ࡱ> 5@:bjbj22 .XXW_XXXXXXX***8+\x+dG2++" , , , , , ,FFFFFFF$IRbK>FX , , , , ,FXX , ,GAAA ,X ,X ,FA ,FAAADXXD ,+ 0 *:DFG0GD,K?KDlPXXXXKXD , ,A , , , , ,FF'*A* POREMEAJI VEZANI UZ PSIHOAKTIVNE TVARI POVEZANOST ZLOUPORABE KANABISA I SHIZOFRENIJE Primljeno: UDK: Zadar, 25.07.03. POREMEAJI VEZANI UZ PSIHOAKTIVNE TVARI POVEZANOST ZLOUPORABE KANABISA I SHIZOFRENIJE S a ~ e t a k Mada je povezanost izmeu konzumiranja kanabisa i shizofrenije poznata iz doba Antike, joa uvijek je priroda tog odnosa, zbog svoje slo~enosti i mnogih pitanja na koja nemamo odgovore, nedovoljno istra~ena,. Mnogi su autori u razli ito vrijeme i razli itim studijama pokuaali prikazati modalitete te povezanosti. Istra~ivanja pokazuju da je kanabis odgovoran za tzv. kanabinoidnu psihozu i zna ajan ote~avajui faktor kod pojave shizofrenije, te da ak mo~e provocirati simptome shizofrenije u situacijama kada se bolest realno nije pojavila. Ta sli nost izmeu simptoma bolesti i sli nih simptoma koji se javljaju kod veeg broja konzumenata kanabisa, navodi na hipotezu o povezanosti konzumiranja kanabisa i shizofrenije, napose kada se uz kanabis konzumiraju druge psihoaktivne supstance. No, sinergi no djelovanje kombiniranog konzumiranja droga joa uvijek je slabo istra~eno. Klju ne rije i: kanabis, shizofrenia, ovisnost Uvod Stotine i tisue mladih u dobi izmeu dvanaest i dvadeset etiri godine konzumiraju kanabis, ne znajui kakve to posljedice ostavlja na njhovo tijelo, mialjenje, osobnost, navike, ponaaanje, u enje. Nerijetko im se sugerira da je rije  o bezopasnim drogama, ili pak manje opasnim od duhana. Kanabis (Canabis sativa) ili indijska konoplja, iz ijeg cvijeta se dobijaju marihuana (od suaenih i smrvljenih listova i cvjetnih glavica biljke) i haaia (puno sna~niji od marihuane, proizvodi se odstranjivanjem i suaenjem smolaste izlu evine vrhova biljke) najviae se uzgaja u Indiji i Meksiku, te u mnogim zemljama Srednjeg, Bliskog i Dalekog istoka. Sve je raairenija na oba ameri ka kontinenta, a danas se ilegalno uzgaja i u Europi. U Indiji i arapskom svijetu koristi se kao tradicionalna droga, kao ato se u nas koristi alkohol. Cvijet konoplje sadr~i alkaloid kanabin, pa se ovisnost nazvala kanabinomanija. Poznati joa iz doba Antike, zao glas ovih droga datira od prije mnogo stoljea. Na primjer, engleska rije  assassin (ubojica, atentator) dolazi od arapske rije i hashis-hasin, ato je bilo ime postrojbi muslimana koji su uzimali haaia i ubijali kraane u vrijeme Kri~arskih vojni. Nepovoljna izvijeaa koja su zlo ine pripisivala uporabi marihuane dovela su u SAD-u joa 1937. do uvoenja federalnih zakona protiv prodaje te droge, da bi tek 1984. rezolucijom Ujedinjenih naroda doalo do zabrane prodaje u zemljama lanicama UN. (Goodwin i Guze, 1984.) 1/ Proairenost uporabe marihuane danas U veini zemalja na svim kontinentima, savezne institucije zadu~ene za ispitivanje uporabe droga, periodi ki objavljuju rezultate ispitivanja o proairenosti uporabe. Dr~avne institucije istovremeno financiraju razli ite projekte koji ispituju zlouporabu droga. Jedno od naj eae citiranih istra~ivanja o zlouporabi kanabisa u Hrvatskoj su istra~ivanja provedena na populaciji 210 u enika osnovnih akola, 205 u enika srednjih akola i 120 studenata Filozofskog fakultata u Zadarskoj ~upaniji (Miliaa, Takai, 1995. i Miliaa, 1998.) 2,3/ Istra~ivanja pokazuju da mladi danas imaju veliki doticaj s marihuanom i u veini se dru~e s onima koji konzumiraju marihuanu. (njih 78,5% potvrdno je odgovorilo na pitanje da li se dru~e s onima koji u~ivaju haaiaili marihuanu; 8% osnovnoakolske populacije eksperimentra s marihuanom, 4% rekreativno uzimaju marihuanu, oko 2% su stalni konzumenti, a ak 57% mladih osnovnoakolske dobi bili su u prilici da ih se nagovara probati ove droge; viae od 2/3 srednjoakolaca dru~i se onima koji u~ivaju marihuanu, 1/4 odgovara da su eksperimentirali s marihuanom, njih 15% ju rekreativno u~iva, a blizu 10% srednjoakolaca odgovara da stalno konzumiraju marihuanu; oko 40% studenata bili su u prilici da ih se nagovara da uzmu marihuanu, a veina su i popustili tom pritisku vranjaka, ak 35% studenata smatra da je normalno u~ivati marihuanu, a 35,8% nastavili bi vezu s partnerom koji u~iva marihuanu. Sa socijalnopedagoakog stajaliata zna ajni su pokazatelji da se marihuana uzima poglavito u noi (iza 23 sata), osnovnoakolci je uzimaju na skrivenim mjestima, a srednjoakolci i studenti uglavnom u grupama na zabavama. Podaci istra~ivanja u SAD-u pokazuju da je uporaba marihuane dosegla vrhunac 1979. godine i da danas pokazuje opadanje. (Kozel i Adams, 1986., National Survey on Drug Abuse, 1991.) 4,5/ Postoci maloljetnika koji su konzumirali marihuanu bili su: 14% 1972., 31% 1979., 24% 1985., i 13% 1991. Meu punoljetnima od 18-25 godina postoci su bili: 48% u 1972., 68% u 1979., 61% u 1985., 50% u 1991. Izvijeaa iz europskih zemalja pokazuju da broj ovisnika o kanabisu opada u odnosu na konzumiranje heroina, kokaina, a srazmjeran je konzumiranju alkohola. Sve je prisutniji fenomen istovremenog konzumiranja viae droga, o emu su podaci nedostatni (Beck, Legleye, Paretti-Watel, 2000) 6/. Prema anketi o na konzumente heriona otpada 54,7%, subutex-a 51,5%, kokaina 31,1%, kanabisa kod muakaraca 32%, a kod ~ena 20%, alkohola 19,9%, benzodiazephina 11,8%, methadona 9,3%- U dobi od 18 godina 8,3% djevojaka i 22,9% mladia su u~ivatelji viae razli itih droga. Psihosomatski poremeaji konzumiranja marihuane U inci intoksikacije marihuanom, kao i ostalim psihoaktivnim tvarima, ovise dijelom o ja ini i veli ini doze. Niske doze marihuane daju osjeaj opuatenosti i dru~eljubivosti, zbog ega je ona naro ito popularna kod adolescenata. Vee doze meutim dovode do brzih izmjena emocija, otupljuju pozornost, fragmentiraju misli i oateuju pamenje. Vrlo visoke doze izazivaju halucinacije sli ne onima kod LSD-a, uklju ujui i ekstremnu paniku. Mnogi korisnici naj eae se dovedu u stanje vee opijenosti nego ato su namjeravali. Ljudi koji su imali psiholoake probleme prije konzumiranja marihuane, openito podlije~u veem riziku. U inak marihuana ovisi i o ja ini THC-a(delta-9-tetrahidrokanabinol), aktivnog sastojka marihuane, koji je danas viaestruko povean, prema nekim podacima od 04% THC 1970. do 28% 1990. godine (Marijuana Research Findings, 1990.) 7/ Pod utjecajem marihuane dolazi do gubitka pamenja, odnosno do nemogunosti osobe da se u trijeznom stanju, ili bez djelovanja marihuane, prisjeti ne ega pod djelovanjem droge. Ako se ima na umu broj u enika i studenata koji konzumiraju marihuanu i sve vea ja ina kanabisa, broj mladih koji zbog marihuane ugro~avaju u enje sve je zna ajniji. Istra~ivanja su pokazala da marihuana umanjuje psihomorori ke vjeatine potrebne za vo~nju automobila. Broj smrtnih slu ajeva u prometu i broj uhienih voza a pod utjecajem marihuane ukazuju da ona ima razmjerno zna ajnu ulogu u ukupnom broju nesrea i uhienja. Kandel i suradnici su istra~ili u inke marihuane na uzorku od 1004 osobe starosne dobi oko 25 godina. (Kandel, 1986.) 8/ Utvrdili su atetne posljedice intenzivne uporabe marihuane, uklju ujui vei broj razvoda, viae delinkvencije, viae tra~enja pomoi stru njaka za mentalno zdravlje, manje stabilne obrasce zapoaljavanja i sl. Oni upozoravaju da je teako razlu iti posljedice konzumiranja marihuane, jer je teako odvojiti u inak marihuane od u inka drugih tvari koje puaa i marihuane takoer koriste, posebno alkohol, kokain i heroin. Mada ne postoje dokazi da marihuana ima nepo~eljni u inak na normalno srce, postoji opasnost za ljude koji od ranije imaju sr anih tegoba (poveava se broj otkucaja). Vrlo je vjerojatno da e puaenje marihuane imati atetne posljedice i na osobe s zdravim srcem kada ostare. Dugotrajna uporaba marihuane mo~e ozbiljno oatetiti strukturu i funkciju plua. Istra~ivanja su pokazala da se vitalni kapacitet plua smanjuje od jedne popuaene cigarete marihuane jednako kao od aesnaest obi nih cigareta. (Tashkin, Clavarese i Simmons, 1978.) 9/ Postoje dokazi da marihuana mo~e biti atetna za reprodukciju, slabiju pokretljivost spermija i sni~enu plodnost. (Hembree, Nahas i Huang, 1979.) 10/ Kod ~ena konzumiranje marihuane mo~e dovesti do poremeaja ovulacije i skratiti period fertilnosti. Istra~ivanja na atakorima pokazala su da sastojci marihuane mogu proi kroz barijeru placente i tako utjecati na fetalni razvoj. ( Vardaris i sur., 1976.) 11/ Eksperimenti s ~enkama resus majmuna, u kojima su koriatene razine THC koje odgovaraju intenzivnoj uporabi marihuane kod ljudi, upozoravaju na veoma est gubitak fetusa. Ovi rezultati na ~ivotinjama upuuju na mogunost da umjerena i intenzivna uporaba marihuane ometa reprodukciju i fetalni razvoj. Predmet posebnog interesa kod prou avanja u inaka marihuane jeste njezin sinergijski u inak s drugim drogama, napose alkoholom. Dosadaanja istra~ivanja pokazuju da se sinergijom poja avaju opisani negativni u inci na percepciju, kogniciju, motori ku aktivnost, rad unutraanjih organa i reprodukciju. (Siemens, 1980.) 12/ Neki terapijski u inci Mnoge droge se kao medikamenti koriste u lije enju razli itih bolesti, dakako u propisanim koli inama i pod kontrolom lije nika. Stoga nije neobi no da i marihuana ima stanovite terapijske u inke na ovjeka, koji se koriste u farmakologiji i medicini. Sedamdesetih godina ustanovljeno je da THC mo~e nekima oboljelim od raka smanjiti mu ninu i gubitak apetite koji prate kemoterapiju. (Salan i sur., 1975.) 13/ Tim bolesnicima je posebnim odobrenjem vlade dostupan THC za oralnu primjenu. Marihuana se takoer koristi kao terapija za bolesnike od AIDS-a i bolesnike od glaukoma, u kombinaciji s konvencionalnim na inima lije enja. (Hepler, Frank, 1976.) 14/ Valja naglasiti da oko terapijske uporabe marihuane ipak postoje kontroverze. Iako pokazuje opisane terapijske u inke, du~e praenje pokazalo je da je marihuana loaa za ope zdravstveno stanje pacijenta. Istra~ivanja o povezanosti konzumiranja kanabisa (marihuane i haaiaa) i shizofrenije Odnosi izmeu psihoze i toksikomanije poznati su ve dugo vremena. Istra~ivanja su pokazala da intenzivna uporaba kanabisa mo~e dovesti do tzv. kanabinoidne psihoze koju karakteriziraju gubitak pamenja, elementi pretjerane pomame ili bunila, sklonost preuveli avanju i neprilagoenost ponaaanja. (Takor, `ukla, 1976) 15/ Krajem osamdesetih zapo inju intenzivnija istra~ivanja o povezanosti konzumiranja kanabisa i nastanka shizofrenije, praene napadajima panike, nasilni kim ponaaanjem, prisustvom vizualnih halucinacija, poteakoama mialjenja i sl. Smatra se da je kanabinoidna psihoza stanje bitno razli ito od shizofrenije, kraeg je trajanja, ali s intenzitetom poteakoa koje jedanko djeluju na mialjenje, pojavu prisilnih misli, kraa halucinogena stanja, probleme percepcije i depersonalizacije. (Basu i sur., 1999.) 16/ Ova istra~ivanja neosporno bacaju jedan novi pogled na zlouporabu marihuane i haaiaa. I mnoga druga istra~ivanja su potvrdila hipotezu o pojavnosti shizofrenog ponaaanja kod osoba visokog rizika, koji umjereno ili intenzivno koriste marihuanu. (Tornikroft i sur., 1992.) 17/ Opisanu povezanost psihi kih poremeaja vezanih uz psihoaktivne tvari Deniker i suradnici obrazla~u terminom farmakopsihoze, aludirajui pri tom na nastanak psihi kih poremeaja pod utjecajem konzumiranja droga. Termin meutim nije naaao svoju airoku primjenu. (Deniker, Colonna, Loo, Petit, M. 1979). 18/ Veoma je zna ajno istra~ivanje Andresona u `vedskoj, koje je provedeno na 45570 novaka. Autori su ustanovili povezanost konzumiranja kanabisa i nastanka shizofrenije zahvlajujui praenju koje je trajalo 15 godina. ( Andreason i sur., 1987; Andreason i sur., 1989) 19, 20/ Autori naglaaavaju utjecaj socio-ekonomskih prilika koje poveavaju rizik nastanka duaevnih poteakoa i shizofrenije, dok utjecaj kanabisa dr~e realtivnim, ovisno o predispozicijama konzumenta. I drugi autori govore o predispozicijama (pozitivnim simptomima) koji dovode do nastanka bolesti, pri emu je kanabis rizi ni faktor kod pacijenata sklonih mentalnim bolestima i duaevnim poteakoama. Pratei 3TVn , @ x * . < P *:,@D~׿ǧǟǷϯϯ~vhjCJaJh+ c5CJaJh/CJaJhcCJaJh,-CJaJhS[CJaJhhCJaJhsCJaJhNCJaJh9@CJaJh&V}CJaJh+ cCJaJh#CJaJh"(5CJaJho2CJaJh"(CJaJh,aCJaJ.VX p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#$a$gd"($a$gd"($a$gd,agdk8   T r t v x p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#$a$gd"($a$gd"( `bdXh46 zd$PϻϲϪ~ulu׉dh}CJaJh+ c5CJaJh 5CJaJh5UUh CJaJh CJaJhz:CJaJhQCJaJh5UU6CJaJh5UUCJaJhUH6CJaJhUHhUH6CJaJh3CJaJhUHCJaJhsCJaJh8aCJaJhj5CJaJhjCJaJh+ cCJaJ'd)*-->2@2p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# $`a$gdUH$a$gd"(8 d h z !!!""#$$L$$.'''.(B())*+H++2,4,6,8,<,>,,--6../// /&/~//00"0<00 1N1<2>2@2\222踠ho25CJaJhx\5CJaJhdCJaJhx\CJaJhIyCJaJh8CJaJhHCJaJh//CJaJhrpaCJaJhtiCJaJhn CJaJhCJaJhsCJaJh}CJaJ7@222<>LBFILNNNNUUUVXp]^Za ce܃p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# $`a$gdzs$a$gd"(2223&3,355558P9R9<<:<==>>>> ??$?F????`@@jAAJBLB"DXDEFFFGGPGGxIIIIILLLLξƾƾƾξh?56CJaJh?5CJaJho2CJaJh $CJaJhQiCJaJhnCJaJhmCJaJhCJaJhVCJaJh"CJaJh\CJaJhCJaJhCJaJh5CJaJ5LNNNNNNNOTOVOdOhOOP4PtPPPRR^RSUUUUUVV@VjVǿwnwe\Qh]h]CJaJh$5CJaJh(}5CJaJh5CJaJhx\5CJaJhZvQ5CJaJhx\CJaJhZvQCJaJhPCJaJh2(2CJaJh2(2h2(2CJaJh2(2hnCJaJhnCJaJh 45CJaJho25CJaJho2ho25CJaJho2CJaJh?5h?5CJaJh 4CJaJjVXXX6Y8Y[D[\l]n]p]^^^^___````Zaaaaa b b c c~cddeeeejff~ȷȦ覞蔖茄hKRCJaJh^QCJaJUh% CJaJhqxCJaJh^-CJaJh|6CJaJhD6CJaJhDCJaJh|CJaJhx<CJaJhnCJaJhHCJaJhzsCJaJh5f[CJaJh]CJaJ2620 pacijenata s mentalnim poteakoama, koji su uzimali kanabis, Paes je ustanovio da je u veini slu ajeva kanabis poslu~io kao katalizator i prijenosnik depersonalizacije i uznemirenosti pacijenata. (Paes, 1986.) 21/ Istra~ivanje na 36000 ameri kih vojnika pokazalo je da svakodnevno konzumiranje do 50 grama kanabisa dovodi do problema koncentracije i mialjenja, sve do manifestiranja napada panike i psihoti kih stanja, napose kod konzumiranja i drugih droga zajedno s kanabisom. (Tenant i sur., 1972.) 22/ Retrospektivna evaluacija 91 pacijenta shizofreni ara, od kojih je njih 24 konzumiralo kanabis, pokazala je da nastavak konzumiranja kanabisa po izlasku iz bolnice stvara vei rizik ponovne pojave bolesti. (Linzen i sur., 1994.) 23/ Evaluacija 40 hospitaliziranih pacijenata zbog psihi kih poremeaja, od kojih je njih 20 kontinuirano uzimalo kanabis, uputila je stru njake na tzv. shizofrene tipove konzumenata kanabisa. (Rotenberg i sur., 1982) 24/ Retrospektivna studija zlouporabe psihoaktivnih supstanci kod shizofreni nih pacijenata pokazala je da je prva hospitalizacija bila mnogo ranija kod onih koji su konzumirali kanabis. (Dekardo i sur., 1994.) 