Naslov
Medicinski fakulteti, liječnička društva i prve hrvatske liječnice
(Faculties of medicine, medical associations and first Croatian female doctors)

Autori
Belicza, Biserka

Izvornik
Gazophylacium, časopis za znanost, umjetnost, gospodarstvo i politiku (1330-0504) 8 (2003), 3-4; 5-22

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, stručni

Ključne riječi
Hrvatska; Europa; Medicinski fakulteti; Liječnička društva; Prve hrvatske liječnice; 14-20 stoljeće
(Croatia; Europe; medical faculties; medical associations; first Croatian female physicians; 14-20th century)

Sažetak
Cilj je ovoga ogleda da na temelju odabranih primjera upozna čitatelja s temeljnim zbivanjima i odrednicama koje osvjetljavaju dugotrajnu i mukotrpnu borbu žena na geopolitičkim prostorima današnje Republike Hrvatske da ostvare pravo na stručno sveučilišno obrazovanje na medicinskim fakultetima, kako bi stekle akademski status i zvanje "doctor medicinae universae", te pravo da se profesionalno bave liječničkim zvanjem i pozivom. U prvome dijelu izneseni su podaci o liječnicama iz hrvatskih krajeva, koji potječu iz 14, 16. i 17. stoljeća. Drugi dio obuhvaća 18. i 19. stoljeće te prvo desetljeće 20. stoljeća. Uz sažeti pregled zbivanja u zemljama u kojima je zabilježena pojava prvih diplomiranih liječnica u Europi, počevši od sredine 18. do kraja 19. stoljeća, posebno je prikazan razvoj nastojanja za otvaranje medicinskih škola i fakulteta na teritoriju onovremene kontinentalne Hrvatske, Slavonije, Istre i Dalmacije, kako bi se razumjelo zašto prve hrvatske liječnice studiraju i diplomiraju na stranim sveučilištima. Treći dio prati razdoblje od 1874. do 1917./1918. Uz ostale relevantne podatke, u njemu se s nekoliko odabranih detalja ilustriraju stavovi Sbora liečnika kr. Hrvatske i Slavonije (osnovanog 1874. godine u Zagrebu) prema pojavi prvih diplomiranih liječnica u susjednim zemljama, uključujući i prve Hrvatice, kao i reakcije toga staleškog društva prema službenim stavovima i regulativima o statusu, radu i školovanju liječnica općenito, napose pak u obližnjim europskim zemljama i u našim krajevima. Budući da je studij medicine istom 1900. bio dopušten ženama na medicinskim fakultetima u Austriji, a obavljanje liječničke prakse u kr. Hrvatskoj i Slavoniji dopušteno je ženama posebnom naredbom bana tek 1903.godine, to su krajem 19. i početkom 20. stoljeća prve Hrvatice studirale i diplomirale na medicinskim fakultetima u Zurichu, Lausannei i Ženevi, dok je na medicinskome fakultetu u Beču prva Hrvatica promovirana 1911. Temeljem posebnog odobrenja prva je liječnica stekla dopuštenje za obavljanje liječničke prakse u kr. Hrvatskoj i Slavoniji 1906.godine.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne medicinske znanosti, Povijest

POVEZANOST RADA