ࡱ> *,%&'()5@#bjbj22 ;xXX6;@@@8 DDD88DEl8 clFlF"FFHHHH$Rk؃E@HHHHH؃F2HrsrsrsH8#@H@HrsHrsNrssr}T@@~H`F и:Dk}30c~r~Td \d@~ HHrsHHHHH؃؃8 8 &3Ps"8 8 3 Filozofski studij Sveu iliata u Zagrebu Odjek za sociologiju Postdiplomski studij sociologije Biotehnologija kao oblik kontrole Predmet: Genska tehnologija i druatvo Profesor: dr. Kreaimir Kufrin Student: Dra~en `imleaa U Zagrebu, 02.12.2003. Ovo nije samo konsolidacija korporacija koje se bave sjemenom, ovo je zaista konsolidacija cjelokupnog lanca hrane. Robert T. Fraley, Monsantov dopredsjednik poljoprivrednog sektora Biotehnologija kao jedan od fenomena danaanjeg doba predstavlja ujedno i plodno tlo za to isto doba karakteristi ne teorijske i prakti ne sukobe te razmimoila~enja oko njenog zna enja, ciljeva i posljedica koje ostavlja za sobom. Dok jedni vjeruju kako e spoznaje i dostignua biotehnologije ili u~e geneti kog in~injerstva i dalje davati rezultate na dobrobit ovjeka i cijelog ~ivog svijeta na zemlji (Deli, 1999., 38), drugi smatraju kako se radi o jednoj od najveih nesrea (Rifkin, 1999.). Tom problemu uglavnom se pristupa tako da se ispituje prirodnost na primjer genetski modificirane grane pa protivnici GMO-a vole spominjati Frankenfood, hranu koja je protivna Bo~jim zakonima ili sli no. Oni s druge strane isti u kako e geneti ko in~injerstvo dovesti do proizvodnje jeftinije, kvalitetnije i zdravije hrane (Grdiaa, 1999). Rijetko kada se u svim tim raspravama spominje po nama isto tako va~no, ako ne i va~nije pitanje, a to je pitanje kontrole. Pitanja poput: postoji li kontrola u biotehnologiji; koji politi ki, ekonomski i dr. akteri kontroliraju taj sektor, ako se uope o tome mo~e govoriti; i koje sve razine naaeg ~ivota ta kontrola eventualno zahvaa ve sada, a na koje se planira proairiti, pitanja su na koja emo pokuaati dati odgovor u ovaj radu. Pri tome emo uz pomo tri teorijska tipa provjeravati hipotezu o kontroli kao bitnoj osnovi biotehnologije. Unutar tri tipa istra~it emo mogunost kontrole od strane biotehnoloakih korporacija prema kontroli proizvodnje hrane i naae prehrane, prema kontroli politike i odgovarajuih nadle~nih institucija te prema kontroli prostora i izbora. Granice izmeu tri tipa su isto prakti ne naravi u svrhu samog rada, jer u stvarnosti svjedo imo brojnim preklapanjima i meusobnoj neodvojivosti, odnosno uskoj povezanosti izmeu proizvodnje hrane i lijekova, utjecaja na politiku i nadle~ne institucije te prava na izbor potroaa a i proizvoa a. 1. Kontrola proizvodnje hrane i lijekova Jedna od naj eae spominjanjih argumenata u korist GM hrane jest njena presudna uloga u borbi protiv gladi. Tako izvrani direktor jedne od najveih biotehnoloakih korporacija Monsanta, Robert Shapiro tvrdi kako je nova tehnologija jedina alternativa u borbi protiv malthusijanskog procesa sve vee populacije ljudi na Zemlji. Nakon ato su se prestali deklarirati kao kemijska korporacija novi slogan je stao uz Monsantov logo: Hrana, Zdravlje, Nada s te~njom da zadovolje zdravstvene potrebe sve naseljenijeg svijeta. Najvea korporacija agro biznisa Syngenta smatra se najveom life science kompanijom, a francuski Rhne Poulenc kao ujedinjena znanost ~eli istra~iti sve ~ivotne oblike. Svako drugo mialjenje proglaaava se ekoloakom tehnofobijom i voodoo teorijama. Stav da je GM hrana presudna u spaaavanju svijeta od gladi posebno je doala do izra~aja u ljeto 2002. godine kada je veliki broj afri kih zemalja odbilo humanitarnu pomo vlade SAD-a u GM hrani, unato  tome ato je u regiji nekoliko milijuna ljudi patilo od kroni ne neishranjenosti i gladi. U svim svjetskim medijima povela se rasprava o neosjetljivosti afri kih lidera na patnje vlastitog stanovniatva. Ameri ki ambasador pri UN-ovoj agenciji za hranu (FAO) istaknuo je kako bi ljudi koji uskrauju hranu svome narodu, koji zapravo gladuje do smrti, trebali bi biti odgovorni& za najvee zlo ine protiv ovje anstva na najviaim sudovima u svijetu. Postavila se zaista straana dilema: ili GM hrana ili smrt. Ucjena se zapravo nije niti skrivala, tako da koliko god je dio znanstvene, politi ke i druge javnosti osuivao afri ke lidere na politiziranje, aokatno su zvu ake i rije i ameri kih diplomata kako oni koji mole, nemaju ato birati ili kako je rekla izvrana direktorica World Food Programa, Catherine Bertini:Hrana je mo. Mi ju koristimo da promijenimo ponaaanje. Neki to zovu ucjenom. Mi se ne ispri avamo. S druge strane prema SAD-u su iale optu~be kako se rjeaava svojih poljoprivrednih viakova kojeg zbog sve veeg animoziteta prema GM hrani, viae nitko u svijetu ne ~eli kupiti. Dodatno je izra~ena sumnji avost u stvarne namjere cijele pomoi poato se odnosila samo na kukuruzna zrna u komadu, odnosno nije pokrivala usitnjavanje, ato je za zemlje na rubu gladi viae nego velik troaak (samo za Zimbabve taj troaak bi iznosio neato manje od pola milijuna dolara). Takoer afri ke nacije su optu~ivale World Food Program koji je bio nadle~an za nabavku i distribuciju humanitarne pomoi, zbog oslanjanja samo na ameri ke poljoprivredne proizvode, a ne na druge koji nisu genetski modificirani. FAO je istaknuo kako bi ju~noafri ka regija mogla osigurati viae od pola potrebne koli ine neGM kukuruza kao pomo afri kim zemljama ije je stanovniatvo bilo ugro~eno nedostatkom hrane. Na sve to se nadovezao i itav niz apela, izvjeataja i istupa brojnih af ikih selja kih i znanstvenih organizacija protiv uosa GM hrane u Afriku zbog straha od mogue kontaminacije. To uostalom i nije niata novo bilo za biotehnoloaki sektor s obzirom da je ve nekoliko puta i prije proale godine dobijao odbijenicu s afri kog kontinenta. Godine 1998. Monsanto je zapo eo veliku kampanju gdje se iznosila prednost GM hrane zbog poveanih prinosa i zdravijih proizvoda, a za lidere siromaanih zemalja od kojih se tra~io potpis za podraku kampanji koriaten je poseban slogan  Neka zapo ne ~etva. No, sve zemlje Afrike, osim Ju~ne Afrike odgovorile su sa sloganom  Ne, neka se nastavi prirodna ~etva!. Sve je to dalo do znanja zastupnicima biotehnoloake primjene u proizvodnji hrane kako su ljudi spremni ii u otpor ak i do krajnjih granica. Za biotehnoloaki sektor dodatno je ote~avajua injenica monopol kojeg stvaraju korporacije na podru ju biotehnologije. Prili no je teako nekoga uvjeriti u vlastite dobre namjere, u manifestne ~elje da se nahrani svijet te da mu se pokloni zdravija, kvalitetnija i jeftinija hrana ako te iste korporacije kontroliraju sve vei opseg proizvodnje i tr~iata hrane i lijekova. Danas svjedo imo okrupnjavanju biotehnoloakih, poljoprivrednih, veterinarskih, prehrambenih i farmaceutskih korporacija u prave divove koji kontroliraju znanost o ~ivotu. Danas prvih 10 farmaceutskih korporacija kontrolira 48 posto tr~iata lijekovima vrijednog 317 milijardi dolara. To je porast od skoro 30 posto u odnosu na 1981. godinu. Svega 6 korporacija kontrolira 74 posto patenata u poljoprivrednom biotehnoloakom sektoru. Prve dvije korporacije kontroliraju 34 posto agrokemijskog tr~iata, a prvih deset kontrolira 84 posto. Prvih deset korporacija u proizvodnji sjemena kontrolira 30 posto tr~iata. etiri korporacije kontroliraju 60 posto tr~iata pesticidima. Sama korporacija Monsanto je odgovorna za 91 posto svih zasijanih povraina GM sjemenom u 2001. godini. Pet najveih kororacija kontrolira 937 biotehnoloakih patenata od 1085 ukupno. etiri korporacije se naziva genetskim divovima, a to su Monsanto, Dupont, Syngenta, Bayer. DuPont i Monsanto su ak u travnju 2002. godine odlu ili ~ivjeti u sinergiji i podijeliti jedni s drugima svoje patentirane tehnologije te ujedno i odbacivanje svih dosadaanjih meusobnih optu~bi za nepriznavanje patenata. Tako su izbjegli moguu tu~bu da namjeravaju svojim udru~ivanjem kontrolirati tr~iate, a kroz sinergijski savez dobili su pravo da koriste patente, sjeme i ostale proizvode biotehnologije koji su u njihovim vlasniatvima. Posebno bolan oblik neosjeajnosti meu biotehnoloakim sektorom, javnost sve viae nalazi u patentima na lijekove, sjeme, poljoprivredne proizvode, hranu& . Naime, korporacije iz biotehnoloakog sektora sve viae se optu~uje za biopiratstvo (Shiva, 1998), odnosno za krau tradicionalnog znanja i prakti nih vjeatina brojnih starosjedilaca i naroda iz zemalja treeg svijeta. Za dobijanje patenta ina e se mora dokazati inovativnost, odnosno mora se dokazati pronalazak, neato novo, dok se u ovom slu aju viae radi o patentiranju ve postojeeg. Joa u prvom slu aju priznavanja patenta koji je dodijeljen zaposleniku General Electrica, Anandi Mohanu Chakravartyju za genetski modificiranu bakteriju bilo je jasno kamo e se cijela pri a o patentima uglavnom kretati (Shiva, 1998). Unato  tome ato niti sam Chakravarty nije tvrdio kako je stvorio neato novo, ve je jednostavno mijeaao gene, proglaaena je inovacija poato neato u tom obliku ne postoji u prirodi, te je dodijeljen patent. I danas brojne korporacije patentiraju biljke i proizvode od njih koji su ve odavno u upotrebi. Tu se niata novo ne stvara, ve se samo tisuama godina poznatim na inima koriatenja odreenih biljaka daju kodna i numeri ka imena. Vjerojatno jedan od najpoznatijih slu ajava je onaj o stablu neem iz Indije, koji se stoljeima koristio u toj dr~avi kao prirodna zaatita za biljke te u medicini. Takoer se koristio i kao pasta za zube zbog svog antibakterijskog utjecaja. Danas ameri ke i japanske korporacije dr~e viae od 12 patenata na proizvode izvedene iz neem stabla, pa ak i na zubnu pastu temeljenu na neem stablu. Stanovniatvo Indije stoljeima se brinulo za neem stablo, njegovalo ga i atovalo te prenosilo znanje bez ikakve primisli da bi to itko ikada mogao posvojiti, poato je to zapravo znanje i vlasniatvo svih, znanje koje se nakupljalo, obnavljalo i airilo kroz generacije. Sada imamo situaciju da stanovniatvo Indije mora plaati pravo na koriatenje neem stabla ameri kim ili japanskim korporacijama zbog njihovih prava na patente. Ironija je kako su u SAD-u neki od tih patenata odobreni od strane Agencije za zaatitu okoliaa (EPA). Time se za mnoge ponavlja kolonizacija, pa je prije zapadna civilizacija pri ga~enju ljudskih prava uroeni kih skupina koristila koncept terra nullius, smatrajui novootkrivene prostore praznom zemljom, dakle onoj na kojoj nikoga nema, pa onda nitko niti ne mo~e imati ikakva prava. Danas svjedo imo konceptu bio nullius, pri emu se znanje uroeni kih skupina i naroda treeg svijeta o koriatenju njihove bogate bioraznolike okoline smatra praznim, nulom, nepostojeim i kao takvim slobodnim da ga se proglasi vlastitom invencijom, ato mnoge korporacije i rade. Od najprodavanjih lijekova koji su izvedeni iz biljaka, 94 posto njih sadr~i najmanje jedan sastojak ija je primjena poznata kroz tradicionalno znanje koriatenja tih istih biljaka (Shiva, 2001). Do danas su patentirane 22 indijske biljke (aipak, indijski ogrozd, senf, crni papar, indijski aafran i druge. Premda nije za usporedbu, ponekad je i stanovniatvo industrijski razvijenih i bogatih zemalja u opasnosti. Nakon teroristi kih napada na SAD-e vrlo ubrzo je slijedio strah od zaraze antraxom. Na lijek Cipro, koji se izmeu ostalog koristi i kao antibiotik za lije enje oboljelih od antraxa, patent je imala korporacija Bayer AG. Unato  tome ato je korporacija priznala vladi SAD-a i javnosti kako mogu zadovoljiti svega aestinu potrebe SAD-a za Ciprom, jer je uslijed ope panike i histerije doalo do poveane potra~nje, vlada SAD-a je odbila proglasiti mogunost zdravstvene krize i prestati priznavati patentno pravo korporaciji Bayer, ato je mogla u initi po meunarodnom pravu. Umjesto toga, odlu ila se na pregovore s Bayerom kako bi snizili cijenu Cipra, poato je mjese na cifra od 700 dolara bila preskupa za mnoge, pogotovo najsiromaanije stanovnike i stanovnice SAD-a, premda je i dogovorena cijena nakon pregovora bila za nekoliko desetina puta viaa od ponude farmaceutskih kompanija iz Indije koje su ponudile generi ku varijantu Cipra za manje od 10 dolara mjese no. Ostalo je neodgovoreno kako je vlada SAD-a mislila osigurati dovoljne koli ine lijekova da je napad antraxom potrajao malo du~e. Sukob oko patenata posebno se produbio od kada je stvorena Svjetska trgovinska organizacija (WTO), kojoj je kako kritika ka~e cilj da nametne zapadnja ki sustav zaatite intelektualnog vlasniatva, gdje se intelektualno vlasniatvo priznaje jedino kao privatna svojina, a ne zajedni ka, odnosno priznaje se jedino kada donosi zaradu, a ne kad udovoljava druatvenim potrebama. Uostalom, kako je objasnio Ralph Hardy iz DuPonta: Konkurentska pozicija industrije SAD-a u biotehnologiji biti e poboljaana ukoliko e postojati meunarodne konvencije koje bi osiguravale veu uniformnost u prihvaanju patentiranja i vlasni kih prava. Brojnim seljacima, plemenima, uroeni kim skupinama pa i itavim narodima potpuno je strano privatizirati neato ato je dio zajedni ke baatine, rada i znanja. Sve viae im se u borbi protiv ovakve politike WTO-a pridru~uju i brojne ekoloake organizacije, grupe za zaatitu ljudskih prava i prava uroeni kih skupina, zapravo veina globalnog civilnog sektora i sve vei dio javnosti. Zbog tog pritiska mo~e se naslutiti kako e doi i do odreenog trenda prebacivanja dijela profita na pokradene zajednice. BBC je objavio krajem treeg mjeseca ove godine kako je San narod iz pustinje Kalahari uspio u suradnji s drugim organizacijama za ljudska prava, prava uroenika i zaatitu prirode u svojoj borbi da naplati svoje znanje koje su ukrale korporacije Phytopharm i Pfizer. Naime, San narod stoljeima koristi biljku hoodia kada idu u viaednevni lov, jer im ~vakanje te biljke suspre~e glad. Phytopharm je u biljci hoodia izdvojio sastojak nazvan P57 koji je zaslu~an za u inak susprezanja gladi te uvidio ogromnu mogunost za gladno zapadno tr~iate koje sve viae ~eli razne lijekove i preparate protiv debljine. Potom su najavili suradnju s korporacijom Pfizer u poslu stvaranja lijeka protiv debljine koji bi im trebao donijeti 2 milijarde dolara godianje. Premda nije poznato koja suma e se izdvajati za San narod ukoliko doe do komercijalizacije hoodie, ove godine je potpisan sve ani ugovor u kojem se garantira San narodu da e dijeliti dio profita od eventualnog budueg lijeka, premda su predstavnici korporacija Phytopharma i Pfizera takvu mogunost donedavno odbijali. Dapa e, Richard Dixey iz Phytopharma je izjavio za Financial Times: inimo sve ato mo~emo da vratimo profit nazad, ali to je zaista velik problem& pogotovo kada su ljudi koji su otkrili biljku nestali. Nakon potpisa ista osoba je izjavila: Ovi buamani su divni ljudi i oduaevljen sam ato su se organizirali. Takav model prva je uvela korporacija Merck u suradnji s nevladinom organizacijom INBio s Kostarike 1991. godine. Merck je pristao uplatiti 1,135 miljuna dolara lokalnom programu za razvoj bioraznolikosti te za patentno pravo na 10000 biljnih ekstrakata. Kostarika je ina e dom za oko 5-7 posto svih svjetskih vrsta. Takoer su pristali odvajati i dio od zarade (pretpostavlja se 1-3 posto) ukoliko se komercijalizira neki od sakupljnih ekstrakata. Projekt su vlada SAD-a i Svjetska banka predstavili kao model za suradnju. Shaman Botanicals (prije Shaman Pharmaceuticals) je otiaao ak i dalje s najavom da e od svakog svog posla ili proizvoda odvajatio dio za zajednice, narode i zemlje u kojima vrai istra~ivanja te su ak i utemeljili Healing Forest Conservancy, neprofitnu organizaciju financiranu od Shamana za o uvanje bioraznolikosti i zaatitu uroeni kog znanja. Naravno, kritika isti e kako se radi o la~nom imiu, osuujui akrtost Mercka koji je iste godine kada je Kostariki za iskoriatavnje bogate bioraznolikosti dao neato viae od milijun dolara, ostvario dobit od 8,6 milijardi dolara. Kada bi sve biotehnoloake korporacije pratile primjer Mercka svetski genetski izvori mogli bi biti kupljeni za itavih 20 milijuna dolara (Anderson, 1999). Proizvodi korporacija koji se temelje na tradicionalnom znanju vratili su lokalnim zajednicama manje od 0,0001 posto svoga profita. Zanimljivo je kako u pokuaajima da poja a utjecaj ugovora koji trgovinski regulira patentna prava unutar WTO-a (TRIPs ugovori), korporacije kao jedna od glavnih razloga navode financijski gubitak zbog ilegalnog koriatenja u zemljama treeg svijeta proizvoda koji su patentirani. No, kada bi Zapad i korporacije iz bogatih zemalja platile za svo tradicionalno znanje koriatenja raznih biljaka, kada bi zaista priznali pravo stvarnim inovatorima po pravilima TRIPs ugovora, bili bi du~ni po izvjeataju organizacije Christian Aid plaati tim plemenima, uroeni kim skupinama i narodima 4,5 milijardi dolara godianje. Ovako su uzele to znanje besplatno, odnosno ukrali su ga i sada tu krau joa i naplauju. Primjera biopiratstva je na ~alost sve viae, pri emu su neki zaista apsurdni. Hoffman-LaRoche je tako patentirao enzim otporan na toplinu kojeg je pronaaao u gejziru u Yellowstone Nacionalnom parku. John Moore je otiaao u bolnicu u Seattleu na operaciju slezene. Njegov doktor je naaao va~ne stimulirajue proteine u njegovoj krvi te ih bez Mooreovog znanja patentirao i prodao jednoj korporaciji za 15 milijuna dolara, nakon ega je ona ostvarila profit od 3 milijarde dolara na tom patentu. John Moore kao u kakvom kafkijanskom komadu nije uspio uvjeriti sud da bi mo~da imao pravo vlasniatva nad tkivima svoga tijela te da je prevaren. John Moore je Patent #4,438,032. Korporacija Agracetus je 1994. godine dobila patent na svu geneti ki modificiranu soju. Konkurentnske korporacije su izra~ile aokiranost, meu njima i Monsanto, osudivai mogunost da samo jedna korporacija ima monopol na svu geneti ki modificiranu soju. Iz Monsanta su ak izjavili da dodijeljenoj invenciji nedostaje inovacijski korak i nije nikakva novina. No, Monsanto je nakon nekog vremena preuzeo i kupio cijeli Agracetus te analogno tome i patent na svu genetski modificiranu soju. Monsantova tu~ba je povuena. U meuvremenu je Monsanto patentirao i cjelokupan genetski modificiran pamuk (Anderson, 1999: 71-72). Ameri ko ministarstvo trgovine je pokuaalo patentirati cjelokupnu DNA stanovnika Paname, Solomonskih otoka i Papue Nove Gvineje te su odustali tek nakon prosvjeda iz cijelog svijeta. Baylor University je ak patentirao ~enske ~lijezde dojki i prakti ki pretvorio ~ensko tijelo u tvornicu. Ameri ka korporacija Biocyte dr~i patente na sve krvne stanice iz pup anih vrpci fetusa i novoroenih beba. Myriad Pharmaceuticals dr~i patent na gen raka dojke i i ma monopol na sve dijagnoze koje koriste taj patentiran gen. Amgen je kupio od Rockefeller University neato ato bi trebao biti gen debljine. Zanimljivo je da kad doe do prosvjeda javnosti pri ovakvim pokuaajima patentiranja ~ivota, onda se uzvraa kontraargumentom kako je sebi no ne dati znanosti i biznisu na uvid takvo bogatstvo s obzirom da je cilj pomoi svijetu s novim lijekovima ili hranom. Pritom se rijetko spominju cifre u milijardama dolara koje doti ne korporacije, instituti i vladine agencije zarauju tim dobrotvornim radom. Najviae je pak nevjerice pa i prosvjeda uzrokovala najava uvoenja tzv. terminator tehnologije ili kako su ju same korporacije nazvale i patentirale kao sistem zaatite tehnologije ili joa poeti nije kontrolom izra~avanja gena biljaka (Control of Plant Gene Expression). Ideja je da biljka ima ugraen gen koji samouniatava sjeme biljke, ini ga sterilnim, terminira ga pa se tako ne mo~e sa uvati za sljedeu sezonu, ato je praksa stara 12000 godina. Time e seljaci i farmeri biti prisiljeni svake godine kupovati novo sjeme te tako postati ovisni o korporacijama. Ne treba ni spominjati da je ovaj pokuaaj posebno razbjesnio seljake i famrere u siromaanim zemljama gdje se 80 posto koriatenog sjemena je uva za narednu sezonu (de la Perriere & Seuret, 2000). Sjetva za 1,4 milijarde ljudi na svijetu ovisi o sa uvanom sjemenu od prethodne sezone. Protivljenje je najavljeno i tzv. izdajni koj (traitor) tehnologji, gdje biljka mo~e proizvrsti vitalno sjeme, ali kao pomou kakvog prekida a mo~e ugasiti (ili izdati) neke druge va~ne osobine biljke poput fertilnosti, otpornosti prema suai ili imunoloakog sustava na primjer. Tada se biljka spaaava ili ponovo uklju uje kemikalijama od iste korpacije koja je to sjeme i prodala (Joat, 2003). Monsanto i Astra Zeneca su 1999. godine nakon brojnih prosvjeda, ak i od strane UN-a javno obznanili kako nee ui u komercijalizaciju terminator tehnologije. No, onda je 2001. godine patent odobren i to od strane ameri kog ministarstva poljoprivrede (USDA), a obje korporacije su se udru~ile s onima koje se nisu odredile protiv koriatenja terminator tehnologije, te tako zapravo prekraile svoje obeanje. Monsanto je kupio Delta & Pine Land korporaciju, prvotnog vlasnika patenta, a Astra Zeneca se udru~ila s Novartisom u biotehnoloakog diva Syngentu. Melvin J. Oliver, molukularni biologist u USDA izjavio je kako je njegov glavni interes zaatita ameri ke tehnologije. Naaa misija je zaatititi poljoprivredu SAD-a i u initi ju konkurentnom u odnosu na stranu konkuranciju. Glasnogovornik USDA Willard Phelps istaknuo je kako je terminator tehnologija dizajnirana da povea vrijednost sjemena u vlasniatvu ameri kih sjemenarskih korporacija i da otvori nova tr~iata u zemljama drugog i treeg svijeta.Najvea je ironija pokuaaj da se terminator tehnologija predstavi kao ekoloaki odr~ivo rjeaenje, poato e GM sjeme tako sterilno postati neopasno za kontaminaciju okoliaa. Harry Collins, potpredsjednik za tehnoloaki transfer Delta & Pine Land korporacije zaklju io je cijelu raspravu izjavom kako je stoljeima stara praksa uvanja sjemena zaista veliki nedostatak za farmere treeg svijeta koji tako nenamjerno postaju zatvoreni u zastajelim sortama, jer idu linijom manjeg otpora, a ne sade nove, produktivnije sorte. Ina e, ve i sada postoji svojevrsna kontrola farmera i seljaka, barem u SAD-u. Kada poljoprivrednik u SAD-u ili Kanadi kupuje modificiranu Roundup Ready soju od Monsanta, od iste korporacije dobije ugovor da potpiae. U ugovoru se obavezuje da e sijati sjeme samo jednu sezonu te da e koristiti herbicide isklju ivo Monsantove proizvodnje i vlasniatva. Takoer nema garancije rezultata. Monsanto ima pravo tri godine nadgledati polja farmera i za to koristi nenajavljene posjete privatnih detektiva koje unajmljuje, a otvorio je i telefonsku liniju na koju susjedi mogu tu~iti jedni druge ukoliko sumnjaju da se ilegalno sije GM sjeme od Monsanta. Monsanto je do sada tu~io preko 2000 poljoprivrednika u kojima ih optu~uje da su koristili Monsantovu RR soju bez autorizacije (Cevallos, 2003), pri emu se od njih potra~uje ukupno oko 400000 dolara. Najvei broj poljoprivrednika je izgubio parnice uz obavezu nadoknade financijske atete Monsantu, premda su tvrdili kako nikad nisu sijali Monsantovu soju, ve je ona preala (vjetrom, kukcima& ) na njihovo polje. Zbog svih gore nabrojanih slu ajeva i mnogih drugih, biotehnoloake korporacije sve eae se smatra pohlepnim monopolostima kojima je jedini cilj profit. Stoga, brojne korporacije pored odvajanja dijela profita, ato smo ve spomenuli, kao taktiku udobrovoljavanja javnosti po inju koristiti i davanje dijela svojih patenata besplatno na koriatenje siromaanim zemljama. Korporacija Pharmacija, jedno vrijeme vlasnik Monsanta, krajem sije nja 2003. godine objavila je kako e testirati program u kojem e pokuaati dati afri kim zemljama dio svojih patenata na lijekove. U o~ujku iste godine Monsanto, DuPont, Syngenta i DowAgroSciences su odlu ili besplatno pokloniti afri kim znanstvenicima patentna prava, razne vrste sjemena, laboratorijsko znanje i drugu pomo kako bi potaknuli veu produkciju hrane na tom kontinentu. Protivnici biotehnologije i GM hrane zaklju ili su kako je to priprema terena za osvajanje novih tr~iata. Razlog tomu je i uporno odbijanje preko zastite WTO pravila biotehnoloakih korpracija da oslobode patente na lijekove za lije enje oboljelih od AIDS-a, malarije, kolere, tuberkuloze i drugih zaraznih bolesti koje godianje uzmu milijune i milijune ~ivota u siromaanim zemljama. U rujnu 2003. godine WTO je donio novi sporazum o TRIPs ugovoru i pristupu lijekovima za najsiromaanije zemlje unutar tog ugovora. Naime, mnoge zemlje (Indija, Brazil, Ju~na Afrika& ) koje pogaaju te bolesti, a imale su kapaciteta za proizvodnju vlastith varijanti patentiranih lijekova, to su i u inile, nakon ega bi bile tu~ene od strane korporacija ili vlade SAD-a za nepoativanje prava na patente. Uglavnom su te tu~be povla ene nakon velik prosvjeda brojnih udruga i javnosti te zgra~anja zbog protivljenja prakti ki spaaavanju ljudskih ~ivota. Osnovni problem mnogih takvih ugovora je njihvoa nejasnoa, odnosno mogunost interpretacije ugovora kako kojoj strani odgovora. Tako je, naime i sa ovim novim dodatkom TRIPs ugovora. Dio civilnog sektora slavio je novu mogunost koja se spominje u ugovoru, a to je sloboda zemljama koje mogu proizvesti generi ke lijekove za najsmrotnosnije zarazne bolesti da to i u ine, bez opasnosti da e biti tu~ene. Takoer nije proala niti namjera SAD-a, Japana, EU-a i lanova sekretarijata WTO-a da se ograni i broj bolesti za koje se mogu proizvoditi generi ke varijante lijekova te da se mogunost proizvodnje generi kih lijekova dozvoli tek uz zadovoljavanje visokih standarda za proglaaenje epidemije ili kriznih stanja (Love, 2003) Generalni direktor WTO-a Supachai Panitchpakdi je istaknuo kako se radi o historijskom ugovora za WTO, a kanadski ministar za trgovinu Pierre Pettigrew je naveo novi ugovor kao dokaz da WTO mo~e rijeaiti trgovinske izazove, isto kao i humanitarne (Goar, 2003). No, premda se u ugovoru isti e kako TRIPs ugovor ne smije sprije iti lanice zemlje WTO-a da zaatite zdravlje svojih stanovnika i stanovnica, istovremeno se isti e kako proizvodnja generi kih lijekova se smije koristiti samo za domau upotrebu. To zapravo zna i kako najpogoenije zemlje, na primjer u Africi koje nemaju mogunost za vlastitu proizvodnju, nee smjeti niti uvesti nekoliko desetina puta jeftinije generi ke varijante od na primjer Indije ili Brazila. Nadalje se tvrdi kako za najsiromaanije zemlje zaatita patenata ne vrijedi do 2016. godine, ali da e o uvozu za svaku zemlju posebno odlu ivati sekretarijat WTO-a. Zbog svega toga je Elen t' Hoen iz Lije nika bez granica, zaklju ila kako i ovaj novi ugovor daje malo prostora za siromaane pacijente te da e globalna pravila na patente i dalje odreivati cijenu lijekova, a 22 najsiromaanije zemlje predvoene Kenijom izrazile su svoju sumnju u funkcioniranje novog sporazuma u korist potreba najugro~enjih. Kontrola nad proizvodnjom hrane i lijekova i dalje e rasti. Neke tehnologije koje su trenutno u fazi eksperimentiranja mnogima izgledaju kao orwellovska vizija preba ena na podru je poljoprivrede. Tako u Andaluziji, `panjolska, satelitima se nadlega proizvodnja subvencioniranih poljooprivrednika kako oni ne bi varali na proizvodnji. U Argentini satelitskim snimkama nadgleda se prodaja neautoriziranog sjemena (farmer smije skupljati vlastito sjeme, ali ga ne smije prodavati), a takoer se razvija i sistem virtualnih ograda kojima se takoer iz satelita nadgleda kretanje goveda i ostalog blaga koje ima ipove u uaima pomou kojih se prati njihovo kretanje, te se mo~e i usmjeravati. Sistem je konstruiran tako da mo~e raditi neovisno o ljudskoj intervenciji. Sve su eaa i ulaganja u tzv. biofarme gdje farmaceutske korporacije obeavaju uzgojiti GM usjeve s proteinima koji e onda moi slu~iti umjesto cjepiva protiv dijareje ili drugih bolesti, a najavljuje se i sli na mogunost borbe protiv AIDS-a. Biotehnoloaki sektor esto kritizira svoje protivnike kako nemaju dokaza o atetnosti GM hrane po zdravlje ljudi, te kako su zapravo panikom i strahom ljude zaplaaili apokalipti nim primjerima kako je zaklju io predsjednik Hrvatske udruge geneti kih in~injera, Sreko Jelini u intervjuu asopisu Fokus (17.10.2003). Glasnogovornik korporacije Syngenta je istaknuo kako su potroaa i u Europi zbunjeni te kako pate od pretjerane izlo~enosti informacijama (Mathiason, 2003). Protivnici GMO-a vole navoditi primjer japanske korporacije Showa Denko koja je 1989. godine proizvela i pustila na tr~iate novi GM tip L-triptofan, ina e uobi ajeni dijatetski dodatak. Od koriatenja te nove verzije umrlo je 37 ljudi, a 5000 je imalo ozbiljne zdravstvene probleme i bolesti. Do danas, korporacija Showa Denko isplatila je 2 milijarde dolara odatete. Takoer kriti ari isti u kako je joa prerano da se posljedice vide te optu~uju GM hranu za sve veu sklonost alergijama i trovanje hranom. Od 1994. godine do 1999. godine (GM usjevi su po eli komercijalno se proizvoditi 1996. godine) u SAD-u je poveana pojava oboljena i bolesti uzrokovanih hranom 2-10 puta, pri emu se isti e kako za 80 posto tih bolesti nije poznat uzrok (Joat, 2003: 182). 2. Kontrola politike i nadle~nih institucija Danas sve viae prevladava uvjerenje kako znanost i znanstvene institucije postaju sve viae ovisne o novcu poslovnog sektora i samim time gube temelj svojeg postojanja  neovisnost. Njabolji pokazatelj toga je istra~ivanje objavljeno u asopisu New England journal of Medicine u sije nju 1988. godine. Naime, nakon ato je Nacionalni institut za srce, plua i krv objavio upozorenje kako odreeni lijek kojim se tretira visoki krvni tlak i sr ane bolesti poveava u pacijenta mogunost smrti od sr anog udara, istra~io se stav doktora s obzirom na njihovu financijsku povezanost s korporacijama koje proizvode konkretne lijekove. U istra~ivanju je prou avano 70 lanaka izaalih u brojnim stru nim asopisima i rezultati su bili porazni po neovisnost znanosti. 96 posto znanstvenika koji su pisali u korist doti nog lijeka imali su financijske veze s proizvoa ima istog lijeka, a 100 posto znanstvenika koji su pisali afirmativno o lijeku, imali su vezu s najmanje jednom korporacijom iz farmaceutskog sektora. Kriti ki komentar nakon ovog istra~ivanja isticao je da ukoliko ~elimo razumjeti 'objektivnost' u znanosti...ovih dana, po inje vrijedi isto kao i u politici: slijediti trag novca. To se podudara s podacima istra~ivanja objavljenih u asopisu Times higher educaqtion Supplement (08. 09. 2000) koji isti u kako je treina anketiranih znanstvenika potvrdilo da je od njih zatra~eno promijeniti rezultate svojih istra~ivanja u interesu naru itelja. U Velikoj Britaniji kororacije pokrivaju 80-90 posto financijskih troakova vrhunskih istra~iva kih sveu iliata (Joat, 2003, 29). Konkretno iskustvo koje proizlazi iz ovih podataka, imao je dr. Arpad Pusztai koji je 1998. godine dobio otkaz s Rowett Research Institute nakon ato je objavio rezultate vlastitih dugogodianjih istra~ivanja o GM krumpiru. Nakon ato je objavio svoje rezultate pokusa na laboratorijskim mievima gdje je istaknuo kako konzumacijom GM krumpira dolazi do slabljenja imunog sustava te kako ga on nikada ne bi jeo. Bez obzira to je ravnatelj instituta u izjavi za tisak prvotno dao priznanje znanstveniku instituta kojim ravna, dva dana nakon toga izjavljuje ~aljenje zbog danih pogreanih infomracija te suspendira dr. Pusztaija. Narednih dva dana nakon ~aljenja s vrha instituta korporacija monsanto zapo inje s javnom diskreditacijom dr. Pusztaija, a vrlo brzo ravnatelj instituta, prof. Philip James biva unaprijeen u pro elnika vladine agencije Food Standard Agency. The Journal of the American Medical Association objavila je pregled 106 znanstvenih radova u kojima se osporava povezanost izmeu pasivnog puaenja i raka plua te se u pregledu zaklju uje kako je jedini faktor povezan sa zaklju kom da pasivno puaenje nije opasno onaj koji se ti e autorove povezanosti s industrijom cigareta.Sve su eae zlupotrebe i znanstvenih asopisa u te svrhe. U jednom od najpoznatijih znanstvenih asopisa na svijetu Science u kolovozu 1998. godine izaaao je uredni ki komentar Davida McCarrona u kojem on osporava vezu izmeu protejrena konzumacije solima bogatom hranom i poveanog krvnog pritiska. Nigdje u asopisu Science, niti u uvodniku nije pisalo kako je David McCarron plaeni savjetnik Instituta za sol osnovanog od kompanija koje proizvode sol. Takoer, u New England Journal of Medicine Jerry H. Berke je napao u recenziji Barbaru Steingraber zbog njene tvrdnje kako je rak puno viae socijalno-ekoloaka bolest, nego li bolest ne ijeg ~ivotnog stila. O uzrocima oboljenja od raka rasprave zapravo joa uvijek traju, tako da i svaki pomak u tom smjeru treba pozdraviti, ali takoer u asopisu nigdje nije pisalo kako je Jerry H. Berke direktor za medicinu i toksikologiju W.R.Grace & Co. korporacije, jedne od najveih kemijskih korporacija koju se upravo esto optu~uje za brojne devastirajue ekoloake i zdravstvene posljedice Sli no je i s kontrolom znanstvenih institucija. Purdue University se smatra jednim od najboljih poljoprivrednih znanstvenih centara, no upravo su s tog univerziteta slane izjave pojedinih znanstvenika kako je zbog eti ke neprihvatljivosti odbijanje UN-ove Organizacije za hranu i poljprivredu (FAO) da prihvati terminator tehnologiju, politi ka odluka koja nije temeljena niti na znanosti niti na ekoloakim beneficijama koje bi takva tehnologija donijela. U ugovoru korporacije Monsanto i Cornell University o istra~ivanju rezultata kvalitete mlijeka dobivenog uz pomo rekombinantnog hormona rasta (rBGH mlijeko) stoji stavka koja doslovno nala~e da e kontrolor, u ovom slu aju Cornell University, dobiti sve kompilirane podatke od sponzora, iji opseg i koli inu sponzor odreuje (Kneen, 1999: 76). Jedan od najveih skandala je zasigurno posljedica puatanja u javnost rezultata istra~ivanja o zagaenju GM sjemenom najvee zbirke autohtonih vrsta kukukruza u Meksiku. Ameri ki znanstvenici David Quist i Ignacio Chapelo sa sveu iliata Berkeley objavili su vijest o rezultatima svojih istra~ivanja u uglednom asopisui Nature 2001. godine. No, ve u iduem broju nakon pritiska brojnih drugih znanstvenika i instituta te negiranja zagaenja u genetskom centru autohtonih vrsti kukuruza u Meksiku, uredniatvo asopisa Nature iznosi stav kako & u izvjeau izneseni dokazi nisu dostatni za objavljivanje takvog lanka, uz napomenu kako pri a osim tehni ke ima i politi ku pozadinu (Joat, 2003: 110). Istodobno i meunarodna znanstvena institucija koja se brine za zbirku autohtonih vrsta kukuruza (CIMMYT) demantira kako u banci gena za koju se oni brinu ima GM zagaenja te naglaaavaju kako je potrebna znanstvena jasnoa da bi se potvrdili rezultati koji dokazuju kontaminaciju jednog od najvrijednijih podru ja na Zemlji ato se ti e bioraznolikosti i uvanja autohtonih vrsta. Ipak, Institut za ekologiju koji je dio Ministarstva okoliaa u Meksiku daje potvrdu o zagaenju GM sjemenom. Time su se javile i optu~be da je CIMMYT takoer pod kontrolom i u slu~bi biotehnoloakog sektora, premda mu je briga brinuti za o uvanje autohtonih vrsta i bioraznolikost. CIMMYT je dio Consultative Group on International Agricultural Research (CGIAR) mre~e javnih i privatnih institucija koje kroz 16 poljoprivrednih istra~iva kih centara airom svijeta imaju zadatak o uvati biorazli itost, suraivati s farmerima i pomoi u borbi protiv siromaatva. Kriti ari su isticali kako ponaaanje CIMMYT-a, odnosno CGIAR-a ne treba uditi poato je direktor CGIAR-a Ian johnson istovremeno i zamjenik direktora Svjetske banke te je uz najavu novih lanica CGIAR-a ne trepnuvai nabrojao Maleziju, Maroko, Izrael i fondaciju najvee korporacije u podru ju GM agro biznisa na svijetu Syngenta Foundation. Izvrani direktor Novartis fondacije sjedi u upravnom vijeu dirketora CIMMYT-ija. Godinu poslije, meksi ka vlada je potvrdila zagaenje, istaknuvai kako su na 95 posto ispitanih podru ja u ju~nim regijama Oaxaca i Puebla pronaeni tragovi GM sjemena. To sada i dr~avno, slu~beno priznanje pratilo je prosvjedno pismo asopisu Nature stotinu biologa, pa je Philip Campbell, urednik Nature asopisa istaknuo: Rezultati Chapele se trebaju joa uvijek potvrditi, Ukoliko ih meksi ka vlada mo~e potvrditi, neka tako bude (Clover, 2002). Dvije godine poslije, meksi ka vlada i znanstvena javnost priznaju kontaminaciju GM sjemenom u ak devet dr~ava u Meksiku (ETC Group, 2003). Primjere imamo i u Hrvatskoj. Nedavno je u Hrvatskoj objavljena publikacija u korist GM hrane naslovljena Hrana  dobivena iz biljaka oplemenjenih geneti kim in~injerstvom, kao rezultat suradnje Hrvatske udruge geneti kih in~injera i San Diego Center for Molecular Agriculture (SDCMA). I premda je obojana publikacija puna fraza o znansvnoj objektivnosti, znanstvenicima koji rade u javnim ustanovama te kako se rasprava o toj temi ne mo~e prepustiti ni velikim multinacionalnim kompanijama& jednostavna potraga otkrit e da su sponzori javnih znanstvenika iz SDCMA-e upravo velike multinacionalne biotehnoloake korporacije poput Monsanta, Syngente, DuPonta, Cargilla i Monsanta te brojnih drugih. Kao gotovo isto skrivanje iza znanstvene neovisnosti mo~emo navesti i pamflet GMO  sigurni za ljudsku prehranu, koji je 2002. godine dijeljen iz ambasade SAD-a novinarima u Hrvatskoj kako bi se time utjecalo na njihovo pisanje. U pamfletu se isti e kako ga je veleposlanstvo SAD-a pripremilo na temelju podataka Meunarodne slu~be za nabavu poljoprivredno-biotehnoloakih aplikacija (ISAAA). Kao i u prethodnom slu aju imamo pozivanje na znanstveno utemeljene podatke i kao i u prethodnom slu aju nigdje se ne navodi kako institucionalnu podraku ISAAA dobiva od, izmeu ostalih, koropracija Bayera, Monsanta, Pioneer Hi-Bred Internationala (u vlasniatvu DuPunta), dok predstavnik Syngente sijedi ak i u upravnom odboru. Direktor za odnose s javnoau Monsanta tvrdi kako nije na Monsantu da jam i sigurnost hrane. Naa interes je prodati ato je mogue viae. Zadatak Administracije za hranu i lijekove (FDA) je da brine o njenoj sigurnosti. No, upravo je ta korporacija najviae pod optu~bama za prikriven utjecaj na administraciju i politiku. Margaret Miller je radila kao kontrolor u kemijskom laboratoriju Monsanta da bi upravo ona nakon dolaska na va~nu funkciju u FDA donijela u prosincu 1989. godine propis kojim dopuatenu koli inu antibiotika u mlijeku poveava za 100 puta (Joat, 2003). Godinu poslije FDA objavjuje u asopisu Science rezultate znanstvenih istra~ivanja o kvaliteti rBGH mlijeka u kojem se zaklju uje kako rBGH mlijeko nije opasno te se mo~e slobodno pustiti u prodaju. Kasnije se utvrdilo kako su objavljeni rezultati odnosili se na samo prvih devedeset dana, dok su rezultati drugih devedeset dana proglaaeni poslovnom tajnom te time nedostupni za javnost. U Kanadi su rezultati iz drugih devedest dana nestali iz dosjea o rBGH mlijeku te time samo poveali sumnju na cijeli slu aj, pri emu se isticalo kako se prikrivaju podaci o atetnosti rBGH-a mlijeka i za krave, pa posredno i za ljude. Michael Tylor, predstavnik komisije za politiku FDA-e pisao je pravila FDA-e za etiketiranje rBGH mlijeka. Ta pravila objavljena po etkom 1994. godine prakti ki su zabranila i proizvoa ima i prodava ima pravljenje ikakve razlike izmeu mlijeka dobivenog bez ili sa rBGH-om. Michael Tylor je prije obavljao odvjetni ke poslove za korporaciju Monsanto punih sedam godina, gdje je izmeu ostalog pripremao kampanju Monsanta za proizvodnju i prodaju rBGH mlijeka bez deklariranja kao druga ijeg od obi nog mlijeka. Predstavniku Monsanta je prili no lako skinuti odgovornost sa svoje korporacije i prebaciti odgovornost za sigurnost hrane na FDA, kada FDA niti nema uvjeta za potpunu kontrolu hrane koja dolazi na tr~iate. Doslovno, FDA nema pravo prisiliti korporacije da joj dostave sve podatke koja zahtijeva. The Center for Science in the Public Interest proveo je istra~ivanje izdavanja dozvola za hranu koje je izdala FDA kroz proteklih sedam godina i pronaali su najmanje 14 slu ajeva u kojima se nije poatival procedura za dozvolu ulaska novih GM sorti na tr~iate. U tri slu ajeva nakon ato je FDA zahtijevala dodatne podatke ili informacije o pojedinim GM sortama, iz korporacija je jednostavno odgovoreno kako je to nepotrebno (Abboud, 2003). Ne samo to, organizacija Alliance for Bio-Integrity na svojim Internet stranica izlo~ila je 24 interne kopije iz FDA u kojima se isti u neke opasnosti od GM hrane i to od samih znanstvenika i stru nih uposlenika te dr~avne agencije. Kopije su morale biti objavljene nakon tu~be koju je protiv FDA podnijela gore spomenuta organizacija. Upravo zbog zabrane uvoza proizvoda dobivenih od goveda stimuliranih rBGH-om u zemlje EU-a, SAD je tu~io EU sudu WTO-a pod optu~bom da se time krai pravo na slobodne trgovinu SAD-a. Sud WTO-a donio je odluku kojom snatra kako EU krai pravila WTO-a o slobodnoj trgovini te je SAD-u dozvoljeno kazniti EU dodatnim carinjenjem njenih proizvoda u iznosu od 116.8 milijuna dolara. Upravo je WTO na udaru kritike kao globalno tijelo koje je takoer pod kontrolom globalnih korporacija pa samim time i biotehnoloakih. Naime, trgovinski sporovi unutar WTO-a rjeaavaju se priznavanjem standarda koje je postavilo meunarodno tijelo Codex Alimentarious osnovan od strane UN-ovih tijela i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) po etkom '60-ih godina proalog stoljea. No, isti e se kako na odluke tog tijela sve viae utje u korporacije kroz sudjelovanje unutar dr~avnih predstavniatava. Tako uz predstavnike izvrane vlasti SAD-a na sastancima Codexa kao predstavnici SAD-a, sudjelovali su svih ovih godina i predstavnici prehrambenog sektora poput Nestlea, Coca Cole, Pepsi Cole, Krafta, kao i predstavnici lobisti kih udruga za prehrambenu industriju (Dawkins, 1997), ali i Monsanta (FoEI, 2003). ak i aire, brojne grupe i organizacije civilnog sektora optu~uju i sam mehanizam za rjeaavanje sporova pri WTO-a kao inherentno protivan radni kim pravima, zaatiti prirode i zdravlja ljudi. Dodatno se ni~u optu~be o netransparentnosti suda, zasjedanjima koja su zatvorena za javnost te odabiru ljudi koji sjede u vijeu koje odlu uje pri sporovima. Cjelokupnoj javnosti je poznata nova tu~ba SAD-a WTO-u zbog ustrajnosti Europske Unije na odluci da se GM hrana etikira kao takva. Osoba koja bi uvelike mogla utjecati na paneliste koji e ui u sud WTO nadle~an za ovaj slu aj, kao i na selekciju vanjskih znanstvenika kao savjetnike za pitanja GMO-a jest Rufus Yerxa, najviai slu~bernik za pravna pitanja u WTO-u. Gospodin Yerxa je ina e prije nego je zaposlen u WTO-u radio kao meunarodni savjetnik korporacije Monsanto (Howse, 2003). Korporacije se optu~uje da su pripremale, napisale i cijelo vrijeme imale kontrolu i nad kreiranjem TRIPs ugovora WTO-a, kako smo vidjeli u prethodnom poglavlju, jednim od najspornijih to aka u WTO-u. Naime, predlo~ak ugovora kasnije prihvaenog pisali su predstavnici korporacija Monsanta, DuPonta, Mercka, Pfizera, General Electrica, Johnson & Johnsona, General Motorsa, IBM-a i drugih, djelujui kroz udru~enja biznis grupacija (Shiva, 1998: 85). Kako je poslije izjavio tadaanji generalni direktor korporacije Pfizer, Edmund Pratt: naaa zajedni ka snaga omoguila nam je stvaranje mre~e globalne vlade privatnog sektora koji je postavio temelje onoga ato e postati TRIPs. Kritika je navodila brojne druge primjere sukoba interesa airom svijeta u kojima bi bivai du~nosnici vladinih ministarstava, nadle~nih dr~avnih tijela i openito politi ki funkcioneri prelazili na direktorske, upravlja ke ili savjetni ke polo~aje u biotehnoloake korporacije koje su prije trebali nadgledati, usmjeravati i kontrolirati. Taj fenomen naziva se revolving door ili vrata koja se okreu poato mo~emo svjedo iti injenici izmjene pozicija izmeu ljudi u vladinim tijelima i politi kom vrhu, predsjednika, direktora i visokopozicioniranih ljudi korporacija, onih koji sjede u nadzornim odborima, zaposlenika globalnih finanacijskih i politi kih institucija, medijskih monika i drugih najutjecajnijih osoba u svijetu medija te znanstvenika.. Svi se ovi akteri nalaze unutar vrata koja se okreu i stalno se jedni te isti ljudi vrte kroz njih mijenjajui svoje polo~aje, ali osnovne pozicije moi ostaju netaknute (Bader 1998: 84-85, 118-119, 200-201). Kontrola prostora i izbora Kako smo spomenuli, samo korporacija Monsanto odgovorna je za preko 90 posto GM usjeva. Od toga je 99 posto usjeva podijeljeno na svega etiri zemlje: SAD 68 posto, Argentina 22 posto, Kanada 6 posto i Kina 3 posto. Isto tako, svega etiri kulture koriste se u komercijalnoj GM proizvodnji, a to su: soja 63 posto, kukuruz 19 posto, pamuk 13 posto i uljana repica 5 posto (ISAAA, 2003). GM sjemenom zasijano je 58 milijuna hektara u svijetu, ato odgovara 2,5 veli ine Velike Britanije (ActionAid, 2003). Ra unajui od 1996. godine to je porast za preko 30 puta i mnogi u tome vide dokaz nezaustavljivosti GM usjeva i hrane na svjetska polja i tr~iata. Time se sumnja u namjeru za kontrolu prostora i prava na izbor. Naime, od po etka proizvodnje pa prodaje GM hrane mogli smo svjedo iti vrlo prezicnim i konkretnim reklamama o prvenstvu takve hranu u odnosu na onu uzgojenu konvencionalnim metodama, pa i na hranu organske proizvodnje. Tu su se nizale prednosti poput poveanih usjeva, smanjenja koriatenja kemijske zaatite usjeva, vee zarade za poljoprivrednike te manje cijene krajnjeg proizvoda za potroaa e, pa su se ak obeavale i vea zdravstvena vrijednost GM hrane te poveana bioraznolikost uslijed proizvodnje. Tako su Monsantove reklame isticale veu zaradu i poveani urod nekih svojih GM usjeva, jer ti usjevi su voeni progresom ili je pak najavljivan nevjerojatan urod. Tako ISAAA navodi brojne uspjehe GM usjeva: smanjenje koriatenja pesticida pri uzgoju GM pamuka u Kini, smanjenje prisutnosti insekticida u vodi koja otje e iz polja u SAD-u, u Kanadi pri uzgoju uljane repice smanjivanje obraivanja tla ime se tlo uva, povean prinos kukuruza u SAD-u, smanjena upotreba herbicida u SAD-u te samim time financijska uateda od 216 milijuna doalra godianje, smanjenje trovanja pesticidima zbog nekoriatenja istih pri uzgoju GM pamuka u Ju~noj Africi te poveana bioraznolikost u istoj zemlji, a navode se i brojni drugi primjeri (ISAAA, 2002). S druge strane, sve su ja i glasovi kako je situacija prili no obrnuta. Pri tome je va~no primjetiti kontradiktornost dobivenih rezultata ato zasigurno mo~e potaknuti zbunjenost kod veine promatra a. Rezultati s University of Nebraska te nekih nezavisnih istra~iva kih centara, ali i onih koji su zapravo olakaali i podr~ali uvoenje GM proizvoda poput dr~avnog Ekonomskog istra~iva kog servisa pri USDA-i prli no pobijaju tezu o isplativosti GM hrane za poljoprivrednike, potroaa e te prirodu. Podaci se donekle razlikuju ovisno o godini i regiji, ali ukupni zaklju ci nisu povoljni po biotehnoloake korporacije. GM soja i kukuruz daju manji profit s obzirom na veu cijenu sjemena i manju cijenu proizvoda koji sadr~i GM sastojke. Obeanje o poveanim usjevima za soju, kukuruz i uljanu repicu takoer nisu realizirana, osim donekle u slu aju jedne varijante GM kukuruza, ali poveani troakovi proizvodnje ne pokrivaju to minimalno poveanje. Glavni GM usjev, Roundup Ready soja daje prinose manje od 6-11 posto nego ne-GM varijacije. Urod uljane repice smanjen je za 7,5 posto u odnosu na konvencionalni uzgoj. U USDA su zaklju ili u svom izvjeataju iz 2001. godine kako biotehnologija najvjerojatnije nee osigurati najvei urod. Takoer, niti obeanje o smanjenjenom koriatenju herbicida i pesticida nije se ispunilo. Podaci USDA pokazuju kako se povealo koriatenje herbicida u slu aju soje, kako se tretiranje herbicidima GM kukuruza povealo za 30 posto u odnosu na onaj ne-GM, a uljane repice za 20 posto.  2 | A C I J L  d𳯝|qdZdPdZdCZChhrOJQJ^JhOJQJ^JhsOJQJ^Jhh'6OJQJ^Jh@:2h@:2CJaJh@:2CJaJh'6CJaJ hh@:2CJOJQJ^JaJ#hh@:26CJOJQJ^JaJh@:2#hh'65CJ OJQJ^JaJ h#f5OJQJ^J#h#fh#f5CJ$OJQJ^JaJ$h#fh#f5OJQJ^Jh#f5CJ OJQJ^JaJ T~    " $ & ( * , . 0 p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#gd#f$a$gdЫ#0 2 ~ B C D E F G H I J K L t    p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#A\p# $dha$gd$a$gd@:2gd#f$a$gddt4B  ^` F!p!$ %&&6*8*++/14R46(666@7v7==H>J>p@ǹ}phh-OJQJ^Jhhk4OJQJ^J%jhh'60JOJQJU^Jhhlx5OJQJ^Jhh%5OJQJ^Jhh'65OJQJ^Jh5OJQJ^Jh!OJQJ^JhhlxOJQJ^Jhh'6OJQJ^JhsOJQJ^J,  `b7~Etfl^@Bn"-ZCX` `"`X`Z`p#p#p#p#p#b|p#1>Xp#+p#݄p#q$p#Qtp#݄p# p#'Opp#p#p#p#Txp#2Hp#`p#`p#!0p#p#p#p#$ & Fdha$gd $dha$gdp@@HAlAABBBBCCCDDEXEZE\E|E~EVGrGIpKK LNLPLlLLLLL0MN@NNPOٹٕ{{{nnnٯahhFOJQJ^Jhh 9OJQJ^Jhh(OJQJ^Jhh]BqOJQJ^Jhh%OJQJ^JhhEjOJQJ^JhsOJQJ^Jhh OJQJ^J%jhh'60JOJQJU^Jhh'6OJQJ^JhhnhOJQJ^JhhcmOJQJ^J%POtOvO~OPPPPPQQQQRhRpRSST"TTTUUVDW^WY \\L]]]T`󽯽}pcVcVhhkOJQJ^JhhFHOJQJ^JhhpOJQJ^Jhhi%OJQJ^JhhQI6OJQJ^JhhQIOJQJ^Jh OJQJ^JhhaS6OJQJ^JhhaSOJQJ^Jhhb6OJQJ^JhhF6OJQJ^JhhFOJQJ^JhhbOJQJ^J!T`d`aahccd e,ejerftf gg*g8gLgpgg^iii\k^k`kmmmmmnZnpqµܛ{n{ahhSOJQJ^JhhpOJQJ^JhhROJQJ^J%jhhm0JOJQJU^JhhmOJQJ^Jhhv]OJQJ^JhhvLqOJQJ^JhhFOJQJ^Jhh&OJQJ^Jh OJQJ^JhhkOJQJ^JhhOJQJ^J!q:ql0JOJQJU^JhhwROJQJ^Jhh/OJQJ^JhhrdWOJQJ^JhhQjOJQJ^Jh(3OJQJ^JhhD[OJQJ^Jhh*FOJQJ^J%jhh7M0JOJQJU^Jh OJQJ^Jhh7MOJQJ^J46ܼ dԿֿVF`:<f.lٿ̿ttggZgZhhR6OJQJ^JhhDOJQJ^JhhCOJQJ^Jhh:OJQJ^JhhD kOJQJ^Jhh]ROJQJ^JhhwHOJQJ^Jh>lOJQJ^JhhgOJQJ^Jhh>lOJQJ^JhhjmOJQJ^Jhh8OJQJ^JhhT}OJQJ^J!8 >vNµ¢{{nanTJTT=hh@:2OJQJ^Jh!OJQJ^Jhh{OJQJ^Jhh OJQJ^Jhh:DOJQJ^JhhwROJQJ^Jhh8OJQJ^Jhh'tXOJQJ^J%jhh0JOJQJU^JhhOJQJ^Jhh>r OJQJ^Jhhu+OJQJ^Jh>lOJQJ^Jhh>lOJQJ^JhhTbOJQJ^J.$>@BDJJft&ŷxxkXkKKhhHOJQJ^J%jhh`0JOJQJU^Jhh`OJQJ^JhhcOJQJ^Jhh OJQJ^Jhh qNOJQJ^JhhOJQJ^Jh5OJQJ^Jhhe5OJQJ^Jhh'6OJQJ^JhhOJQJ^JhivOJQJ^Jhh{OJQJ^Jh>lOJQJ^J&9<z~28PRT<\8    Ÿ~qddddhhTOJQJ^JhhgdOJQJ^J%jhh4 ,0JOJQJU^Jhh{OJQJ^JhhVrOJQJ^Jhh4 ,OJQJ^Jhh`4OJQJ^Jh!OJQJ^JhivOJQJ^JhhZwOJQJ^JhhHOJQJ^Jhh] OJQJ^J    4 6   :@^46* `B F"j"l"ŲŨśśtghh&mOJQJ^JhhzlOJQJ^Jhh OJQJ^Jhh0OJQJ^JhhbN?OJQJ^JhivOJQJ^J%jhh\^0JOJQJU^Jhh\^OJQJ^Jhh]OJQJ^JhhTOJQJ^J%jhhT0JOJQJU^J'l"n"p"&2'`''''+,,>,R,T,r,t,- -----N/P/̹uh[H%jhh4 ,0JOJQJU^Jhh4 ,OJQJ^JhhOJQJ^J%jhh0JOJQJU^JhhOJQJ^JhivOJQJ^JhhPOOJQJ^Jhh2OJQJ^J%jhh-0JOJQJU^Jhh-OJQJ^Jhhy-OJQJ^Jhh\^OJQJ^JhhJiIOJQJ^JP//000~1110222333$4x44666\8889>:z:::<T<<>>L?N?@@@@ܵܨ過tttggggthh:OJQJ^Jhh{OJQJ^Jhh{4OJQJ^Jhh7pOJQJ^JhhwOJQJ^JhhmfHOJQJ^JhhTOJQJ^JhhiOJQJ^Jhhq$OJQJ^JhhWOJQJ^JhivOJQJ^Jhh OJQJ^J&@VCXCZCCCCCCCCDDFEEEEJFLFGGFHHHbHrHLIIJJKKpKƹƯƕ{nƯaaaTTThhqOJQJ^JhhL:OJQJ^Jhh/OJQJ^Jhh<OJQJ^Jhh3_OJQJ^JhhTOJQJ^JhhivOJQJ^JhivOJQJ^Jhh{OJQJ^Jhh4jOJQJ^Jhh]OJQJ^J%jhhx5n0JOJQJU^Jhhx5nOJQJ^JpKjLLLL|MM&NdOpOOOOOPQ8SSS`VVXXXXXX̵̨̿̿naTGhhn'OJQJ^JhhwOJQJ^JhhL:OJQJ^J%jhhL40JOJQJU^JhhL4OJQJ^JhhOJQJ^JhhCOJQJ^Jhh()OJQJ^JhivOJQJ^Jhh<OJQJ^JhhAOJQJ^Jhh/OJQJ^Jhh3_OJQJ^JhhU2VOJQJ^JXYZZZ*[,[.[R[[^N^_` `"`X`Z`\````` aٹ٬{m`SFSFSFhhcROJQJ^Jhh[OJQJ^JhhKBOJQJ^JhhKB5OJQJ^JhhO=OJQJ^JhhoOJQJ^JhivOJQJ^Jhh<OJQJ^Jhh<OJQJ^J%jhhP0JOJQJU^JhhlxOJQJ^JhhPOJQJ^Jhhn'OJQJ^Jhh7pOJQJ^J aab b b b"b$bJb\bbbfbbbccDcFcHc^c`c|cccddfxgg8hhiiBkƹƬ{{Ƭnann{nhh|NOJQJ^Jhh\`OJQJ^JhivOJQJ^Jhh-OJQJ^JhhnhOJQJ^JhhOJQJ^JhhcOJQJ^JhhQOJQJ^Jhh[OJQJ^J%jhh^Nc0JOJQJU^Jhh^8OJQJ^JhhOJQJ^J!Bkklo^onotoooTpVqstuvv.v8vvw&wwnyyyy z^zzzz{ 0µ٨trtehh1qYOJQJ^JUhhzlOJQJ^JhhcOJQJ^Jhh>,OJQJ^Jhh0OJQJ^Jhhl7OJQJ^Jhh/OJQJ^Jhh'6OJQJ^JhivOJQJ^Jhh_gOJQJ^JhhH_OJQJ^Jhh'WOJQJ^J#Z`o&&&&370ʣp#Fdp#vp#p#q$p#8Pp#`p#Xp#p#p#p#8Pp#p#2Hp#8Pp# p#p#p#p#p#p#p#p#dhgdtP gd&mdhgd/ $dha$gdSli ni su rezultati i za poveano koriatenje pesticida, osim u slu aju pamuka, no i tu se u izvjeataju izra~ava strah od javljanja otpornosti kod insekata na koriatene pesticide u budunosti. Tvrdnje o poveanoj zaradi se takoer osporavaju, pogotovo ato se za GM proizvode dobiva sve manje novaca u odnosu na one koji to nisu, da o organskim proizvodima i ne govorimo.Takoer je uo ena pojava tzv. superkorova otpornih na herbicide pa je korporacija Monsanto anga~irala ak i studente da u pojedninim poljima iste polje od korova, ato je prili no udno za visokotehnoloaki i sofisticirani imid~ onih koji su voeni progresom. Takoer, kontaminacija neGM polja i usjeva dovela je mnoge poljoprivrednike do propasti, premda se najavljivalo obogaivanje bioraznolikosti. Spominju se kontaminacije GM polenom na udaljenosti ak i od 800 metara. U SAD-u je sve te~e dobiti organski certifikat za proizvode, a veina kanadskih farmera je potpuno odustala od daljnje proizvodnje uljane repice, poato ne mogu garantirati da nije zagaena GM uljanom repicom koju ne mogu prodati EU, svom tradicionalnom tr~iatu. U kanadskoj provinciji Saskatchewan prakti ki viae ne postoji organska uljana repica, po emu je taj kraj bio tradicionalno poznat. Time je doslovno onemogueno pravo na izbor tim farmerima poato je kontaminiran prostor koji ih okru~uje. U jednoj drugoj studiji The Adoption of Bioengineered Crops (2002) koju je na inila USDA isti e se: Vjerojatno najvee pitanje koje se namee nakon ovih rezultata je, kako objasniti veliko prihvaanje GM usjeva, kada financijski rezultati s farmi su polovi ni ili ak negativni. Kriti arima GM usjeva i hrane te korporacija koje ih pomoviraju i aire, ovo je samo potvrda njihovih stavova kako kororacijske strategije i proizvodi mogu dovesti do razli itosti roba; oni ne mogu obogatiti prirodnu raznolikost (Shiva, 2000: 114). Dr. Robert H. Curtis, ameri ki stru njak za GMO koji je 2002. godine boravio u Hrvatskoj kako bi uvjerio domau javnost u korisnost takve hrane, istaknuo je na pitanje novinara kako je neto no tvrditi da genetski usjevi mogu zagaditi okolia, jer je i to rijeaeno. EPA je primjerice, 2000. godine uvela obvezu da proizvoa i genetskog kukuruza moraju posaditi i tzv. tampon zonu nemodificiranog kukuruza i to na povraini 20 posto od ukupne povraine zemljiata pod genetski modificiranim sjemenom (Ve ernji list, 13. 07. 2002). Dilema o tome da li i koliko su GM usjevi opasni za ostatak okoliaa ukoliko doe do bijega sjemena uz pomo insekata, vjetra ili neeg treeg, mogla bi biti rijeaena nakon studije britanske vlade objavljenje u listopadu ove godine koja pobija tezu dr. Curtisa. Radi se o najdu~em i najopse~nijem istra~ivanju takve vrste ikad i igdje provedenom u svijetu. Istra~ivanje je naru eno od britanske vlade pod nazivom Farm-Scale Evaluations (FSE) i trebalo je prvo poslu~iti kao dokaz nepovjerljivoj britanskoj javnosti o neakodljivosti GM usjeva za okolia. Naime, britanska javnost je izrazito nesklona GM usjevima i proizvodima, pri emu u istra~ivanjima 84 posto ispitanika smatra kako e GM usjevi naatetiti okoliau, 86 posto izra~ava neslaganje s idejom da jedu GM hranu, dok ih 93 posto smatra kako je GM tehnologija viae voena ~eljom za profitom nego brigom za interese ljudi. No, trogodianja istra~ivanja na preko 200 pokusnih polja airom Britanije donijela su rezultate koje je jedan od znanstvenika opisao kao neo ekivano dramati ne. Na pokusnim poljima ispitivao se utjecaj na okolia triju genetski modificiranih kultura u odnosu na njihove konvencionalne varijacije. Te kulture su: uljana repica, aeer i kukuruz. Zbog rezultata dobivenih istra~ivanjem novinari su najavili mogunost potpune zabrane koriatenja GM uljane repice i aeera u EU poato je dokazano kako uniatavaju bioraznolikost i divlje kulture te imaju dugoro no negativan utjecaj na populaciju p ela, leptira i ptica. Za GM uljanu repicu utvrena je i visoka mogunost pojave superkorova. Na pokusnim poljima kukuruza rezultati su bili povoljniji za GM usjeve, ali su znanstvenici istaknuli kako su na konvencionalnim poljima koristili herbicid atrazine, izrazito otrovan herbicid zabranjem za koriatenje gotovo svugdje u Europi, tako da su na kraju odbacili rezultate kao neosnovane te najavili objektivnije testiranje. Elliot Morley, ministar okoliaa istaknuo je kako ne vidi niti jednu europsku vladu koja bi mogla ignorirati ove rezultate. Prili no je nejasna izjava dr. Paula Rylotta iz Agricultural. Biotechnology Councila, udru~enja koje predstavlja Monsanto, Syngentu i ostale vodee biotehnoloake korporacije kako su rezultati ovog istra~ivanja dokaz da su GM usjevi mnogo fleksibilniji i kako mogu poboljaati bioraznolikost (Brown and Vidal, 2003). Takoer, istra~ivanje provedeno od strane Denmark and Greenland Geological Research Institution pokazalo je kako proizvodnja Roundup Ready soje zagauje podzemne vode sa svojim sastojkom glifosatom. Monsantovi stru njaci su pak prije koriatenja te GM soje pokazali rezultate svojih istra~ivanja u kojima su tvrdili kako se glifosat razgradi prije nego doe do podzemnih pitkih voda. US Fish and Wildlife Services je pak nabrojao 74 ugro~ene vrste koje e joa viae biti ugro~ene s ekstenzivnom upotrebom glifosata (Ho, 1998:128). Takoer se isti e kako je glifosat trei po redu uzro nik bolesti povezanih s koriatenjem pesticida u poljoprivredi meu poljoprivrednim radnicima u Kaliforniji, jedinoj saveznoj dr~avi koja takve podatke daje (Anderson, 1999: 24-25). Monsanto je RoundUp Ready soju koja sadr~i glifosat reklamirao kao environmental friendly, biorazgradivom i prakti ki netoksi nom za ljude, ptice i ribe (Steinbrecher, 2001: 81). Stoga zaista zvu i nevjerojatnim podatak kako USDA na preko 8000 testiranih polja na kojima se uzgaja GM hrana, niti za jedno nije dobila procjenu ekoloakog u inka (Cumings, 2003). Kontaminacija GM sjemenom prelazi okvire poljoprivrednih kultura i okoliaa, ve se sve viae opa~a i unutar prehrambenog lanca. U lipnju 2003. godine otkriveno je u Britaniji kako je 1200 kokoai s certifikatom organskog porijekla hranjeno GM sojom, a u listopadu iste godine japanska podru~nica Subwaya, jednog od najveih lanaca za prehranu na svijetu poznatog po sendvi ima, povukla je prodaju svojih sendvi a u toj zemlji nakon otkria GM enzima u zamrznutom tijestu za kruh koje koriste u svojim restoranima. Najpoznatiji je naravno slu aj iz 2000. godine sa Starlink kukuruzom korporacije Aventis koji je bio namijenjen samo za prehranu ~ivotinja, no ipak je nekako uaao u prehrambene proizvode namijenjene ljudima. Troakovi zbog odbijanja uvoza GM poljoprivrednih proizvoda dodatno su pogoraali situaciju za zemlje koje proizvode takvu hranu, odnosno za farmere tih zemalja. Godianji prihod od 300 milijuna dolara od izvoza kukuruza u EU gotovo je nestao i ista tolika cifra se spominje kao gubitak nastao zbog prekida izvoza repice iz Kanade u EU. Trgovina s medom u Kanadi je gotovo uniatena zbog kontaminacije. U medijima objavljen interni dokument kanadske vlade otkrio je zabrinutost u najviaim krugovima za kanadski izvoz hrane zbog proizvodnje GM hrane. Udio SAD-a u izvozu soje se takoer smanjio sa 57 posto na 46 posto, a udio Brazila koji je zabranio sijanje GM soje se poveao s 24 posto na 30 posto s tendencijom rasta te je izra~ena otvorena namjera Brazila da pretekne SAD u proivodnji soje (AP, 10.10.2003). Procjenjuje se troaak SAD-a od 12 milijardi dolara u periodu od 1999-2001 zbog poveane potrebe za subvencijama poljoprivrednicima, a dodatne subvencije ameri kim farmerima kretale su se u iznosu od 3-5 milijardi dolara godianje Nepristajanje SAD-a i EU na smanjenje subvencija za poljoprivedu bio je glavni razlog za propast sastanka WTO-a u Cancunu 2003. godine. Dapa e, u svibnju 2002. godine Senat SAD-a donio je odluku o 180 milijardi dolara za subvencije poljoprivredi u sljedeih deset godina. Pri tome je potrebno napomenuti kako sektor soje i kukuruza dobija 50 posto tih subvencija te kako e one zasigurnio ubla~iti loa ekonomski u inak tih proizvoda, ali mo~e se slobodno postaviti pitanje: zaato porezni obveznici to moraju plaati? Jedna od najpoznatijih svjetskih ekoloakih udruga, Greenpeace u svom izvjeataju Record Harvest, Record Huger  Starvin in GE Argentina (2002) isti e povezanost izmeu uvoenja GM poljoprivrednih usjeva i proizvodnje u tu zemlju s poveanom nestaaicom hrane i airenjem gladi, poveanom koncetracijom zemlje u rukama sve manjeg broja i sve bogatijeh sloja zemljoposjednika, te smanjnjem uroda i uniatavanjem tropskih kianih auma Amazone zbog dobijanja novih povraina za uzgoj GM hrane. Sve su glasniji i glasovi iz Indije kako je urod GM pamuka u ju~nim pokrajinama podbacio, kako je cijena sjemena skuplja, kako je povean broj bolesti i inseketa te je kvaliteta tako uzgojenog pamuka loaija. Zbog svega toga dr~avno tijelo koje nadgleda koriatenje GM usjeva nije dalo Monsantu dozvolu za sijanje GM pamuka u sjevernim pokrajinama Indije (Shiva, 2003). Tijelo koje je imenovao britanski premijer Tony Blair kako bi se izra unali koristi i troakovi od komercijalizacije GM proizvodnje takoer je bacilo sjenu na ekonomske prednosti takve proizvodnje. Premda izvjeataj naglaaava mogunost prihvaanja i koristi od GM proizvodnje u nekom buduem vremenu kao posljedica dugoro nog planiranja i kampanje, isti e se trenutna blokada ulaska na tr~iate takvih proizvoda iz jednostavnog razloga ato tr~iate ne postoji zbog stava i potroaa a i prodava a. Da e proizvodnja GM hrane zaista ugroziti okolia pokazala je i studija EPA-e o sve veem broju farmera u SAD-u koji ne poativaju ili zadovoljavaju standarde koje je ta agencija odredila za proizvodnju GM kukuruza. Po podacima te vladine agencije koja se treba brinuti za zaatitu okoliaa, gotovo jedna petina farmi ne zadovoljava gore spomenute standarde (Polack, 2003). Stoga je prili no razumljiv stav kako je GM hranu ak opasnije proizvoditi nego jesti kako je izjavio u intervjuu Ve ernjem listu (16.09.2003) znanstveni novak na Ekonomskom fakultetu Domagoj Hruaka. Zbog svih tih razloga i podataka, loaih iskustava i nedostatka tr~iata, doalo je i do odreene promjene meu samim ameri kim farmerima. Nacionalna unija farmera iz SAD-a, ali i iz i Kanade, Udru~enje uzgajiva a kukuruza SAD-a, i Kanadski odbor za ~ito te udru~enja organskih proizvoa a po eli su s lobiranjem za moratorij na po etak masovne proizvodnje GM paenice. Monsanto je najavio odgodu masovne proizvodnje GM paenice do 2005. godine i to tada ukoliko dobije signal od potroaa a. Hrvatska slu~beno joa nije pretrpila nikakvu atetu od kontaminacije GM sjemenom, premda je korporacija Pioneer u vlasniatvu DuPonta 1999. godine nelegalno na aest lokacija u Hrvatskoj provodila testiranja sa svom GM kukukruzu (Kuhar, 2003). Korporacija Pioneer nije nikada odgovarala zbog toga. Jedan od veih razloga sumnji avosti prema biotehnoloakom sektoru je i protivljenje doti nog sektora i korporacija u njemu da deklariraju svoje proizvode, odnosno da ispiau kako su i od ega dobiveni svi sastojci u odreenom proizvodu. Tako je markica na kojoj je nazna eno da sadr~i GM sastojke postala joa jedan od razloga trgovinskog sukoba izmeu SAD-a i EU-a. Odlukom FDA GM usjevi i hrana svedeni su pod frazu substantial equivalence, ato zapravo zna i kako nema nikakve bitne razlike izmeu GM usjeva i onih konvencionalnih. Zato je jedan od glavnih argumenata biotehnoloakog sektora i njegovih lobista protiv deklariranja proizvoda koji sadr~e GM sastoke, stav kako nema nikakvih loaih ili atetnih aspekata koji bi zahtijevali ozna avanje proizvoda (ISAAA, 2002). Ovakav stav se smatra izrazito nedemokratskim, poato mnogi ljudi iz eti kih, vjerskih ili zdravstvenih razloga ne ~ele ili ne smiju jesti odreene sastojke, biljne ili ~ivotinjske vrste koje danas nalazimo u kona nim GM proizvodima. Takoer se naglaaava kako bi ozna avanje svakog proizvoda koji sadr~i GM sastojke bilo preskupo, pri emu se spominje cifra od 2 milijardi dolara. No, u istra~ivanju nekoliko sveu iliata i znanstvenih centara provedenom 2002. godine zaklju uje se kako bi iznos za deklariranje proizvoda koji sadr~e GM sastojke mogao biti 90-95 posto manji. Izrazito je zanimljiv stav kako posebno deklariranje proizvoda koji sadr~e GM sastojke nije niti potrebno poato su GM kukuruz i soja ve u svim glavnim tokovima prehrambene industrije, ato zna i da bi prakti ki svi proizvodi koji sadr~e proizvode od kukuruza ii soje morali biti ozna eni, neovisno o tome sadr~e li genetski modificiran kukuruz ili soju, ili ne (ISAAA, 2002). Kako neovisno sadr~e li ili ne GM kukuruz ili soju? Izgleda da branjenje ljudima prava na izbor da znaju i imaju pravo znati ato jedu zaplie biotehnoloaki sektor u sve vee kontradikcije i izgovore. Danas EU unato  skidanju moratorija na komercijalni uzgoj GM usjeva joa uvijek zahtijeva deklariranje proizvoda koji sadr~e GM sastojke ukoliko je ta koli ina vea od 0,9 posto. SAD gdje deklariranja joa uvijek nema smatra takvu odluku diskriminirajuom, jer e ljudi iz vlastitih predrasuda izbjegavati proizvode koji su deklarirani. Smatrajui takvu odluku protivnu odredbama WTO-a o free tradu ili slobodnoj trgovini, SAD su tu~ile EU u svibnju 2003. godine. U SAD-u se gotovo konstantno ponavljana tvrdnja kako deklariranje nije niti potrebno, jer ga potroaa i, odnosno aira javnost uope niti ne ~eli. Ipak, biti e teako ustrajati na takvim tvrdnjama poslije istra~ivanja sociologa Ronalda Wimberleya s North Carolina State University koje je proveo u suradnji sa znanstvenicima s ostalih sveu iliata o stavovima stanovniatva SAD-a prema globalizaciji hrane. U tom istra~ivanju 92 posto ispitanih istaknulo je kako misli da bi hrana trebala biti deklarirana u potpunosti, 1 posto misli da to nije potrebno, dok ih je 7 posto neodlu no. ak 88 posto farmera koji uzgajaju kukuruz u SAD-u smatra kako vlada SAD-a treba poativati odluku EU-a i ostatka svijeta da deklariraju proizvode koji sadr~e GM sastojke, dok ih 77 posto smatra kako SAD ne bi trebala tu~iti EU sudu WTO-a. Eurobarometar kao jedan od najcjenjenijih i reprezentativnijih istra~ivanja stavova populacije u EU isti e protivljenje GM hrani kao opasnoj kod 56,5 posto ispitanika, dok ih 26,5 nema mialjenja. Pravo da znaju ato jedu, odnosno deklariranje proizvoda koji sadr~e GM sastojke izra~ava 94 posto ispitanika u EU. Brojni kriti ari biotehnoloakih korporacija koje proizvode GM hranu izra~avaju bojazan kako e taktika tog sektora biti prvo zagadi, onda reguliraj. Naime, strah se izra~ava zbog iskustva kanadskih farmera koji viae ne mogu garantirati organsko porijeklo vlastite uljane repice, bez obzira ato sami ne proizvode GM uljanu repicu, ve im je ona kontaminirala njihova polja. Time se ~eli rei kako e se kontrolom prostora, odnosno kontaminiranjem zapravo utjecati na kontrolu izbora, odnosno kontrolom prostora dugoro no izbor e postati bespredmetan. ZAKLJU AK Mo~emo sa sigurnoau zaklju iti kako e se sukobi oko GM usjeva i hrane nastaviti i ubudue s joa veim meusobnim nepovjerenjem i optu~bama. Predsjednik je SAD-a George W. Bush nakon vijesti kako EU ipak i dalje inzistira na deklariranju proizvoda koji sadr~e GM sastojke istaknuo kako Europa sprije ava veliki zadatak ukidanja gladi u Africi (IHT, 29.05.2003.) Pitanje gladi kako smo naveli na po etku je jedno od najizrazitijih mjesta sukoba i meusobnog optu~ivanja. Biotehnoloaki sektor najavljuje GM usjeve i hranu kao presudne, a esto i jedine koji mogu osigurati uspjeh u borbi protiv gladi. S druge strane oponenti isti u kako se danas proizvede dovoljno hrane za nahraniti cijlei svijet, ali je problem globalni trgovinski i financijski sistem. UN-ov World Food Programme isti e kako proizvodimo viaak hrane za 1,5 puta koliko nas trenutno ima na planeti (Anderson, 1999: 56). Svjetska banka pak procjenjuje kako proizvodimo dovoljno hrane da s 2350 kalorija, ato je dovojno za normalan i zdrav ~ivot, opskrbimo 6,4 milijardi ljudi na planeti (Kneen, 1999:25). Preko 80 posto pothranjenje djece ~ivi u zemljama s viakom hrane. Indija u kojoj je 380 milijuna ljudi pothranjeno je istovremeno i trei po redu najvei proizvoa  ~ita. U zemljama Treeg svijeta 21 posto hrane proizvodi se za prehranu ~ivotinja. Indijska dr~ava Punjab proizvodi hranu za pse za europsko tr~iate, a u Haryani se uzgajaju tulipani kaoko bi se otplatio vanjski dug Indije. Peter Rosset, direktor Food First organizacije isti e kako glad nije posljedica nedovoljne proizvodnje, ve pristupa i distribucije hrane (de la Perriere & Seuret, 2000: 62). Kriti ari biotehnoloakih kororacija, isti u da bi glad bila manji problem kada bi doti ne korporacije manje ulagale u GM usjeve i reklamiranje istih, a viae u konkretne projekte kojima se suzbija glad tako da prestane ovisnost ugro~enih ljudi o pomoi izvana. Tako se isti e kako godianji marketinaki troakovi biotehnoloakog sektora u SAD-u dosti~u sumu od 250 milijuna dolara, a u rujnu 2000. godine, ia enje samo jedan posto nedozvoljnog GM kukuruza Starlink za ljudsku prehranu, koatao je korporaciju Aventis gotovo milijardu dolara. Ne treba nas uditi toliki pritisak SAD-a na EU. To se ne dogaa zbog samog europskog tr~iata toliko, poato je i sam EU veliki proizvoa  hrane i u izvozu hrane SAD-a sudjeluje sa svega 10 posto, koliko je taj pritisak prisutan zbog straha da se slijedi primjer EU-a i to na tr~iatima od kojih se puno o ekuje, poput onih u Ju~noj Americi, Aziji i drugdje. No, kao ato smo ve napomenuli tek je tu doalo do prave podjele u svijetu, sli no kao i prilikom odbijanja humanitarne pomoi SAD-a u obliku GM hrane afri kim dr~avama gdje je harala glad. SAD je za svoju tu~bu dobio podraku od Argentine i Kanade, dr~ave koje slijede SAD u proizvodnji GM hrane, ato ne treba uditi. Od siromaanih dr~ava, nekakvu srame~ljivu podraku na po etkuje davao Egipat, ali se ubrzo povukao zbog negodovanja potroaa kih i ekoloakih organizacija. Nakon prijetnje upuene EU od strane SAD-a, neki su u EU pokuaali smiriti situaciju poput povjerenika za poljoprivredu Franza Fischlera koji je isticao predanost EU biotehnologiji, no neki su uzvratili prili no istom mjerom poput Margot Wallstrm, europske povjerenice za okolia koja je optu~ila ameri ke biotehnoloake korporacije za laganje jvnosti u EU kako bi je privolili na prihvaanje GM usjeva i hrane. Svoj komentar Busheve optu~be za odgovornost EU prema gladi u Africi zbog neprijateljskog stava prema koriatenju biotehnologije u prehrambenom sektoru izrazila je izjavom kako jedino ato brine biotehnoloake korporacije je rijeaiti glad njihovih dioni ara (McCarthy, 2003). Takoer se isticalo kako EU daje sedam puta veu pomo siromaanim dr~avama, od ega je velik dio u novcu, dok SAD uglavnom daje pomo u poljoprivrednim viakovima, ime uspijeva odr~ati proizvodnju velikom uz najni~e cijene. Sve se viae naziru podjele i unutar same EU. Ekoloaka organizacija Friends of the Earth optu~ila je Europsku komisiju za proGM politiku jer su propustili donesti va~eu odluku na nivou Unije o politici prema GM usjevima, ve su odgovornost prebacili na dr~ave lanice EU-a. Time se stoji u izvjeau FOE-a otvorila mogunost za neskladnu politiku unutar EU na atetu okoliaa, prava potroaa a i zaatite zdravlja ljudi. Dr~ave lanice koje e biti sklonije GM usjevima ugrozit e zbog mogunosti prekograni ne kontaminacije one koje se protive tome. Opredjelivai se za politiku koegzistencije