25/ I druga retrospektivna studija pacijenata sa simptomima shizofrenije, jednih koji su uzimali kanabis, i drugih koji nisu uzimali, pokazala je nakon praenja u trajanju od aest mjeseci, da su konzumenti kanabisa u znatno loaijem psihi kom stanju: imali su viae simptoma depresije, depersonalizacije li nosti, bili su viae uznemireni, imali nerealne percepcije i halucinacije. Kanabis je pospjeaio negativne trendove ove bolesti. (Maters i Gods, 1992.) 26/ Navedene studije upuuju na zaklju ak da je kanabis veoma rizi an imbenik pojave shizofrenije, poglavito kod osoba visokog rizika za pojavu duaevne bolesti. Uloga kanabisa u simptomatologiji shizofrenije Sve je viae dokaza da kanabis igra zna ajnu ulogu u airenju siptomatologije shizofrenije, ak i u slu ajevima kada se bolest nije dijagnosticirala. Tako studija sa 83 psihoti na pacijenta, od kojih je 68 imalo dijagnozu shizofrenije, je pokazala da su pacijenti konzumeti kanabisa ili ovisnici o psihoaktivnim tvarima, pokazivali viae simptoma shizofrenije od onih koji nisu konzumirali ta sredstva. (Dikson i sur., 1991.) 27/ Sli ne rezultate donosi i studija na 131. shizofreni nom pacijentu, od kojih je 64 uzimalo kanabis. Upotreba psihoaktivne supstance davala je loaiju patoloaku sliku bolesti, nego u pacijenata koji nisu konzumirali psihoaktivne tvari. (Arndt i sur., 1992.) 28/ Evaluacija istra~ivanja 95 shizofrenih pacijenata u dobi ispod 35 godina, uz primjenu Skale pozitivnih simptoma (SAPS) 29/ i Skale negativnih simptoma (SANS) 30/, kao i prethodna istra~ivanja upuuje na va~nu ulogu kanabisa u pojavi simptoma bolesti. (Peralta i Kuesta, 1992) 31/ I mnoga druga istra~ivanja potvruju hipotezu da je kod utvrivanja simptomatologije shizofrenije zna ajno ustanoviti stanje i intenzitet zlouporabe psihoaktivnih supstanci, koje poja avaju pojavnost i intenzitet bolesti. (Caspari, D.1999; Kleghorn i Kaplan, 1991; Negret i suradnici, 1986.) 32,33,34/ Kanabis kao samolije enje shizofrenih osoba U estalost konzumiranja kanabisa kod shizofrenih osoba postavlja pitanje nije li to oblik samolije enja kako bi se izbjegli negativni simptomi bolesti ili ubla~ila napetost i dezorjentacija koju osoba osjea, ili je pak razlog uzimanja kanabisa ~elja za ubla~avanjem stressa s kojim se bolesnik svakodnevno suo ava. Studija Muesera i njegovih suradnika pronaala je da 25% shizofrenih bolesnika konzumira kanabis, a 24,6% konzumira alkohol. Konzumenti su u veini muakarci, u srednjoakolskoj dobi i nisu esto bili hospitalizirani. (Mueser, 2000.) 35 Zaklju ak Danas postoje mnogobrojna istra~ivanja koja daju odgovore na pitanja o proairenosti uporabe marihuane, njezinim psihosomatskim u incima i eventualnim terapijskim u incima. No, mnogo je slabije istra~en koncept povezanosti konzumiranja kanabisa (marihuane i haaiaa) s duaevnim bolestima, kanabinoidnom psihozom i shizofrenijom. Ovaj rad istra~uje to podru je i svakako baca druga ije svjetlo na ovu tako zvanu laku drogu. Koncept o povezanosti konzumiranja kanabisa i pojave shizofrenije predmet je novijih istra~ivanja mnogih autora. Unato  brojnim dokazima, nije ga lako potvrditi. S viae sigurnosti mo~emo rei da kanabis pospjeauje duaevnu bolest i poveava pojavnost razli itih simptoma shizifrenije. Mnogobrojne studije predla~u tri tipa utjecaja kanabisa na shizofreniju: kanabis mo~e zasigurno pospjeaiti pojavu bolesti kod osoba s predispozicijama za njezin nastanak (osobe visokog rizika za nastanak shizofrenije), s druge strane, kanabis vrlo esto koriste shizofrene osobe u vlastitoj borbi protiv simptoma bolesti: da bi ubla~ili stress, napetost, dezorjentaciju i dezorganizaciju li nosti.I u tim slu ajevima bolest progredira pod utjecajem kanabisa mogu se javiti simptomi shizofrenije, mada se bolest nije dijagnosticirala. Istra~ivanja su takoer pokazala negativnu povezanost izmeu shizofrenije i politoksikomanije (naj eae kombinacija s alkoholom, kokainom i heroinom). Naime, veina konzumenata psihoaktivnih tvari ne konzumira samo jednu drogu, a njhovu sinergiju je teako istra~iti. Ovaj rad pru~a mogunost zaklju ka da je kanabis zna ajan faktor rizika za nastanak shizofrenije kod pacijenata koji ina e imaju duaevnih problema, a jednako tako mo~e biti odgovoran za pogoraanje bolesti kod shizofrenih bolesnika koji ga intenzivno konzumiraju. DISORDERS CONNECTED TO PSYCHOACTIVE SUBSTANCES CONNECTION IN CANNABIS ABUSE AND SCHIZOPHRENIA Summary Even though the connection between consummation of cannabis and schizophrenia is known from the Antic ages, the nature of this relationship, for its complexity and many unanswered questions, is still not researched. Many authors at different time and in different studies have tried to show the modalities of this connection. The researches show that cannabis is responsible for so-called  cannabis psychosis , is also significant hindering factor in appearance of schizophrenia, and even can provoke the symptoms in situations when the disease is still not shown. This similarity between the symptoms of schizophrenia and similar symptoms that appear in large number of cannabis consumers, leads to the hypothesis of connection between consummation of cannabis and schizophrenia, especially when cannabis is consumed with other psychoactive substances. But, synergy of combined consuming of substances is still poorly researched. Key words: cannabis, schizophrenia, addiction Koriatena literatura 1/ Goodwin, D.W. and Guze, S.B. (1984.) Psychiatric diagnosis. (3 rd.ed.) New York: Oxford, Universituy Press. 2/ Miliaa, Z. I Takai, V. (1995.) Istra~ivanje problema ovisnosti u opini Tisno. Gradsko poglavarstvo Tisno. 3/ Miliaa, Z. (1998.)Die Erforschung des Problems der Drogenabhangigkeit bei der Jugend in Dalmatien, Kooperationsnetzwerk der Europaischen Mittelstodte, Maribor. 4/ Davison,G.C. and Neale, J.M. (2002.) Psihologija abnormalnog do~ivljavanja i ponaaanja. Zagreb, Naklada Slap. 5/ National Survey on Drug Abuse (1991.) Marijuana Research Findigs. U: Davison, G.C. and Neale, J.M. (2002.) Psihologija abnormalnog do~ivljavanja i ponaaanja. Zagreb, Naklada Slap. 6/ Beck, F., Legleye,S., Paretti-Watel, P. (2000.) regards sur le fin de l adolescence, Consommations des produits psychoactifs dans l enquete ESCAPAD 2000. Observatoire francais des drogues et des toxicomanies. 7/ National Survey on Drug Abuse (1991.) Marijuana Research Findigs. U: Davison, G.C. and Neale, J.M. (2002.) Psihologija abnormalnog do~ivljavanja i ponaaanja. Zagreb, Naklada Slap, str.346. 8/ Kandel, D.B., Dovies, M., Korus, D. And Yamaguchi, K.(1986.) The consenquences in young adulthood of adolescent drug involvement. Archives of General Psychiatry, 43, 746-754. 9/ Toshin, D.P., Calvarese, B., and Simmons, M. (1978.) respiratory status of 75 chronic marijuana smokers: Comparison with matchedcontrols. University of California at Los Angeles School of Medicine. American Review of Respiratoey Diseoses, 117, 261. 10/ Hembree,W.C., Nahos,G.G., Huang, H.F.S. (1979.) Changes in human spermatozoa associated with high dose marijuana smoking. In G.G. Nahos and W.D.M. Paton (Eds) Marijuana: Biological effects. Elmsford, NY: Pergamon. 11/ vardoris, R.M., Weisz, D.J., Fozel, A., Rawitch, A.B. (1976.) Chronic administration of delta-9- THC to pregnant rats: Studies of pup behavior and placental trainsfer, Pharmacology and Biochemistry of Behavior, 4, 249-254. 12/ Siemens, A.J. (1980.) Effects of cannabis in combination with ethanol and other drugs. In Marijuana research findigs:1980.Washington, DC:U.S. Gouvernement Printing Office. 13/ Salan, S.E., Zimberg, N.E., Frei,E. (1975.) Antiemetic effect of delta -9- THC in patients receiving cancer chemotherapy. New England Journal of Medicine, 293, 795-797. 14/ Hepler, R.S., Frank, I.M. (1971.) Marijuana smoking and intraocular pressure. Journal of the American Medical Association, 217, 1392. 15/ Thacore, V.R., Shuda, S.R. (1976.) Cannabis psyhosis and paranoid schizophrenia. Arc Gen Psichiatry; 33 (3): 383-386. 16/Bosu, D., Malhotra, A., Bhagat, A., Varma, V.K. (1999.) Cannabis psychosis and acute schizophrenia, a cose-control study from India, Eur Adict Res; 5 (2): 71-73. 17/ Thormicroft, G., Meadow, G., Politi, P. (1992.) In cannabis psychosis a distinct category? Eur Psychiatry; 7 (6): 277-282. 18/ Deniker,P., Colonna, L., LooN., Petit, M. (1979.) Pharmacopsychoses et sindrom deficitaire. Eur Pschiatry; 44 (2):283-301. 19/ Andreasson, S., Allebeck, P., Engstrom,A., Ryderberg, V. (1987.) Cannabis and shizophrenia. A longitudinal Stady of Swedish conscripts. Lancet; 2 (8574): 1483-1486. 20/Andreasson, S., Allebeck, P., Rudberg, V. (1989.) Schizophrenia in users and nonusers of cannabis. A longitudinal study in Stockholm County. Acta Psychiatr Scond; 79 (5): 505-510. 21/ Paes, M. (1986.) Cannabis et psychopathologie. Psychopathologie medicale; 18 (2): 219-220. 22/ tennant, F.S., Groescbeck, C.J. (1972). Psychiatric effects of hachish. Arc Gen Psychiatry; 27 (1): 133-136. 23/ Linszen, D.H., Dingemans, P.H., Lenior, M.E. (1994.) Cannabis abuse and the course of recentonset schizophrenic disorders. Arch Gen Psychiatry; 51 (4):273-279. 24/ Rottonburg, D., Robins, A.H., Teggin, A. (1982.) Cannabis-associated psychosis with hypomanic features. Lancet; 2 (8312): 1364-1366. 25/ Dequardo, J.R., Carpenter, C.F., Tondon, R. (1994.) Patterus of substance abuse in schizophrenia: nature and significance. Eur Psychiatr Res; 28 (3): 267-275. 26/ Mathers, D.C., Ghodse, A.H. (1992.) Cannabis and psychotic iliness. Eur Psychiatry; 161: 648-653. 27/ Dixon, L., Haas, G., Weidwn, P.J., Swenney,J., Frances, A.J. (1991) Drug abuse in schizophrenic patients clinical correlates and reasons for use. Psychiatry: 148 (2): 224-230. 28/Arudt,S., Turrel, G., Flaum, M., Andreasen, N.C. (1992.) Comorbidity of substance abuse and schizophrenia: the role of pre-morbid adjustement. Psychol Med; 22 (2): 379-388. 29/ Andreasen, N.C. (1984) SAPS  Scale for theassement of positive symptoms. Iowa City: University of Iowa. 30/ Andreasen, N.C. (1984) SANS  Scale for theassement of negative symptoms. Iowa City: University of Iow 31/ Paraita, V. Cuesta, M.J. (1999.) Influance of cannabis abuse on schizophrenic psychopathology, Acta Psychiatr Scand; 85 (2): 127-130. 32/ Caspari, D. (1999.) Cannabis and schizophrenia: results of a folow-up study. Eur Arch Psychiatry Clin Neurosci; 249 (1): 45-49. 33/ Cleghorn, J.M., Kaplan, R.D. (1991) Substance abuse and schizophrenia: effects on symptoms but not on neurocognitive function. J Clin Psychiatry; 52:26-30. 34/ Negrete, J.C., Knapp, W.P., Douglas D.E., Smith, W.B. (1986) Cannabis efects the severity of schizophrenic symptoms: results of a clinical survey. Psychol Med; 16 (3): 515-520. 35/ Mueser, K.T., Yarnold, P.R., Rosenberg, S.D. Swett, C., Miles, K.M., Nill, D. (2000.) Substance use discorder in hospitalized severely mentally ill psychiatric patients: prevalence, correlates, and subgroups. Schizophr Bull; 26 (1): 179-192. PAGE  PAGE 1 ܃:B:<̊Ί lnDFƏȏΑБ ^`b–RԘ֘Lпwooooh+7CJaJh+7h+7CJaJh b5CJaJh bh b5CJaJh bCJaJh`CJaJh"znCJaJh^QCJaJh{M5CJaJh\CJaJhp 5CJaJhp CJaJhzsCJaJh-YKCJaJhmCJaJh.CJaJh~xCJaJ(<̊Ί jlȏБ`b$t@Bfp#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p# $ & Fa$gdr $`a$gd"zn$a$gd"( $`a$gdzsLN  $&prtv"2DV <>@ڤJøzzrrrrrrrrrrrjrhCJaJhrCJaJhrhrCJaJhrhqa#CJaJhh?hqa#56CJaJhh?h%W56CJaJhh?h%W6CJaJh%Wh%WCJaJh%W5CJaJhx\5CJaJh|CJaJh+7h bCJaJhh?CJaJh+7CJaJhqa#CJaJ)ܤޤ  "$&(*,.02p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#$a$gd$a$gdr $ & Fa$gdh?Jrܥ :ҧ`ҨZ 02~ڱܱ*,.|~öêwnchhCJaJh6CJaJhCJaJh5CJaJhx\5CJaJh5CJaJhi5CJaJ h$U5\h$Uh$UmH sH h$U5CJ\mH sH h$UCJmH sH h$U5\mH sH h$UCJaJhCJaJh%WCJaJhrCJaJhh?CJaJ%2468:<>@BDFHJLNPRTVXZک p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#$a$gd$Ugd$U$a$gd 02|~ڱܱޱ,p#p# p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#$a$gd"($a$gdgd$U$a$gd$Ugd$U,. 68 68 ҿԿXp#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#$a$gdIy$a$gd"("48<>B&fvпҿVXxzD hjҿ||t|tthMCJaJhevCJaJhS'CJaJh)8CJaJh_CJaJh%]CJaJh^CJaJhghgCJaJhgCJaJh+ cCJaJhIyhIyCJaJhIyCJaJhCJaJhhCJaJhCJaJhhCJaJ+XZnpdf z|:< "jl~p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#$a$gd"(l<>*,@vxnp*,.0268:ymih$Ujhs0JU*hk0JmHnHu*hs hs0Jjhs0JUh,ah,aCJaJh,aCJaJh"(CJaJh#h+ cCJaJh+ cCJaJhCJaJhsCJaJhdCJaJh|HCJaJh%CJaJhMCJaJh2bCJaJ&bd>@,.68xzp#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#$a$gd"($a$gd"(2468:p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#h]hgdx\ &`#$gdx\gd,a$a$gd,a$a$gd"(,1h. A!"#$% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHL@L $U Heading 1$$@&a$5CJ\mH sH DA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List4 @4 x\Footer  p#.)@. x\ Page Number0>@0 $UTitle$a$CJ@B@"@ $U Body Text$a$ CJmH sH q_ "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "&Mg'3<DdEKJQXB_q_t^f<n   +,KZ[\]^_`abc  *9:;<JKM  2 e PQ &B "K#L#c#d#&&&''e(*v+,-.30X1B23355Y6Z666 788<9U:V:;;;;===?@@A_BBBDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDDEE0E1E2EAEbEcEdElEmEIIAIBICIDIEIFIGIHIIIJIKILIMINIOIPIQIRISITIjIkIIIKJLJJJaKbKLLdLLLMMcNdNbOcO=P>P!Q"QQQRR S SSS,T-TTT/U0UUUVVVVdWeW X XXX7Y8YYYSZTZ[[s[t[[[j\k\\\]]F^G^>_?_@_A_B_C_D_E_F_G_H_I_J_K_L_M_N_O_P_Q_R_S_T_U_V_W_`_a_b_m_n_o_r_00000000000000000000000 00 0 0 00 0 0 0 0000p0p0p0p0p0p000p0 000p00p00p0 0 0p0 0 0p0 0 00p0p00000p0p0p0p0p000p0p0p0p0p0p0p0p00p0p00p0p0p0p0p000p0p0p0p0p0p0p00p0p000p0p0p0p0p0p0p00p0p0p0p00p00p0808080808000@ 0@ 0@ 0@00@0p0@0@0@0@0@000@0@00@0@00@0@00@000@0@0@0@0@0@0@00 00 0@0 00 00 0@0 00000p0@0@0@0@0@00@0@0@00@0H0H0H0H0H0H0H00H00H0 0 0 00 0 00H0H00p00p00p00p0000H0p0p0p0p0p0p00p0p0p00p0p0p0p0p0p0p0p00p0p0P0p0p0p0p0p0p00p0p0p0p00p0p000p0p0p0p0p0p0p0X0p0p0p0p0p00p00p0p000p0p0p0p0p0p0p00000000000X0p0p0p0p0p0p00p@0@0My000@0My000 2LjVLJ:48:<=>prtxz @22 ,X:579;qsuvwy{|86 !!*,LMZc   !9<JN  23  02,-4501rt  ( ) W Y M O = > M N   O P EFRTef ce  CD EFPRHJ  qtOPUV%'AB " "J#L#b#e############# $$:$;$a$b$}%~%%%&&&&''' '5'6'c(e(((**t+v+}+~+++|,~,,,,,,,------Z.\.....0030W1X111A2B222333355Y6Z6_6`666667 7v7w77888`8b888;9=9T:V:;;;;;;<<======L?M???/@1@I@J@@@@@@@@@@@AA^B_BBB C CBCDCYCZCCCCC.D/D=D>D`DbDDDDTIiIkIIIIIIIIIIIJJLJJJaKbKLLLLLLMMMMMMMMbNdNfNgNmNoNsNvNNNNNNNaOcOOOPPPiPjPxPyP!Q"Q4Q5Q;QP Q"QQQRR S SSS+T-TTT.U0UUUVVVVcWeWX XXX6Y8YYYRZTZ[[r[t[[[i\k\\\]]E^G^=_W_r_+,K *<J  R6#L#Z66"9<98:U:;;==@@AEnEISITIkI/JKJKKaK^MM6NdN%P?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}Root Entry F 1Table~KWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q