Pregled bibliografske jedinice broj: 176185
Politička participacija mladih i politika prema mladima: Hrvatska u europskom kontekstu
Politička participacija mladih i politika prema mladima: Hrvatska u europskom kontekstu // Politička misao : Croatian political science review, 40 (2003), 3; 37-56 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 176185 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Politička participacija mladih i politika prema mladima: Hrvatska u europskom kontekstu
(Political Participation of Young People and Youth Policy: Croatia in the European Context)
Autori
Ilišin, Vlasta
Izvornik
Politička misao : Croatian political science review (0032-3241) 40
(2003), 3;
37-56
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
mladi; politička participacija; politika prema mladima; Hrvatska; Europa; dobno određenje mladosti
(youth; political participation; youth policy; Croatia; Europe; definition of youth by age)
Sažetak
U članku se analizira i uspoređuje politička participacija mladih u Europi i Hrvatskoj, te osnovne smjernice postojećih politika prema mladima. Podaci pokazuju da su mladi Europljani, kao i mladi u Hrvatskoj, ispodprosječno zastupljeni u tradicionalnim političkim institucijama i procesima. Kako se takvo stanje u razvijenim europskim zemljama drži nepovoljnim za budućnost reprezentativne demokracije, jedan od glavnih ciljeva nacionalnih politika prema mladima jest stimuliranje njihova političkog angažmana i društvene integracije. U Hrvatskoj je nacionalna politika prema mladima tek nedavno usvojena od strane najviših tijela vlasti zbog čega će se njezini učinci moći vidjeti tek za nekoliko godina. Pritom Hrvatska pripada većini europskih zemalja u kojima se mladima pristupa kao resursu, ali istodobno i manjini zemalja u kojima se tek uspostavlja institucionalna infrastruktura za sustavno bavljenje problematikom mladih i koordinaciju aktivnosti u provođenju politike prema mladima. Autorica ujedno otvara raspravu o problemu neujednačenosti dobnog određenja skupine mladih u službenim statistikama, empirijskim istraživanjima i europskim politikama prema mladima. Pozivajući se na znanstvene uvide zagovara podizanje gornje dobne granice pri određivanju mladih kao društvene grupe s danas prevladavajućih 25 na 30 godina života.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
Citiraj ovu publikaciju:
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- International Political Science Abstract
- Bibliography of the Social Sciences