GM i neGM usjeva Europska komisija propustila je zaatititi i konvencionalne i organske farmere ija e polja i proizvodnja postati direktno ugro~ena ukoliko uzmemo kao primjer brojne slu ajeve airom svijeta. `to e viae farmera se opredjeljivati za GM usjeve, to e onima na drugoj strani ukoliko doe do kontaminacije biti te~e dokazati s kojeg specifi nog polja je doalo do kontaminacije, a bez toga im je tu~ba bezvrijedna. I pojedina ni pokuaaji pojedinih regija da se proglase GM-free zonama, kao ato je Gornja Austrija pokuaala, dobili su u lipnju 2003. godine zabranu Eurospke agencije za sigurnost hrane, koja je istaknula kako ne potoji zdravstveni ili ekoloaki dokazi koji bi opravdali druga iju politiku Gornje Austrije od ostatka Europe (Osborn, 2003). Pitanje kako e se ovakvi pokuaaji ubudue ocjenjivati poato su mnoge lokalne uprave u Engleskoj u inile isto, kao i skupatina Welsa. Na odluku Europske agencije za sigurnost hrane, Simon Barber iz lobisti ke grupa biotehnoloakog sektora, EuropaBio, zadovoljno je zaklju io kako ukoliko neki odjednom odlu e zabraniti GM usjeve i pretvore svoju regiju u GM-free zonu, onda oni ukidaju ljudima pravo na izbor (Osborn, 2003). No, to je sve bilo prije objavljivanja rezultata Farm Scale Evaluations istra~ivanja u Britaniji poraznih po biotehnoloaki sektor, jer su rezultati naglasili opasnosti za biljni i ~ivotinjski svijet, odnosno za bioraznolikost od GM usjeva. Izgleda da dolaze teaki dani za biotehnoloake korporacije koje kontroliraju proizvodnju GM hrane. Iz najprisutnije biotehnoloake korporacija u Britaniji Bayera, doala je izjava u drugoj polovini 2003. godine kako se povla e iz testiranja pokusnih polja s GM usjevima, sve dok uvjeti ne postanu viae povoljni. Od 1998. godine pali su zahtjevi za GM pokusna polja za 76 posto po podacima EU studije znanstvenih i tehnoloakih razvoja u GM usjevima. U zadnje etiri godine oko 39 posto sada ve bivaih ulaga a u testiranje GM usjeva, otkazali su u Europskoj Uniji istra~iva ke i razvojne projekte za GM usjeve. Odmah nakon obajvljivanja trogodianjeg istra~ivanja o utjecajima GM usjeva na bioraznolikost u Britaniji, najvea kororacija koja gura GM usjeve i hranu Monsanto, najavila je povla enje iz Europe svog cjelokupnog sektora za ~ito te zatvaranje joa nekoliko istra~iva kih centara, uz najavu kako e se viae usmjeriti na Kinu, jugoisto nu Aziju i Ju~nu Ameriku (Connor, 2003). Osiguravajue tvrtke najavile su odbijanje osiguranja farmera koji e se odlu iti za komercijalnu proizvodnju GM usjeva, pa i onih farmera koji se nee potrutidi da osiguraju vlastitom sjemenu i polju zaatitu od eventualne kontaminacije GM sjemenom. Jedna od najveih takvih tvrtki koja je tradicionalno povezana s osiguranjem farmera, NFU Mutual najavila je stavljanje osiguranja za GM farmere ili za moguu opasnost od kontaminacije GM sjemenom u rang s azbestom, talomidom i djelima teroristi ke naravi (Brown, 2003). I u Sjevernoj Americi situacija se sve viae mijenja. Ve smo spomenuli sve vei broj farmerskih udruga koje se tako pridru~uju ekoloakim i potroaa kim u protivljenju GM usjevima i hrani te zahtjevima za deklariranje proizvoda koji sadr~e GM sastojke. Organski farmeri iz Kanade kojima je propala prodaja organske uljane repice zbog kontaminacije GM sjemenom tu~ili su kororacije Monsanto i Aventis za naknadu atete. Savezna dr~ava Vermont samostalno je izglasala obavezu deklrariranja svih proizvoda koji sadr~e GM sastojke, a koji se pordaju u toj saveznoj dr~avi u SAD-u. Uskoro e sli na tema biti razmatrana u saveznoj dr~avi Oregon, a u Texasu se razmatra zabrana koriatenja GM usjeva i ~ivotinja za proizvodnju lijekova. U Texasu je smjeatena ve spominjana koropracija ProdiGene Inc. povezana s dva incidenta kontaminacije kukuruza i soje namijenjene za ljudsku prehranu, GM kukuruzom namijenjenom za proizvodnju lijekova. ProdiGene Inc. je korporacija koja najviae ula~e u tzv. biofarme gdje GM usjevi obogaeni odreenim proteinima trebaju poslu~iti kao zamjena za cjepiva protiv zaraznih bolesti. Na dva mjesta doalo je do kontaminacije okolnih polja te je USDA odlu ila to naplatiti ProdiGene Inc. korporaciji. USDA je kaznila PrdoiGene Inc. sa preko 4 milijuna dolara za neprimjereno sijanje eksperimentalnih usjeva. Koalicija ekoloakih grupa i organizacija za zaatitu potroaa a u studenom 2003. godine ak su i tu~ili USDA ato je uope dozvolila biofarme. Dr~ava New York je ve donijela zakonsku zabranu uzgoja GM usjeva u iduih pet godina (Joat, 2003: 149). Monsanto je pristao platiti odatetu od 700 milijuna dolara u tu~bi koju je protiv njega podnijelo viae od 20000 stanovnika gradia Anniston u saveznoj dr~avi Alabami. Naime, Monsanto je godinama trovao taj kraj ispuatajui u okolia, rijeke i na otvorena odlagaliata ostatke od proizvodnje otrovne kemikalije PCB koriatene zbog protupo~arnog djelovanja u elektrici i elektronici. PCB je zabranjen 1979. godine, a Monsanto se ujedno optu~ivalo kako nisu upozorili stanovniatvo unato  svojeti o opasnostima izlaganju PCB-u. Stanovniatvo, a posebno djeca u tisuama slu ajeva oboljevala su od raka, celebralne paralize i drugih bolesti. Ovaj slu aj odjeknuo je na burzi prebacivanjem Monsantovih dionica iz neutralnog sektora u sektor kupuj, ato je uzrokovalo pad vrijednosti Monsantovih dionica. A federalni sudac u St. Louisu, Rodney W. Sippel prihvatio je tu~bu protiv monopola kojom se optu~uje najvee biotehnoloake korporacije Monsanto, Bayer, Syngentu i Pioneer da su krajem '90-ih godina proalog stoljea dogovorile zajedni ku kontzrolu tr~iata i fiksiranje cijena. EPA je kaznila Pioneer i Dow AgroSciences kao prve korporacije ka~njene i optu~ene zbog kontaminacije neGM polja. ak je i izvrani direktor Krafta, najvee prehrambene korporacije u SAD-u, a druge u svijetu, dugo napadanu zbog podrake GM hrani, izjavio kako nam je potrebna ja a regulacija biotehnologije. Posljednja istra~ivanja koja se koriste podacima USDA isti u kako je to no da se prvih tri godine (1996-1998) moglo svjedo iti smanjenju koriatenja pesticida na poljima s GM usjevima, ali da posljednje tri godine (2001-2003) svjedo imo viaestrukom poveanju koriatenja pesticida na tim poljima. Dakle, premda i EU ide prema ukidanju pravnih prepreka za komercijalni uzgoj GM kultura koje su bile na snazi nekoliko godina pa e se uskoro glasati o komercijalnom uzgoju Syngentinog GM kukuruza i dalje je prodor takve proizvodnje i hrane u EU prili no neizvjestan i nesiguran. Odlu ujui faktor za to je naravno nesklon stav europskih graana i graanki prema GM usjevima i hrani, ato onda utje e i na tr~iate. Najvei trgova ki lanci u Velikoj Britanji poput Safewaya, The Co-opa, Marks and Spencera, Sainsburyja, Tesca i drugih zastupaju GM-free politiku, a veina njih ne prodaje niti proizvode dobivene od ~ivotinja hranjenih GM usjevima. Dapa e, Sainsbury je otvorio mogunost virtualne aetnje svojim kupcima organskih proizvoda, gdje oni mogu na Internetu pogledati s kojih farma, pod kojim uvjetima i na koji na in je uzgojena hrana koju kupuju. Svemu tome treba pridodati sve veu podraku i od farmera i od potroaa a za organsku poljoprivredu. esto se proizvodnja GM usjeva opravdava, bez obzira i ako jesu potencijalna opasnost za okolia, jer mnogo stvarniji i katastrofalan u inak ima intenzivna poljoprivredna praksa koja se provodi bez transgeneti nih poljoprivrednih kultura ili s njima (Jelaska, 1999:176). Pri tome se naravno misli na intenzivno koriatenje pesticida i herbicida u konvnecionalnoj poljoprivredi, premda je ovdje donekle nepravedno zaobii razne varijacije organske poljoprivrede u kojima nema takvog zagaivanja okoliaa. Dapa e sve su eaa istra~ivanja u kojima se dokazuje konkuriranje organske poljoprivrede i u rodnosti konvencionalnoj poljoprivredi, pa i onoj u kojoj se koriste GM usjevi, a da se ne govori o dugo nim prednostima u posljedicama za okolia. University of California Davis ak je u svojim istra~ivanjima zaklju io kak ose znanstvneo mo~e dokazati da je organska hrana zdravija zbog poveanog broja antioksidansa, odnosno flavonoida (Lau, 2003). Tr~iate organskim proizvodima trenutno vrijedi 15 milijardi dolara godianje i raste. O sve veoj popularnosti organske hrane dovoljno govori gotovo tragikomi an podatak da je USDA 1998. godine predlo~ila zakon u kojem se dozvoljava deklrariranje GM hrane kao organske. Tek nakon 250000 prosvjednih pisama kojima je zatrpan ured USDA zakon je povu en (Anderson, 1999: 90). Hrvatska gdje je kod stanovniatva odbijanje GM hrane neato viae od europskog prosjeka i kree se oko 80 posto, kona no je u srpnju 2003. godine dobila zakone koji e se brinuti i o GM hrani i o eventualnoj proizvodnji. Zakon(i) su ekani godinama, uz stalno odugovla enje zbog pritiska SAD-a, no zanimljivo je kako su zakon(i) svojom kompliciranoau ak i restriktivniji prema GM proizvodnji, nego li je slu aj sa zakonom u EU koji nam je bio uzor. Odugovla enje ak i sa uvozom GM sjemena mo~e se protegnuti i na godinu dana, ato bi trebalo obeshrabriti mnoge koji bi se odlu ili na taj potez. Hrvatska je takoer prihvatila deklariranje hrane i na elo predostro~nosti, ali je odreeno u Zakonu o zaatiti prirode kako se GM sjeme ne smije sijati u zaati enim podru jima prirode, na podru jima prirodnih vodotoka, ali i na podru jima gdje se stanovniatvo bavi ekoloakom poljoprivredom i turizmom. Tako je ve unaprijed stvorena tzv. ekomre~a koja se prostire na oko 30 posto teritorija Hrvatske (Ve ernji list, 23.10.2003.). Problem se javlja, jer nije definirana veli ina tzv. tampon zone izmeu eventualnog polja s GM usjevima i ostatka okoliaa, kao i mogunost da dio podataka potrebnih za dobijanje dopuatenja za GM usjeve mo~e biti proglaaen tajnim, a o tome e odluku donositi Ministarstvo zaatite okoliaa. U Hrvatskoj je samo lanac supermarketa Getro potvrdio da u njegovim duanima nema GM hrane, dok je Mercator isto to izjavio, ali bez potvrde. Sukobi oko GM usjeva i hrane e se dodatno zakomplicirati nakon prihvaanja Cartagena protokola o bioraznolikosti u rujnu 2003. godine koji je sa prihvaanjem principa predostro~nosti u direktnom sukobu s pravilima WTO-a po kojima SAD i tu~i EU, a mnogim drugim zemljama je pozivajui se na pravila WTO prijetio, uklju ujui i Hrvatsku. Problem nastaje ato je sada Cartagena protokol meunarodno va~ei dokument jer ga je potpisalo 50 dr~ava koje sada imaju pravo odbiti uzgoj ili uvoz GM sjemena i hrane ukoliko tako ~ele, pozivajui se na princip predostro~nosti. No, Cartagena protokol joa uvijek nisu potpisale SAD koje ga ne priznaje. Najvei pak problem ostaju kontradiktorni stavovi i podaci kojima barataju zastupnici i protivnici tehnologije GM usjeva i hrane. Vrlo esto i od istih institucija dobijamo kontradiktorne izjave i rezultate, kako smo se u ovom radu uvjerili sa podacima USDA na primjer. Mo~emo navesti i primjer UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO). Na Svjetskom sumitu o odr~ivom razvoju u Johannesburgu 2002. godine Jacques Diouf, generalni direktor FAO-a komentirao je odbijanje afri kih zemalja humanitarne pomoi SAD-a GM hranom, stavom kako bi afri ke zemlje trebale pa~ljivo uva~iti sadaanje znanstveno znanje prije nego odbiju pomo u hrani koja sadr~i GMO. S druge strane imamo brojna upozorenja iz te organizacije gdje se upozorava na ekoloake te socio-ekonomske opasnosti koje bi mogle biti posljedica GM proizvodnje pa ak i dokumenata u kojima se tvrdi kako GM usjevi nisu potrebni da se nahrani svijet. Ovaj rad nam je trebao predstaviti na koji na in se manifestiraju, ali i kako su povezane kontrola proizvodnje hrane i lijekova, kontrola politike i odgovarajuih nadle~nih institucija te kontrola prostora i izbora. Brojni iznijeti primjeri su nam vjerujemo pomogli u tom nastojanju. Na primjer, kod kontaminacije juga Meksika gdje je genetska banka autohtonih vrste kukuruza imali smo zagaenje prostora, ali i kontrolu nadle~nih institucija koje nisu reagirale na slu aj ili su bile spore ili su nakon reakcije (slu aj sa asopisom Nature) nakon pritiska biotehnoloakog lobija promijenile stav. Sve je to naravno povezano i s naaim prvim tipom kontrole proizvodnje hrane. Ostajemo u nestabilnom i podijeljenom svijetu koji e sve viae biti pod utjecajem biotehnoloakog sektora, a dodatno e nam ote~avati posao, kako ka~e tadaanji ministar okoliaa britanske vlade Michael Meacher, stanje gdje nas okru~uje velik dio nesigurnosti o tome ato su zaista istina i injenice (ESRC, 1999). BILJE`KE PAGE  PAGE 31  Vidjeti za spomenute citate u Brewster Kneen (1999) Farmageddon  Food and the Culture of Biotechnology, Gabriola Islands, Canada: New Society Publishers: 30-31.  Vidjeti Shapi Shacinda (2002) US to give hungry Zambia food despite GM spat, na  HYPERLINK "mailto:wto-info@iatp.org" wto-info@iatp.org (14.11. 2002.)  Vidjeti za izjave Rick Weiss (2002) Starved for Food, Zimbabwe Rejects U.S. Biotech Corn na URL:http:/www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A23728-20002Jul30.html i vijest na mailing listi  HYPERLINK "mailto:wto-info@iatp.org" wto-info@iatp.org od 07.28.2002.  Posebno je to postalo razvidno proale godine nakon objavljivanja izvjeataja Ministarstva poljoprivrede SAD-a o najmanjem izvoznom viaku te zemlje od polovine 1986. godine. Vidjeti na URL: htpp://www.ers.usda.gov.  Vidjeti HCZO (2001) O kupusu i kraljevima, Zagreb: HCZO:11.  Detaljnije o stvaranju monopola biotehnoloakih korporacija vidjeti na URL: htpp://www.etcgroup.org. i Brian Tokar (ed.) (2001) Redesigning Life? The Worldwide Challegne to genetic Engineering, London: Zed Books: 8-9.  Vidjeti u Vandana Shiva (2000) The Monocultures of the Mind  Perspectives on Biodiversity and Biotechnology, London: Zed Books: 121.  Vidjeti na ETC Group Communiqu (2002) Biopiracy+10  Captain Hook Awards  2002, na URL: http://www.etcgruop.org.  Za mnoge je Kostarikin model prikriveno ili uaminkano biopiratstvo, za druge primjer uspjeanog upravljanja ili menamenta bioraznolikoau. Ipak, World Resource Institute je izra unao kako je godianja stopa sje e auma 7,6 posto najvea u svijetu. S obzirom da se radi o podacima iz '90-ih godina proalog stoljea trebalo bi potra~iti novije rezultate. Vidjeti Carmelo Ruiz-Marrero (2003) Biopirates in the Americas na URL: http://www.alternet.org.  Vidjeti IDCR (1994) People, Plants and Patents  The Impact of Intellectual Property on Trade, Plant Biodiversity, and Rural Society, Ottawa: IDCR: 11., Luke Anderson (1999) Genetic Engineering, Food, and our Environment  A Brief Guide, Devon: Green Books: 82-83. i Michael K. Dorsey Shams, Shamans and the Comercialization of Biodiversity u Brian Tokar (ed.) (2001) Redesigning Life? The Worldwide Challegne to genetic Engineering, London: Zed Books: 271-282.  Vidjeti Luke anderson (1999) Genetic Engineering, Food, and our Environment  A Brief Guide, Devon: Green Books: 82.  Vidjeti HCZO (2001) O kupusu i kraljevima, Zagreb: HCZO: 35-38 i Kristin Dawkins (1997) The Gene Wars - The Politics of Biotechnology, New York: Seven Stories Press: 56-57 i Vandana Shiva (2001) Protect or Plunder? Understanding Intellectual Property Rights, London: Zed Books: 2-3.  Tako je John Moore u ameri kom tisku proglaaavan ovjekom koji se protivi progresu znanosti. Vidjeti u Brian Tokar (ed.) (2001) Redesigning Life? The Worldwide Challegne to genetic Engineering, London: Zed Books: 238-251.  Za sve citate vidjeti URL:  HYPERLINK "http://www.etcgroup.org" http://www.etcgroup.org.  Od toga je najpoznatiji slu aj farmera Percy Schmaisera iz Kanade kojeg je Monsanto tu~io za krau sjemena, te mu je u sudskom procesu nalo~eno isplatiti zbog krae 19000 dolara, te 153000 dolara zbog sudskih troakova. Vrhovni sud je prihvatio ~albu Schmeisera u svibnju 2003. godine te se eka daljnje suenje. Schmeiser je cijelo vrijeme negirao optu~be za krau jer je njegova obitelj tradicionalno poznata u kraju po sijanju vlastitog sjemena uljane repice.  Vidjeti za citat  HYPERLINK "URL:http://msf.org/content/page.cfm?articleid*C1540425-7F56-4D60-A6CB9D7ABA6D627F" URL:http://msf.org/content/page.cfm?articleid*C1540425-7F56-4D60-A6CB9D7ABA6D627F.  Vidjeti Luke anderson (1999) Genetic Engineering, Food, and our Environment  A Brief Guide, Devon: Green Books: 94.  Vidjeti Brewster Kneen (1999) Farmageddon  Food and the Culture of Biotechnology, Gabriola Islands, Canada: New Society Publishers: 85.  Vidjeti na URL:http://www.etcgroup.org  Najviae prosvjeda i pisama (oko 60-ak) protiv Quista i Chapele doalo je Internetom preko Bivings grupacije kojom se Monsanto slu~i u svojim propagandnim akcijama.  Vidjeti SCDMA i HUGI (2003) Hrana  dobivena iz biljaka oplemenjenih geneti kim in~injeringom, Zagreb. i URL:http://www.scdma.org.  Vidjeti ISAAA (2002) GMO  sigurni za ljudsku prehranu, Vienna: Program Office. I na URL:http://www.isaaaa.org.  Vidjeti citat na URL:http://www.zelena-akcija.hr/ge/hrv/znanstvenici.html  Sve kopije se mogu vidjeti na URL:http://www.biointegrity.org  Vidjeti FoEI and CEO (2003) Business Rules: Who Pays the Price?, Mexico and Uruguay: Central de Impresiones Ltda: 14.  Za detaljan popis takvih prelazaka iz politike u biotehnoloaki sektor ili obrnuto vidjeti Luke Anderson (1999) Genetic Engineering, Food, and our Environment  A Brief Guide, Devon: Green Books: 93-96; HCZO (2001) O kupusu i kraljevima, Zagreb: HCZO:14-18. i  HYPERLINK "URL:http://www.edmonds-institute.org/door.html" URL:http://www.edmonds-institute.org/door.html, a za detaljan pregled slu aja rBGH mlijeka vidjeti Brewster Kneen (1999) Farmageddon  Food and the Culture of Biotechnology, Gabriola Islands, Canada: New Society Publishers: 63-93.  Od toga unutar SAD-a prema podacima USDA GM soja zauzima 75 posto, GM kukuruz 34 posto te pamuk 71 posto od ukuopne zasijane povraine tih kultura.  Rezultate ovih istra~ivanja mogu se vidjeti u izvjeataju Seeds of Doubt (2002) na URL:http://www.soilassociation..org  Rezultate pogledati na URL:http:www.gmpublicdebate.org.uk  Pitanje je kako e se dalje razvijati ova utrka, poato je Brazil dozvolio u rujnu 2003. godine komercijalne usjeve GM soje, premda samo na jednu pokusnu godinu i to samo u ju~noj pokrajini Rio Grande do Sul. Nakon toga je dr~ava Parana donijela odluku o GM-free podru ju, a poato je luka Parana glavna brazilska luka kojo, se izvozi soja, situacija se dodatno zakomplicirala.  Izvjeataj predla~e vladi Britanije da GM uljana repica za proizvodnju biodizela i soja isklju ivo za prehranu ~ivotinja budu prve komercijalne GM kulture, poato nee predstavljati opasnost za ljudsko zdravlje. Ovo naravno nije u skladu s posljednjim istra~ivanjima koji naglaaavaju opasnost od uljane repice za bioraznolikost te opom paranojom oko na ina gospodarenja ~ivotinjama nakon skandala s kravljim ludilom u Britaniji. Cijeli izvjeataj mo~e se vidjeti na URL:http://www.number10.gov.uk/output/Page4127.asp  Cijelo istra~ivanje mo~e se vidjeti na URL:http://www.iatpc.fred.ifas.ufl.edu  Unato  tome ato se sve viae farmera pojedina no pa i njihova udru~enja ne odnose tako prijateljski prema koriatenju GM tehnologije u proizvodnji hrane, ovdje je potrebno napomenuti kako su tu~bu SAD-a podr~ale udru~enja American Farm Bereau i American Soybean Association.  Rezultati cijelog istra~ivanja mogue je vidjeti na URL: http://sasw.chass.ncsu.edu/global-food/foodglobal.html  Pojedine europske dr~ave koje imaju negativan stav prema proizvodnji GM hrane (Danska, Austrija& ), ve su donijele zakone kojima cjelokupnu financijsku odgovornost i naknadu atete zbog eventualne kontaminacije, osiguranja za siguran transport, tampon zone, deklaraciju proizvoda i dr. prebacuju na proizvoa e i farmere GM hrane, ime su prakti ni u ini takvu proizvodnju financijski neprofitabilnom.  Rezulti istra~ivanja mogu se vidjeti na URL:http://www.biotech-info.net/technicalpaper6.html  Vidjeti citat na  HYPERLINK "URL:http://www.agbioindia.org/archive.asp" URL:http://www.agbioindia.org/archive.asp (10.09.2002)  Vidjeti izvjeataje na  HYPERLINK "URL:http://www.fao.org/biotech/index.asp" URL:http://www.fao.org/biotech/index.asp i URL: HYPERLINK "http://www.fao.org/es/ESD/at2015/toc-e.htm" http://www.fao.org/es/ESD/at2015/toc-e.htm LITERATURA ActionAid (2003) GM Crops  going against the grain, URL: http://www.actionaid.org/resources/pdfs/gatg.pdf (15.10.2003) Abboud, L. (2003) Modified-Crop Makers Faulted On Safety Dana Sent to FDA,  HYPERLINK "URL:wto-info@iatp.org" URL:wto-info@iatp.org (15.10.2003.) Anderson L. (1999) Genetic Engineering, Food, and our Environment  A Brief Guide, Devon: Green Books. Bader, S. (1998) Global Spin  The Corporate Assault on Environmentalism, Devon: Green Books. Brown, P. (2003) Insures refuse to cover GM farmers,  HYPERLINK "URL:www.guardian.co.uk" URL:www.guardian.co.uk (22.11.2003.) Brown, P and Vidal, J. (2003) Two GM crops face ban for damaging wildlife,  HYPERLINK "URL:http://www.guardian.co.uk/print0,3858,4776490-103685,00.html" URL:http://www.guardian.co.uk/print0,3858,4776490-103685,00.html (22.11.2003.) Cevallos, D. (2003) The Conquest of Transgenic Crops,  HYPERLINK "URL:_http://www.ipsnews.net/interna.asp?idnews=20572" URL:_http://www.ipsnews.net/interna.asp?idnews=2057 2 (15.10.2003.) Clover, C. (2002) 'Worst ever GM crop invasion,  HYPERLINK "URL:http://www.mindfully.org/GE/GE4/Mexico-Maize-Invasion19apr02.htm" URL:http://www.mindfully.org/GE/GE4/Mexico-Maize-Invasion19apr02.htm (10.10.2003.) Connor, S. (2003) Crops giant retreats from Europe ahead of GM report, URL: http//:news.independent.co.uk/low_res/story.jsp?story=453822&host3&dir=507 (22.11.2003.) Cumings, C.H. (2003) Are GMOs being regulated or not?,  HYPERLINK "URL:http://www.cropchoice.com" URL:http://www.cropchoice.com (15.10.2003.) Dawkins K. (1997) The Gene Wars - The Politics of Biotechnology, New York: Seven Stories Press. De la Perriere R. & Seuret, F. (2000) Brave New Seeds  The Threat of GM Crops to Farmers, London: Zed Books. Deli, V. (1999) `to je genska tehnologija i emu slu~i? U: D. Polaek i K. Paveli (ur.) Druatveni zna aj genske tehnologije (str. 23-39), Zagreb: Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar. Dorsey M.K. (2001) Shams, Shamans and the Comercialization of Biodiversity. U: Brian Tokar (ed.) Redesigning Life? The Worldwide Challegne to genetic Engineering, (str. 271-282), London: Zed Books. ESRC (1999) The Politics of GM Food  Risk, science & public trust,  HYPERLINK "URL:http://www.esrc.ac.uk" URL:http://www.esrc.ac.uk (10.10.2003.) ETC Group (2003) Maize Rage in Mexico, GM Maize contamination in Mexico  2 years later,  HYPERLINK "URL:http://www.etcgroup.org" URL:http://www.etcgroup.org (10.10.2003.) ETC Group Communiqu (2002) Biopiracy+10  Captain Hook Awards  2002, URL:  HYPERLINK "http://www.etcgruop.org" http://www.etcgruop.org (10.10.2003.) Friends of the Earth (2003) GM Trade War Looms, London: FOE Ltd. Comp. FoEI and CEO (2003) Business Rules: Who Pays the Price?, Mexico and Uruguay: Central de Impresiones Ltda. Goar, C. (2003) The WTO Drug Deal  How Hope was Bargained Away, URL:  HYPERLINK "http://www.commondreams.org/views03/0905-05.htm" http://www.commondreams.org/views03/0905-05.htm (10.10.2003.) Grdiaa, M. (1999) Geneti ko in~injerstvo u slu~bi ovjeka. U: D. Polaek i K. Paveli (ur.) Druatveni zna aj genske tehnologije (str. 41-53), Zagreb: Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar. Greenpeace (2002) Record Harvest, Record Hunger  Starving in GE Argentina, URL:  HYPERLINK "http://www.greenpeace.org/~geneng" www.greenpeace.org/~geneng (10.10.2003.) HCZO (2001) O kupusu i kraljevima, Zagreb: HCZO. Ho, M. (1998) Genetic Engineering, Dream or Nightmare?, Bath: Gateway Books. Howse, R. (2003) GMOs  conflict of interest, real or apparent, at the WTO?,  HYPERLINK "mailto:wto-info@iatp.org" wto-info@iatp.org (15.10.2003.) IDCR (1994) People, Plants and Patents  The Impact of Intellectual Property on Trade, Plant Biodiversity, and Rural Society, Ottawa: IDCR. ISAAA (2002) GMO  sigurni za ljudsku prehranu, Vienna: Program Office. Jelaska, S. (1999) Korisnost i opasnost od transgeni nih biljaka. U: D. Polaek i K. Paveli (ur.) Druatveni zna aj genske tehnologije (str. 173-184), Zagreb: Institut druatvenih znanosti Ivo Pilar. Joat, M. I Thomas S. Cox (2003) Intelektualni izazov tehnologije samouniatenja, Kri~evci: Ogranak Matice Hrvatske. Kneen B. (1999) Farmageddon  Food and the Culture of Biotechnology, Gabriola Islands, Canada: New Society Publishers. Kuhar, R.M. (2003) GMO u Hrvatskoj  izvjeataj o zakonskoj legislativi i stanju na tr~iatu, Zagreb: Zelena akcija/FOE Croatia. Lau, E. (2003) Study shows organic produce is healthier, URL:  HYPERLINK "http://www.bayarea.com/mld/cctimes/news/5517418.htm" http://www.bayarea.com/mld/cctimes/news/5517418.htm (15.10.2003) Love, J. (2003) CPTech Statement on WTO deal on exports of medicines,  HYPERLINK "URL:http://www.cptech.org/ip/health" URL:http://www.cptech.org/ip/health (10.10.2003.) Mathiason, N. (2003) EU to End Five-Year Ban on New GM Products,  HYPERLINK "URL:http://observer.guardian.co.uk/business/story/0,6903,1085896,00.html" URL:http://observer.guardian.co.uk/business/story/0,6903,1085896,00.html (22.11.2003) McCarthy, M. (2003) US firms 'tried to lie' over GM crops, says EU,  HYPERLINK "URL:http://news.independent.co.uk/world/environment/story.jsp?story=453124" URL:http://news.independent.co.uk/world/environment/story.jsp?story=453124 (22.11.2003) Osborn, A. (2003) EU scientists reject GM-free zone,  HYPERLINK "URL:http://www.guardian.co.uk" URL:http://www.guardian.co.uk (22.11.2003.) Pollack, A. (2003) Reports Says More Farmers Don't Follow Biotech Rules, URL: http://www.extension.iastate.edu/Pages/grain/news/newsarchive/03biotechnews/030619bionews.html (15.10.2003.) Rifkin, J. (1999) Biotehnoloako stoljee, Zagreb: Jesenski i Turk i HSD. Ruiz-Marrero C. (2003) Biopirates in the Americas, URL:  HYPERLINK "http://www.alternet.org" http://www.alternet.org (15.10.2003.) SCDMA i HUGI (2003) Hrana  dobivena iz biljaka oplemenjenih geneti kim in~injeringom, Zagreb. Shacinda S. (2002) US to give hungry Zambia food despite GM spat, URL:  HYPERLINK "mailto:wto-info@iatp.org" wto-info@iatp.org (15.10. 2003.) Shiva, V. (1998) Biopiracy  The Plunder of Nature and Knowledge, Devon: Green Books. Shiva, V. (2000) The World on the Edge. U Will Hutton and Anthony Giddens Global Capitalism, (str. 112-129), New York: The New Press. Shiva V. (2000) The Monocultures of the Mind  Perspectives on Biodiversity and Biotechnology, London: Zed Books. Shiva V. (2001) Protect or Plunder? Understanding Intellectual Property Rights, London: Zed Books. Shiva, V. (2003) Biotech Wars: Food Freedom Vs. Food Slavery,  HYPERLINK "URL:http://www.zmag.org" URL:http://www.zmag.org (15.10. 2003). Soil Association (2002) Seeds of Doubt,  HYPERLINK "URL:http://www.soilassociation..org" URL:http://www.soilassociation..org (15.10.2003) SteinBrecher, R.A. (2001) Ecological Consequences of Genetic Engineering. U: B.Tokar (ed.) Redesigning Life? The Worldwide Challegne to genetic Engineering, (str. 75-102), London: Zed Books. Tokar B. (ed.) (2001) Redesigning Life? The Worldwide Challegne to Genetic Engineering, London: Zed Books. USDA (2002) The Adoption of Bioengineered Crops,  HYPERLINK "URL:http://www.ers.usda.gov/publications/aer810/" URL:http://www.ers.usda.gov/publications/aer810/ (10.10.2003.) Weiss R. (2002) Starved for Food, Zimbabwe Rejects U.S. Biotech Corn,  HYPERLINK "URL:http:/www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A23728-20002Jul30.html" URL:http:/www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A23728-20002Jul30.html (10.10.2003) 04F¹ڹ&bhjNλFHнҽBD2µµܨ{܈{{nannhhcOJQJ^Jhh@\;OJQJ^JhhmOJQJ^JhhOJQJ^J%jhh'0JOJQJU^JhhpMOJQJ^Jhh/OJQJ^JhhtP OJQJ^Jhh]wOJQJ^Jh.0OJQJ^Jhh1qYOJQJ^Jhh%OJQJ^J#z|j\ jlX$R0rµµµ~qqdqqWhhOJQJ^JhhtfSOJQJ^Jhh,7OJQJ^J%jhh'W0JOJQJU^Jhh'WOJQJ^Jhh.0OJQJ^Jh.0OJQJ^JhhOJQJ^JhhOJQJ^Jh!OJQJ^JhhcOJQJ^Jhh@\;OJQJ^JhhcOJQJ^J"rv\`0`z*B2D浨ώwj]P]]j]hhzlOJQJ^JhhDOJQJ^JhhcOJQJ^Jhh"*OJQJ^JhOJQJ^JhhKOJQJ^Jhh^wdOJQJ^Jhhe=OJQJ^JhhvOJQJ^Jhh,7OJQJ^Jh.0OJQJ^JhhOJQJ^JhhflOJQJ^JhhHOJQJ^Jb:N" n6Rnµtta%jhh%0JOJQJU^Jhh|NOJQJ^Jhh3OJQJ^JhhtP OJQJ^JhhOJQJ^JhhhbOJQJ^Jhh/OJQJ^JhhOJQJ^JhhI-OJQJ^JhhcOJQJ^JhhDOJQJ^Jh.0OJQJ^J&,``tv *hjl|\0246󵨵tggTg%jhh:k0JOJQJU^Jhh:kOJQJ^JhhCOJQJ^Jhh%OJQJ^Jhh|NOJQJ^Jhh2OJQJ^JhhzlOJQJ^JhhpOJQJ^Jhh.0OJQJ^JhhcOJQJ^JhhtP OJQJ^Jh.0OJQJ^Jhh/OJQJ^J6>>JPDF &0xz <    µܨ܁tgZhh"OJQJ^JhhOJQJ^JhhOJQJ^Jhh]OJQJ^JhhflOJQJ^JhhcOJQJ^JhhQjOJQJ^JhhCOJQJ^Jhh/OJQJ^Jhh^OJQJ^JhhF\OJQJ^Jh.0OJQJ^Jhh]OJQJ^J" j      6VXZ,F2>Bn $`|µ¢•{{nan{n{T{hh`OJQJ^Jhhn3UOJQJ^JhhYOJQJ^Jhhz0OJQJ^JhhuOJQJ^Jhh1OJQJ^J%jhhG.0JOJQJU^JhhQjOJQJ^JhhG.OJQJ^Jh.0OJQJ^JhhF\OJQJ^Jhh"OJQJ^JhhmOJQJ^J|~ .