Naslov
Hrvatski nacionalni monitoring projekt Jadran
(Croatian national monitoring project Jadran)

Autori
Marasović, Ivona ; Smodlaka, Nenad

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
MAMA Mediterranean network to Assess and upgrade Monitoring and forecasting Activity in the region Hrvatski nacionalni sastanak-MAMA projekt Croatian National Awareness Meeting-MAMA Project Sažeci Abstracts Institut za oceanografiju i ribarstvo ; Split, 29 travnja 2004 Institute of oceanography and Fisheries ; 29 April 2004 EU Program energija okoliš, i održivi razvoj Projekt EVR1-2001-00006 EU Programme energy, environment and sustainable development Project EVR1-2001-00006 / Morović, Mira - Split : Institut za oceanografiju i ribarstvo, 2004, 17-18

Skup
Hrvatski nacionalni sastanak-MAMA projekt Croatian National Awareness Meeting-MAMA Project

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 29.04.2004

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
oceanografski monitoring; održivi razvoj; godpodarenje obalim područjem
(oceanographic monitoring; sustainable development; coastal zone management)

Sažetak
Projekt Jadran je pripremila šira skupina znanstvenika, stručnjaka za istraživanje mora, na izričit zahtjev Vlade. Očekuje se da će se njime osigurati nužna znanstvena podrška za ustanovljavanje nacionalne strategije očuvanja okoliša i održivog razvitka hrvatskog dijela Jadranskog mora i obalnog područja. U izradi programa, koji predstavlja ostvarenje neispunjenog sna starog više desetljeća, korišteni su značajni rezultati istraživanja i monitoringa Jadranskog mora započetih pred više od stoljeća. Ubrzani razvitak turizma početkom šezdesetih a i kasnije povećao je zanimanje i brigu oko očuvanja kakvoće morskog okoliša i stvorio preduvjet za intenzivnije praćenje (monitoring) stanja i nagnuća promjenama morskog okoliša. Kasnih sedamdesetih hrvatski istraživači uključili su se u Sredozemni monitoring program, koji je proistekao iz Barcelonske konvencije, a bio je usredotočen na zagađivala (teški metali, klorirani ugljikovodici, mikroorganizmi). Uspostavom hrvatske neovisnosti postala je jasnom potreba izrade osmišljene nacionalne strategije radi održivog razvitka jadranskog područja i korištenja prirodnih dobara. Privrednici i znanstvenici postali su svjesni da će uspjeh provedbe takve strategije ovisiti o podacima i informacijama sakupljenih sistematskim istraživanjem mora i promatranjem pojava značajnih za donošenje odluka vezanih uz ciljeve strategije. Na žalost, poglavito zbog financijskih ograničenja, donedavno nije bilo moguće izraditi i provesti složeni monitoring program kao odgovor na postavljene zahtjeve. Rastuća svijest daje održavanje visoke kakvoće morskog okoliša jedan od temeljnih preduvjeta budućeg razvoja jadranskog područja, a potaknuti znakovima da se kakvoća pogoršava (npr. povećanje zagađenja kod "vrućih točaka" ; povišena učestalost i razmjer pojava povezanih uz neuobičajenu fitoplanktonsku aktivnost), 1997. godine Hrvatska vlada odlučila je pokrenuti program "Sustavno istraživanje Jadranskog mora kao osnova održivog razvitka Republike Hrvatske" (skraćeno: Projekt "Jadran"). Projekt je razrađen na osnovi postojećeg nacionalnog monitoringa i sakupljenih podataka, kao i na međunarodnim aktivnostima u kojima sudjeluju hrvatske ustanove. Prvenstveni cilj Projekta je utvrditi posebne zahtjeve za rješenje ograničenja za koje je utvrđeno da remete održivi razvoj hrvatskog jadranskog područja, a trebao bi obuhvatiti i pitanja regionalnog i globalnog značaja kadgod ona predstavljaju međunarodnu obvezu Hrvatske (npr. pitanja vezano uz Barcelonu, bioraznolikost ili sporazumi o klimatskim promjenama). Očekuje se da će rezultati Projekta biti neposredno korisni stvaraocima politike i upravljačima. U tom smislu praćenje promjena okoliša i praćenje usklađenosti s nacionalnim zakonskim propisima treba uzeti kao visoke prioritete. Od Projekta se također očekuje da priskrbi podatke neophodne za poboljšanje nacionalnih propisa vezanih uz zaštitu morskog okoliša. Držeći se tih postavki Projekt su u uskoj suradnji sročili hrvatski znanstvenici koji se bave istraživanjem mora. Podijeljen je u četiri glavne skupine, a svaka od njih sadrži nekoliko podprojekata s posebnim ciljevima. Program se sastoji od četiri glavna dijela 1. Utjecaj gospodarskih djelatnosti na priobalno more hrvatske 1.1 Opterećenje mora iz vanjskih izvora1.2. Zdravstvena kakvoća plaža1.3. Zdravstvena kakvoća uzgajališta školjkaša1.4. Posljedice prekomjerne eutrofikacije1.5. Razina i utjecaj onečišćenja na području većih naselja - "vruće točke" 1.6. Utjecaj uzgoja riba na okoliš i okoliša na organizme u uzgoju2. Gospodarenje biološkim dobrima i zaštita biološke raznolikosti 2.1. Degradacija ekološki i gospodarski značajnih staništa 2.2. Smanjenje bioloških zaliha gospodarski značajnih vrsta 2.3. Zaštita biološke raznolikosti i prirodna obnova biozaliha 3. Neuobičajene pojave koje ugrožavaju zdravlje ljudi, turizam, pomorstvo i ribolov 3.1. Prirodne pojave neuobičajenog intenziteta 3.2. Štetne cvatnje i toksične vrste fitoplanktona 3.3. Unos i prekomjerno razmnožavanje egzotičnih vrsta 3.4. Izuzetne visine mora i poplavljivanje jadranskog priobalja 4. Razvitak tehnologija i alata potrebnih za stalno praćenje, korištenje i zaštitu jadranskog mora 4.1. Razvitak i primjena sustava i tehnika daljinske detekcije 4.2. Razvitak i primjena sustava za autonomna mjerenja in situ s odašiljanjem podataka. Ove se informacije nalaze i na web stranicama http://www.izor.hr/jadran.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija

POVEZANOST RADA