Pregled bibliografske jedinice broj: 176279
Mentalno zdravlje djece u dječjim domovima i udomiteljskim obiteljima
Mentalno zdravlje djece u dječjim domovima i udomiteljskim obiteljima // XVI. dani Ramira Bujasa / Bratko, D. ; Kolesarić, V. ; Maslić Seršić, D. (ur.).
Zagreb: Naklada Slap, 2003. str. 11-11 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 176279 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Mentalno zdravlje djece u dječjim domovima i udomiteljskim obiteljima
(Mental Health of Children in Children's Homes and Foster Families)
Autori
Ajduković, Marina ; Sladović Franz, Branka.
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
XVI. dani Ramira Bujasa
/ Bratko, D. ; Kolesarić, V. ; Maslić Seršić, D. - Zagreb : Naklada Slap, 2003, 11-11
Skup
XVI. dani Ramira Bujasa. Sažeci priopćenja
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.12.2003. - 13.12.2003
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
skrb za djecu; dječji domovi; udomiteljske obitelji
(child care; children's homes; foster families)
Sažetak
U istraživanju su uspoređeni pokazatelji mentalnog zdravlja tri skupine djece koja odrastaju u različitom okruženju. Sudjelovalo je 263 djece koja žive u dječjim domovima, 112 djece koja žive u udomiteljskim obitlejima i 200 djece koja žive u vlastitim obiteljima, oba spola u dobi od 10 do 16 godina. Pokazatelji mentalnog zdravlja su bili njihovi rezultati na dva međunarodno priznata upitnika Youth Self-Report (YSR) i Child Behaviour Check-list autora T.M. Achenbacha koji su sukladni jedan drugome i omogućavaju usporedbu samoprocjene djece o njihovim problemima i osjećajima sa procjenama odgajatelja, udomitelja i učitelja. Podaci su pokazali da niti u jednoj od mjera mentalnog zdravlja nema statistički značajne razlike između djece koja žive u udomiteljskim i vlastitim obiteljima, a da djeca koja žive u dječjim domovima odrastaju pod većim razvojnim rizicima, odnosno iskazuju značajno više internaliziranih i eksternaliziranih problema u ponašanju i osjećajima. Također je utvrđen značajan raskorak između procjena značajnih odraslih i djece u svim pokazateljima ponašanja i osjećaja. U oba uzorka djece izdvojene iz obitelji, ženski spol je značajno povezan s većom razinom internaliziranih problema u ponašanju i osjećajima - s povlačenjem, anksoznosti, depresijom i somatskim problemima. Promjene smještaja nakon izdvajanja iz obitelji značajno su povezane s većim intenzitetom internaliziranih teškoća. Razina internaliziranih ili eksternaliziranih problema nije značajno povezana s indeksom doživljenog stresa prije izdvajanja iz obitelji, ali je povezana sa aktualnom razinom doživljenog svakodnevnog stresa, doživljenom slabijom socijalnom podrškom, školskim neuspjehom i slabijom prilagodbom na školu. Dobiveni podaci nedvojbeno ukazuju na potrebu transformacije skrbi za djecu izdvojenu iz obitelji u smjeru smanjivanja broja djece koja odrastaju u institucijama i povećanja kvalitete psihosocijalnih intervencija za onu koja žive u dječjim domovima. Također predstavljaju temelj za logitudinalno praćenje učinaka različitih oblika zbrinjavanja djece izdvojene iz obitelji.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo