Naslov
Unutarstanični mehanizmi u reproduktivnoj toksikologiji
(Subcellular mechanisms in reproductive toxicology)

Autori
Kniewald, Jasna ; Kniewald, Zlatko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
1. skup Hrvatskog društva za biotehnologiju / Hrvatsko društvo za biotehnologiju - Zagreb : Hrvatsko Društvo za Biotehnologiju, 1998

Skup
1. skup Hrvatskog društva za biotehnologiju

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 19.02.1998. - 20.02.1998

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
atrazin; štakor; reproduktivna toksikologija
(atrazine; rat; reproductive toxicology)

Sažetak
Svrha projekta 058104 je studij unutarstanicnih mehanizama u stanicama sisavaca koje su odgovorne za reprodukciju, u cilju pracenja povratnih ili nepovratnih oštecenja zbog toksickog ucinka atrazina. Atrazin, selektivni s-triazinski herbicid, upotrebljava se u velikim kolicinama za zaštitu kukuruznih polja, a postoje razliciti nacini kako podzemne i površinske vode, hrana i krma mogu biti zagadeni. Hrvatska je zemlja s velikim mogucnostima proizvodnje hrane i usmjerena prema turizmu. Zbog toga je naša obveza odredivanje rizika kojeg mogu uciniti agrokemikalije (pesticidi, umjetna gnojiva) u hrani, krmivima i vodi na reprodukcijski sustav sisavaca, prethodno ispitati nove pesticide testovima sa stanicama, a u cilju smanjenja zagadenja okoliša. Djelovanje spolnih hormona se odreduje stupnjem njihove sinteze i ulaska u krvotok, njihovog metabolizma u ciljnim i perifernim tkivima, kao i njihovim biokemijskim ucincima u samoj stanici. Ucinci atrazina na sisavce u akutnom trovanju su niske do srednje jacine, dok kod kronicnih intoksikacija s niskim koncentracijama atrazin izaziva oštecenja na razini unutarstanicnih mehanizama u sustavu hipotalamus-hipofiza-gonade. Zbog toga je neobicno vazno ispitati medudjelovanje spolnih hormona, njihovih specificnih receptora, enzimskih sustava za pregradnju hormona u aktivne metabolite, poslije subkronicnog i kronicnog višekratnog doziranja atrazina tkivu/stanicama. In vivo i in vitro istrazivanjima na projektu pratimo ucinke atrazina u ciljnim reproduktivnim stanicama i na raznim razinama djelovanja. Kao model zivotinja odabrani su muzjaci i zenke štakora od prepubertalne do odrasle dobi. Znanstveni doprinos spoznajama o toksicnosti atrazina istrazivacki tim na projektu postize: razvijanjem i primjenom in vitro modela stanica adenohipofize štakora; pripravom topljive i nuklearne frakcije stanica za odredivanje 3H-DHT:- citosolnih i nuklearnih androgenih receptora; pracenjem enzimskih aktivnosti 5a-reduktaze, 3a- i 17b-hidroksisteroid dehidrogenaza, odgovornih za metabolizam androgenih hormona; pripravom primarne kulture stanica hipofize i hipotalamusa, dispergirane stanice u statickim uvjetima; pracenjem proliferacije stanica, markiranje 3H-timidinom, autoradiografija; 1D- i 2D- SDS PAG elektroforeza proteina i polipeptidnih hormona hipofize; utvrdivanjem morfoloških i strukturalnih promjena na reproduktivnim organima i tkivima (hipotalamus, hipofiza, prostata, testisi, uterus) histološkim i imunohistološkim metodama te elektronskom mikroskopijom; pracenjem spermatogeneze, broja i pokretljivosti spermatida.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Prehrambena tehnologija

POVEZANOST RADA