Naslov
Neurološke bolesti
(Neurological diseases)

Autori
Vukasović, Ines

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Medicinskobiokemijska dijagnostika u kliničkoj praksi

Urednik/ci
Topić, Elizabeta ; Primorac, Dragan ; Janković, Stipan

Izdavač
Medicinska naklada

Grad
Zagreb

Godina
2004

Raspon stranica

ISBN
953-176-258-9

Ključne riječi
likvor, neurološke bolesti
(cerebrospinal fluid, neurological diseases)

Sažetak
Većina infektivnih bolesti SŽS praćena je nespecifičnim promjenama staničnog sastava, pa je od najveće važnosti prepoznati vrstu stanica koja prevladava. U zdravih osoba u likvoru nalazimo do 5 stanica u &#956; L ili 5 x 106/L, 70-100% su limfociti, a 0-30% monociti. Granulocite ne nalazimo u likvoru zdravih osoba. U likvoru mogu biti prisutne i plazma- stanice, reaktivni limfociti, različiti oblici fagocitnih stanica (eritrofagi, eritropigmentofagi, siderofagi, leukocitofagi i u bolestima nakupljanja lipofagi), te tumorske stanice. Koncentracija glukoze u likvoru odraz je metaboličkih promjena, imunološke aktivnosti i promijenjenih fizioloških procesa unutar stanica SŽS, a ovisi o koncentraciji u serumu/plazmi. Omjer koncentracija glukoze likvor/serum <0, 4 koristan je za razlikovanje bakterijskog od virusnog meningitisa. Laktat je pokazatelj metaboličkih promjena, imunološke aktivnosti, stanične smrti. Hematogeni pigmenti koji se pojavljuju u likvoru nakon krvarenja jesu: oksihemoglobin, bilirubin i methemoglobin. Više od 80% likvorskih proteina potječe iz seruma, a koncentracija u likvoru ovisi o stanju krvno-likvorske barijere. Bolji pokazatelj od određivanja ukupnih proteina jest određivanje koncentracije specifičnih proteina poput albumina, imunoglobulina, odnosno njihova kvocijenta. Određivanje albuminskog i imunoglobulinskog (Ig) kvocijenta služi za procjenu stanja krvno-likvorske barijere i za izračunavanje količine intratekalno sintetiziranog imunoglobulina. U neurološkim bolestima potrebno je razmišljati i tome da su neurološki poremećaji često prisutni i u sklopu organskih bolesti i sistemnih poremećaja, primjerice u alkoholizmu, karcinomu, vaskularnoj i autoimunoj bolesti. Stoga je bolesniku u komi nepoznata uzroka potrebno odrediti koncentraciju glukoze u krvi, acido-bazični status, hematokrit, kreatinin, ureju, Na, K, Cl, alkohol, napraviti toksikološke pretrage i kompletni pregled mokraće. U moždanom udaru treba isključiti anemiju, policitemiju i infekcije. Treba napraviti lipidni status, pretrage zgrušavanja, fibrinogen, antitrombin III, u mlađih ljudi antifosfolipidna antitijela

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA