Naslov
Nove mogućnosti u neurorehabilitaciji
(New possibilities in neurorehabilitatin)

Autori
Šerić Vesna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
Gdje smo u neurologiji 2003? Medicina temeljena na dokazima / Demarin, Vida - Zagreb : Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, 2003, 18-19

Skup
Gdje smo u neurologiji 2003? Medicina temeljena na dokazima

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 08.12.2003

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
neurorehabilitacija; moždani udar
(neurorehabilitation; stroke)

Sažetak
Od posljedica moždanog udara umire 20% bolesnika unutar 1. mjesec dana od nastanka bolesti, 30% bolesnika je ovisno o tuđoj pomoći, 25% bolesnika nastavlja njegu u specijaliziranim ustanovama, a 10% bolesnika ostaje vezano uz krevet. HEMIPAREZA – 70-80% bolesnika u akutnoj fazi GUBITAK FUNKCIJE GORNJIH EKSTREMITETA – maksimalno poboljšanje unutar prvih 16 tjedana INKONTINENCIJA – jedan od glavnih prognostičkih pokazatelja nakon MU AFAZIJA I KOGNITIVNI POREMEĆAJI – 1/3 bolesnika u akutnoj fazi POREMEĆAJI PAMĆENJA – 10-55% bolesnika EMOCIONALNI POREMEĆAJI POREMEĆAJI PONAŠANJA – “ abnormalno ponašanje u bolesti” - 30% bolesnika Rehabilitaciju bolesnika nakon moždanog udara treba započeti odmah nakon što je bolesnik u medicinski stabilnom stanju. Ranu rehabilitaciju treba započeti interdisciplinarno u jedinicama za liječenje moždanog udara, koja po svojoj organizaciji omogućuje sastanke osoblja barem jednom tjedno i rehabilitaciju u trajanju od barem 3 sata dnevno. Pokazalo se da je ključ uspješne rehabilitacije u koordiniranom timskom radu specijaliste liječnika, bolesnika i njegove obitelji. Dosadašnjim poznavanjem patofiziologije oporavka od moždanog udara pozitivnim učinkom rehabilitacije smatralo se učenje bolesnika novim kompenzirajućim tehnikama (npr. korištenje nezahvaćene ruke u postizanju neovisnosti) te izbjegavanje intezivne terapije oslabljenog ekstremiteta. Današnje spoznaje nam govore da se pozitivan učinak rehabilitacije postiže opetovanim sudjelovanjem bolesnika u aktivnom programu fizikalne terapije, čime se postiže direktan utjecaj na proces funkcionalne reorganizacije u mozgu i poboljšanje neurološkog oporavka. Danas postoje dvije glavne teorije oporavka nakon moždanog udara: teorija o kolateralnom grananju iz intaktnih stanica u denervirano područje i teorija o demaskiranju neuralnih puteva i sinapsi koje se inače ne koriste, a koje se mogu uključiti nakon sloma dominantnog sustava.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA