::L!!CCMN>TUdRdXhhiiEjjjrkr0rr0rMartinMartinMartinMartinMartinMartinMartinMartinRH-TDUNeva w[0a܌M(|De&7yN>Bk Eb{G 2_HnYK TSƊFwWfK hk^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-^`5OJPJQJ^Jo(pp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`OJPJQJ^Jo( ^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`o()^`5OJPJQJ^Jo( pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH De&7_H h EM(FwWw[{GYK TyN> b^xp>^*snvNB0`&}-~>x>K/=P U4PvT|nRb/t@-MMM2MLMYMZM`MeMiMnMrMsM}MMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMMNNNNNN=T>TDTMTWT]TbThTuTvT|T~TTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTTUU U UUUUU"U(U-U2U7U9U;U?U@UFULUQUVU[U`UbUfUgUtUyU~UUUUUUU0r@Xx <"#$%&.0234689/r`` ` ```,`4`6`:`<`@`D`F`L`N`P`R`T`d`h`l`n`p`t`x`UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial;Wingdings?5 z Courier New"qC& C&҇& a: a:Y24dqq 3QH?ProfNevaNeva4         Oh+'0|  , 8 D P\dltProffrofNevafevaevaNormalNeval3vaMicrosoft Word 10.0@Ik@xHr@b@!Y a՜.+,D՜.+,0 hp|  N/A:qA Prof Title 8@ _PID_HLINKSAZIhttp://www.netaddiction.com/ OBhttp://cybernothing.org/jdfalk/mediacoverage/archive/msg0135.htmlm!mailto:zora.itkovic1@zd.htnet.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~ Root Entry Fjf Data )1TablezWordDocument4BSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q