\p!V"D%%%&&&&&ȵȨȨtgtZM@2hh#g5OJQJ^Jhh#gOJQJ^Jhh/OJQJ^JhhEOJQJ^Jhh:DOJQJ^Jhho.MOJQJ^Jhh/WOJQJ^Jhht OJQJ^JhhHlOJQJ^Jhh%OJQJ^J%jhh-aV0JOJQJU^Jhh-aVOJQJ^Jhhz0OJQJ^Jh.0OJQJ^J%jhh`0JOJQJU^J&&&'''(()8,X,,--&//|012.202^2333̵tgZM@hhu|OJQJ^Jhhk>OJQJ^JhhSsOJQJ^Jhh>]rOJQJ^JhhjOJQJ^Jhh^wdOJQJ^JhhOJQJ^JhhS4OJQJ^JhhS@jOJQJ^Jhhn3UOJQJ^Jh.0OJQJ^Jhh)#OJQJ^JhhEOJQJ^Jhh'sOJQJ^Jhh#gOJQJ^J33Z5z57V;;;;=&>D>>T?@\@CC\E`EfElEEE FLFiOJQJ^J%jhh):U0JOJQJU^Jhh):UOJQJ^JhhOJQJ^Jh"oOJQJ^JhhZBOJQJ^JhhtBOJQJ^Jhhu|OJQJ^Jhh3OJQJ^J ̅|ދ*,.0 jȓ$&.0>v>z&RnϵϵϵϵϑτwwwwhhgOJQJ^JhhySOJQJ^Jhh5OJQJ^Jhh#fOJQJ^Jh#fOJQJ^JhhJ*OJQJ^JhhzlOJQJ^Jh"oOJQJ^JhhFUOJQJ^Jhh&mOJQJ^JhhJiIOJQJ^J*R .0̡ΡNTƢģƣȣ$&tЫҫޫܼܼܼtjdjd h5^0Jjh5^0JUhh5OJQJ^Jh%h`:hhihtP h&mhBVhhhOJQJ^Jhh&mOJQJ^JhhJ*OJQJ^J%jhhV0JOJQJU^Jh"oOJQJ^JhhVOJQJ^JhhnOJQJ^J&Ыp#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#h]h &`#$gd#fdhpLN>@BdfҮޮ:TVXz|JLvƲȲȳH|~ƴX޵0vx$XԻǶϱǶϱjh5^U h5^6 h5^0Jjh5^Ujh5^Uhc\h5^6jh5^0JUh"o0JmHnHu h5^0Jjh5^0JUh5^ALJƲ|vDxh~$ p#p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:h]hԻܼ\ֽRܾ:J >@DF rtxz2hj~V$&R  "\hM"h5^0Jjmh5^Uh>ljh>l0JUh]h5^0Jjh5^Ujh5^Ujh5^0JUhc\h5^6h5^Dnhj<> &<$&(z|68: b h5^0Jj`h5^Uh"h5^0JjKh5^U h-aVh5^ h_h5^jh5^0JUhNh5^0Jj"h5^Ujh5^Uhc\h5^6h5^=hhjlnprtvxz|~p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#p#p#p#p#p#v:gdbdz$BFH@jlǹǯǹǞNJ{ǯm[m[m#hc\h5^6CJOJQJ^JaJh5^CJOJQJ^JaJhfEh5^0JOJQJ^J'jqhfEh5^OJQJU^J!jhfEh5^OJQJU^Jh5^OJQJ^Jhc\h5^6OJQJ^JhfEh5^OJQJ^Jhh5^5OJQJ^J h}WGh5^CJOJQJ^JaJh5^jh5^Ulnp#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#v:p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#gdva)dhgdfEdhgdfEgdl"$&RTdnpv  tjYEY'j hfEh5^OJQJU^J!jhfEh5^OJQJU^Jh5^OJQJ^Jhc\h5^6OJQJ^JhfEh5^OJQJ^J$hfEh5^0JCJOJQJ^JaJ/jBhfEh5^CJOJQJU^JaJ)jhfEh5^CJOJQJU^JaJh5^CJOJQJ^JaJ#hc\h5^6CJOJQJ^JaJ hfEh5^CJOJQJ^JaJntvNP>@vp#p#p#p#p#p#p#{ p#p#{ p#p#p#p#p#p#p#p#{ p#p#p#p#p#p#p#p#dhgdva)gdva)gd}WGdhgdfEdhgdfE.0LPxDFH0246ɸkXHXh5^0JCJOJQJ^JaJ$hfEh5^0JCJOJQJ^JaJ/j hfEh5^CJOJQJU^JaJ)jhfEh5^CJOJQJU^JaJh5^CJOJQJ^JaJ#hc\h5^6CJOJQJ^JaJ hfEh5^CJOJQJ^JaJhfEh5^OJQJ^Jh5^OJQJ^J!jhfEh5^OJQJU^JhfEh5^0JOJQJ^Jfh(,BFHJ$xVҿұҠvҿұeeee h}WGh5^CJOJQJ^JaJ/jI hfEh5^CJOJQJU^JaJ#hc\h5^6CJOJQJ^JaJ hfEh5^CJOJQJ^JaJh5^CJOJQJ^JaJ$hfEh5^0JCJOJQJ^JaJ)jhfEh5^CJOJQJU^JaJ/j hfEh5^CJOJQJU^JaJ'`2468ܽν}νννoeeQo'jh|h5^OJQJU^Jh5^OJQJ^Jjh5^OJQJU^J$hfEh5^0JCJOJQJ^JaJ/j0hfEh5^CJOJQJU^JaJ)jhfEh5^CJOJQJU^JaJ hfEh5^CJOJQJ^JaJh5^CJOJQJ^JaJ h}WGh5^CJOJQJ^JaJ#hc\h5^6CJOJQJ^JaJ <>@x$&(VXvx0vճtaTFT@BZ>@Bd*,.PRʹʨʖʨq`L`=`hfEh5^0JOJQJ^J'jhfEh5^OJQJU^J!jhfEh5^OJQJU^Jhc\h5^6OJQJ^JhfEh5^OJQJ^Jh5^OJQJ^J#hc\h5^6CJOJQJ^JaJ h}WGh5^CJOJQJ^JaJ hfEh5^CJOJQJ^JaJh5^CJOJQJ^JaJ)jh}WGh5^CJOJQJU^JaJ$h}WGh5^0JCJOJQJ^JaJRXblnprj DF*J        :           Ƨw'jh|h5^OJQJU^Jjh5^OJQJU^Jhc\h5^6OJQJ^Jh5^CJOJQJ^JaJ hE+h5^CJOJQJ^JaJ#hc\h5^6CJOJQJ^JaJ h}WGh5^CJOJQJ^JaJhfEh5^OJQJ^Jh5^OJQJ^J)        lnPRBDdfpr@Bhjp#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#{ p#p#{ p#p#p#p#{ p#p#p#p#p#p#p#p#p#gdva)dhgd}WGgd}WGdhgdfE     0     LNjln̻n[M<!jhfEh5^OJQJU^Jhc\h5^6OJQJ^J$hfEh5^0JCJOJQJ^JaJ/jhfEh5^CJOJQJU^JaJ)jhfEh5^CJOJQJU^JaJh5^CJOJQJ^JaJ#hc\h5^6CJOJQJ^JaJ hfEh5^CJOJQJ^JaJhfEh5^OJQJ^Jh5^OJQJ^Jjh5^OJQJU^Jh|h5^0JOJQJ^J24<z$&Bh DFb~uau'jh|h5^OJQJU^Jh|h5^0JOJQJ^J'jh|h5^OJQJU^Jjh5^OJQJU^Jhc\h5^6OJQJ^JhfEh5^OJQJ^Jh5^OJQJ^JhfEh5^0JOJQJ^J!jhfEh5^OJQJU^J'jhfEh5^OJQJU^J#.r.02`b,@Bh ǵǤǤwdǤǤ$h}WGh5^0JCJOJQJ^JaJ/jh}WGh5^CJOJQJU^JaJ)jh}WGh5^CJOJQJU^JaJ h}WGh5^CJOJQJ^JaJ#hc\h5^6CJOJQJ^JaJh5^CJOJQJ^JaJhfEh5^OJQJ^Jh5^OJQJ^Jhdh5^OJQJ^J hdh5^ "$FHf&:djx&F ,LNPҿҮwwwwiwwwiwhc\h5^6OJQJ^JhfEh5^OJQJ^Jh5^OJQJ^J#hc\h5^6CJOJQJ^JaJh5^CJOJQJ^JaJ h}WGh5^CJOJQJ^JaJ$h}WGh5^0JCJOJQJ^JaJ)jh}WGh5^CJOJQJU^JaJ/jh}WGh5^CJOJQJU^JaJ"j$&  j l !!#######p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#p#dhgdfEdhgdva)dhgdfEgdva)PR">BDᴣ|d|Q|Ch5^CJOJQJ^JaJ$h}WGh5^0JCJOJQJ^JaJ/jph}WGh5^CJOJQJU^JaJ)jh}WGh5^CJOJQJU^JaJ#hc\h5^6CJOJQJ^JaJ h}WGh5^CJOJQJ^JaJh5^OJQJ^JhfEh5^0JOJQJ^J'jhfEh5^OJQJU^JhfEh5^OJQJ^J!jhfEh5^OJQJU^JJ@ j l      H!L!N!P!!!!!Z"^"`" #оодwhоS)jh}WGh5^CJOJQJU^JaJh|h5^0JOJQJ^J'joh|h5^OJQJU^Jjh5^OJQJU^Jhc\h5^6OJQJ^JhfEh5^OJQJ^Jh5^OJQJ^J#hc\h5^6CJOJQJ^JaJ h}WGh5^CJOJQJ^JaJh5^CJOJQJ^JaJ hva)h5^CJOJQJ^JaJ # #########ҿҮ~hh5OJQJ^Jh5^ hfEh5^CJOJQJ^JaJhfEh5^OJQJ^J h}WGh5^CJOJQJ^JaJ$h}WGh5^0JCJOJQJ^JaJ)jh}WGh5^CJOJQJU^JaJ/jh}WGh5^CJOJQJU^JaJ ##p#dh9 01h:p#fBP. A!"#$% DyK wto-info@iatp.orgyK 2mailto:wto-info@iatp.orgDyK wto-info@iatp.orgyK 2mailto:wto-info@iatp.orgDyK http://www.etcgroup.orgyK 2http://www.etcgroup.org/DyK RURL:http://msf.org/content/page.cfm?articleid*C1540425-7F56-4D60-A6CB9D7ABA6D627FyK http://msf.org/content/page.cfm?articleid*C1540425-7F56-4D60-A6CB9D7ABA6D627F)DyK /URL:http://www.edmonds-institute.org/door.htmlyK Vhttp://www.edmonds-institute.org/door.htmlDyK *URL:http://www.agbioindia.org/archive.aspyK Lhttp://www.agbioindia.org/archive.aspDyK )URL:http://www.fao.org/biotech/index.aspyK Jhttp://www.fao.org/biotech/index.aspDyK URL:wto-info@iatp.orgFwto-info@iatp.orgDyK URL:www.guardian.co.ukFwww.guardian.co.ukqDyK AURL:http://www.guardian.co.uk/print0,3858,4776490-103685,00.htmlyK zhttp://www.guardian.co.uk/print0,3858,4776490-103685,00.htmlADyK 5URL:_http://www.ipsnews.net/interna.asp?idnews=20572yK b_http://www.ipsnews.net/interna.asp?idnews=20572DyK EURL:http://www.mindfully.org/GE/GE4/Mexico-Maize-Invasion19apr02.htmyK http://www.mindfully.org/GE/GE4/Mexico-Maize-Invasion19apr02.htmDyK URL:http://www.cropchoice.comyK 6http://www.cropchoice.com/DyK URL:http://www.esrc.ac.ukyK .http://www.esrc.ac.uk/DyK URL:http://www.etcgroup.orgyK 2http://www.etcgroup.org/DyK http://www.etcgruop.orgyK 2http://www.etcgruop.org/5DyK 0http://www.commondreams.org/views03/0905-05.htmyK `http://www.commondreams.org/views03/0905-05.htmDyK www.greenpeace.org/~genengyK Dhttp://www.greenpeace.org/~genengDyK wto-info@iatp.orgyK 2mailto:wto-info@iatp.orgEDyK 4http://www.bayarea.com/mld/cctimes/news/5517418.htmyK hhttp://www.bayarea.com/mld/cctimes/news/5517418.htmDyK $URL:http://www.cptech.org/ip/healthyK @http://www.cptech.org/ip/healthDyK IURL:http://observer.guardian.co.uk/business/story/0,6903,1085896,00.htmlyK http://observer.guardian.co.uk/business/story/0,6903,1085896,00.htmlDyK KURL:http://news.independent.co.uk/world/environment/story.jsp?story=453124yK http://news.independent.co.uk/world/environment/story.jsp?story=453124DyK URL:http://www.guardian.co.ukyK 6http://www.guardian.co.uk/DyK http://www.alternet.orgyK 2http://www.alternet.org/DyK wto-info@iatp.orgyK 2mailto:wto-info@iatp.orgDyK URL:http://www.zmag.orgyK *http://www.zmag.org/DyK $URL:http://www.soilassociation..orgyK Bhttp://www.soilassociation..org/1DyK 1URL:http://www.ers.usda.gov/publications/aer810/yK Zhttp://www.ers.usda.gov/publications/aer810/DyK HURL:http:/www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A23728-20002Jul30.htmlyK http:/www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A23728-20002Jul30.html@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List 4 @4 Footer  p#.)@. Page Number<+@<  Endnote TextCJaJ>*@!> Endnote ReferenceH*6U@16 Hyperlink >*B*ph>@B> R Footnote TextCJaJ@&Q@ RFootnote ReferenceH*t R*V1 9^:>UAHI8U`Ygu-{Ω=I" 612rAL#a<9A _ A q :=f N2@|NafJ;;&      !"#$%&K#*517; ) !"# $%rx& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "& "&$ !"& ""&$ #"& $"&$ %"& &"&I )4?PJLU-`jtşyS Ki?)36666666r)x w    v #~ e) !"#$%*?`abcdefghijBCDEFGHIJKLt   I/>WAPJcYgppppzp~HIJef^n^_ij!',2566666666666666666666666666666666667 7 7 77L8W9.:l:G;;D<>?L@jALBB|DEEEHFqFGG HYHHI=KKKLLN PYPlQQqSSUT=U>U?U@UAUBUCUDUEUFUGUHUIUJUKULUMUNUOUPUQURUSUTUUUVUWUXUYUdUeUfUgUhUUUwVxVVV?W@WWWXXrYsYLZMZZZ[[[[Z\[\]]]]w^x^(_)___ ` `w`x`=a>aaabbbb)c*cccOdPddd_e`eeeKfLfffgg?h@h1i2i*j+jjjwkxkkkIlJlll=m>mmmnnnnnnoopppp>q?qqqrrrrrrr000p0p0p0p0p00000000000000000000000000000000000p0p0p0p00p0p00p0p0000000000 0p000 0 0000 0 00 0p000 000 0 0p0p0 0 0 0p0p0000 0 0p0p0000p0p0000p00000000000000000000000000000000000000@0@0@00@0@000@00@0@0@0@0@0@00@0@0@0@000@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0 @0@0 @0@0 @0@0 @0 @0 @0@0 @0@0(@0 @0@0 @0 @0@0@0p@0p@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0 @0p@0 @0p@0 @0p@0 @0 @0 @0p@0@0 @0@0p@0 @0 @0p@0 @0@0 @0(@0p@0@0p@0@0 @0(@0(@0 @0@0(@0p@0(@0@0(@0@0@0@0(@0(@0(@0p@0(@0p@0@0(@0@0@0 @0@0(@0(@00@0 @0(@0(@0(@0@0@0@0p@0p@0@0@0@0@00@0@00@0@0@0@0@0@0@0@0p@0@00@00@00@00@00@0p@0@0@0@0 @0@0@00@0(0pzpf^ij!',25666 7I=KN PYPlQQqSUTDUEUFUGUHUIUJUKULUMUNUOUPUQURUSUTUUUVUWUhUUUwVxV?W@WWWrYsYLZZ[[[]]w^x^(_)___ ` `w`x`=a>aaabb)c*cccOdPddd_eeKfLffgg?h@h2i+jjjwkkIlJlllmmnnnnnoopppp>q?qqqrrrrrrrO900jO900O900O900QO900O9000O900$RO900O90 0^M90 0O90 0O90 0O90 0Oy00Oy00Oy00Oy00O90000wOy00Oy000My00My00My00<͡My00My00@0My0 0hBMy0 0My0 0My0 0My0 0My0 0My00My0 0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0My00My0 0My0 0Oy00Oy0 0Oy0 0My0 0@0@0@0My0.0<My0.0My0.0Oy00Oy000Oy0 0My030Oy000My000Oy0&0My00Oy00My00Oy00My0 0Oy00My080My0:0@0Oy080@0@0@0@0My090@0My070My070My0 0My0E0@0Oy070@0@0@0@0My0B0My00Oy00My00gXOy00@0@0@0@0My0 0My0 0My0 0@0@0My0N0My0N0V@0Oy0 0My0 0@0My0Q0My0S0My0 0Oy0 0My0Q0Oy0 0Oy0 0Oy0Q0My0R0My0L0@0@0Oy0L0My0L0@0@00 dp@POT`q~\ڮ4& l"P/@pKX aBk0r6 |&3PMVk̅ԻblvR  P ##0 Z`nvj### !!0);^ 7 Ix;b/!F\j !T!!!!"W"""1#"$O$m$'B'\''' (j((())"*B+s++l,,,/B0v001$1v112k223U33345.556!6&8M8e8888e:::-;;;;XXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXXX_j+ALt{ '(rs}~ fg     t v   RT*,#$VX34GH  !!!!""$"6"8"D"G"^"_"j"k"""/#0#####$$ %%G%H%%%%%&& &"&s&t& ' '{'|'''9,:,A,B, - -----........H/I/////0011444455B5C5g5h577777777V8W8 9"99999^:`:s:t:::!;";_;`;m;n;>>????r@s@@@UAWAMFOFeFgFGG(H)HHHII8J:JNJPJJJJJKK*L+LMMM M'M(M.M0MO O!O"O*O+O6O8OOO'P(P6P7PPPPPPPP[R\RSSJTKT8U:UVVVVVV>W@WAWBWWWSXUXXXYY;Y?abfgrt57BD78 9;st&'01km @Ay{[\!$()!"EF')mnuvtubd ]_ijst%'56 !+,78GH&'<=ik        0 2 L M       7 8 > @       hi%&01OP68  !!####^&_& ' ''!'((((((((^(_(d(e(g(h(++++++ +$+(-)-D-E-3/4/=/>/F/G/2030X0Y0c0e0i1k111223222B5C566P6Q6Y6`6a6a6b66666 7 7:7;7M7O77777778*8;8>8C8E8L8N88888 959F9H9W9Y9.:0:C:D:Y:[:l:n:-;/;G;I;;;D<F<[=\=>>[>\>}>~>>>>>[?\???L@N@[@\@jAlALBNB[B\BiBBBBBBCCCCCCzD~DDDEEBEGEEEEEFFHFJFqFsFGGuGwGGGGG HHYH[HHHHHIIJUJJJKKKK=K?KKKKKLLKLMLLLNN P PYP[P,Q-QlQnQQQqSsSzS{SSSSSSTFTITUTWTmTTTTTUUU:UYUdUhUUUUUUU*VRVgVjVtVxVVVVVVVVW>W@WtWWWWWWWWX`XXXXXX-Y`YaYbYeYoYsYYYYYaIaJaaaaaaaFbHbMbbbbbbbbbbcc(c*cuccccccLdPddddddddddddd,e/e]e`ejeketeueyezeeeeeeeIfLfffffffgg gNgggggg hhh/h2h>h@hhh"i%i'i(i1i2itiijjjj*j+j^jjjjjjjjkk k kkkhkjkvkxkkkkkkkkkk"l9lmHmImYm[mmmmmmmmmmmmmmnnnnnnn0oYoposoyozooooopppppp"p#pYp[p]p^pfphpmpnppppppppppp?_jALs{  H/I/>>VAWAOJPJbYcYggppppzzop}~GJdf]^mn]_hj '!',,22556666 7 777K8N8V9Y9-:0:k:n:F;I;;;C<F<>>??K@N@jAlAKBNBBB{D~DDEGEEEGFJFpFsFGGGG HHXH[HHHIIW@WWWXXqYsYKZMZZZ-[[[[[[[Y\[\]]]]v^x^'_)___ ` `v`x`aaabbbb(c*cwccccNdPddd^e`eeeJfLfffgg>h@h0i2i)j+jjjvkxkkkHlJlllmmmnnnnnnoopppp=q?qqqrrt EFMMJf_i56666 7??G H]]zooppr`6a66 7r Artpionirt tt tt tt tt t [ Wh%b84-+L: 6l$hh^h`o(. 88^8`hH. L^`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. xLx^x`LhH. HH^H`hH. ^`hH. L^`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.: 6Wh% 84-=<CFS`3n@iYQIF >r |N%*kpK.mfl2] k8WkNYE_/wHtP n !i%'7'((va) +E+4 ,>,-G./.0@:23.3(3L4S4`4Q6l7,7t9:D:`:@\;K+=O=e=6>bN?ABKBZBtBCD:D*F}WGHHmfHJiI&Ko.M qN~NPOPQ%Q]RYRcRwR7SaStfSyS]cTn3U):UqUU2V-aVrdW'tXvXFhY1qYc\v]]]._3_`H`hbTb^Ncgd^wd^3e?e_e#f_g#hnhEjS@jQj:kD kpk>lVl&mx5np7p5q]BqvLqVr>]rs'ssivZwNwVz{m{u|U}CgBh\`I"y-"o5D[0H_I-FUvV6L`5^m $1^8SsR'64j2DfEj t 'k>'W>i:bcT}pMF\ jmodKGzl{cm7Mci"*d#g?<0eS6Tg k49/W()jw["M8HlRn'ry`cm$ FH]w2mFuJ*(32Bc[q q$&I- 9g%fG-BV-c&CCYL:^Pz0lx\^-ns%R6b})#q]{4qPO<u+<".@a6a6a6a6@ "#%&*,.36789!:!;!>!?!@!E!F!H!J!L!M!O!P!R!U!W!X!Z!\!]!^!c!d!m!p!r!t!w!x9y999999999999999 r@@@@ @@@@4@6@>@@@B@L@N@R@T@\@`@d@n@t@v@x@@@|@~@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@@,@0@4@<@@@F@N@P@`@b@l@z@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"1hz|Fh.&4X7y;&!4dS6r2AH?%!Biotehnologija kao oblik kontrole Artpionir Artpionir    Oh+'0 $0 L X dpx"Biotehnologija kao oblik kontrolecriot Artpionirgirtprtp Normal.doti Artpioniri136Microsoft Word 10.0@ԚaJ@)_@&h.՜.+,D՜.+,X hp   to gleda ?i4S6A "Biotehnologija kao oblik kontrole Title( 8@ _PID_HLINKSAylZDhttp:/www.washingtonpost.com/wp-dyn/articles/A23728-20002Jul30.htmlP]W-http://www.ers.usda.gov/publications/aer810/UT!http://www.soilassociation..org/RCQhttp://www.zmag.org/S,Nmailto:wto-info@iatp.orgKZKhttp://www.alternet.org/v3Hhttp://www.guardian.co.uk/kdEGhttp://news.independent.co.uk/world/environment/story.jsp?story=453124BBEhttp://observer.guardian.co.uk/business/story/0,6903,1085896,00.htmlj!? http://www.cptech.org/ip/health.r<4http://www.bayarea.com/mld/cctimes/news/5517418.htmS,9mailto:wto-info@iatp.orgEU6"http://www.greenpeace.org/~genengw230http://www.commondreams.org/views03/0905-05.htmNC0http://www.etcgruop.org/TY-http://www.etcgroup.org/d+*http://www.esrc.ac.uk/8&'http://www.cropchoice.com/GE$Ahttp://www.mindfully.org/GE/GE4/Mexico-Maize-Invasion19apr02.htm7!1_http://www.ipsnews.net/interna.asp?idnews=20572=http://www.guardian.co.uk/print0,3858,4776490-103685,00.html7www.guardian.co.uk)wto-info@iatp.orge:+http://www.fao.org/es/ESD/at2015/toc-e.htmEN%http://www.fao.org/biotech/index.aspU&http://www.agbioindia.org/archive.aspch +http://www.edmonds-institute.org/door.htmlNF Nhttp://msf.org/content/page.cfm?articleid*C1540425-7F56-4D60-A6CB9D7ABA6D627FTYhttp://www.etcgroup.org/S,mailto:wto-info@iatp.orgS,mailto:wto-info@iatp.org  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$+Root Entry Fu-Data - 1TableWordDocument;xSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q