ࡱ> 5@\bjbj22.XXVLLLL`$!$!$!$!,P!l`M!!!!!!!!LLLLLLL$NRQLL!!!!!LLL!!M<<<!|L!L!L<!L<<J=:d:h:DDEEQQQ"ShSTTTTFVPWRWZ¸¸±¸¸¸¸¸¸¸ª¸¦¢¢h3 hBhBjh>0JUh{hBhOIE h6] h0JH*jh0JUhjh0JCJU hCJ hCJ h{CJ hCJ hBCJh5CJ\ h5\5     & * Z\^.!$`a$ $ E`a$ $`a$gdB$`a$`RZ.!2-/N8@:rADEEEEEEEE*F,FBMQT[____4q~~`gdB$a$$`a$ZZR[T[^^:^<^____lluuyy"z$z {X{(|,|*}0}F}}~~~~~P>68prxz.0|~ž㱫Ujh0JCJU hCJ hrCJ hOIEhIO hOIEh>h>h>5h>h{hrjh0JU hCJ hhBh3jh30JU>~~~~ʑj^ """""""$`a$$`a$$`a$$a$$a$Na kat nas vode dva stepeniata, kojima pristupamo iz dvoriata zgrade. Osnovna prostorna dispozicija kata sli na je onoj prizemlja, s tim da su, naravno, izostavljeni duan sa skladiatem. Prostor zauzimaju tri velika trosobna stana, zamialjena neusporedivo reprezentativnijima od onih u prizemlju, ato je i razumljivo  stanovi na katu bili su viae na cijeni  s jedne strane, opasnost od provale, a s druge, buka s ulice znatno je manja. Iako mo~emo danas samo nagaati, no zacijelo je stan smjeaten u sredianjemu dijel zgrade  povrainski najvei i s balkonom, bio predvien za vlasnika najamnoga objekta  obitelj Stankovi. Sva tri stana sadr~e po tri sobe, ponovno okrenute ulici, odnosno trgu, te utilitarne prostorije prema dvoriatu. Sobe se ni~u na vrlo tradicionalan na in, emfiladno  jedna iza druge, bez hodnika kao glavne poveznice prostorija. U o i nam odmah upadaju velike kupaone, koje uope ne susreemo u prizemlju, kao i toaleti, koje svaki stan na katu ima posebno. Danaanji se Stankovieve kue znatno razlikuje od projektirane situacije. Teako je rei da li je posrijedi kasnija adaptacija objekta (nikakva projektna dokumentacija koja bi svjedo ila tomu nije sa uvana) ili ve prvotno zgrada nije izvedena po planu. Zabati na krovu tako danas uope viae ne postoje, a jednako su svi detalji artikulacije pro elja nestali. Ostala je samo specifi na koloristi ko naglaaavanje povraina na kojima su bile predviene lezene u odnosu na ostale povraine pro elja. Izmijenjena je i ograda na uglu, koja viae nije betonska (ako je takva uope izvedena), ve ~eljezna. Trei objekt projektiran 1922. po mnogo emu je sli an prethodnome. Ponovno, radi se o jednokatnoj uglovnici izgraenoj za Mihajla i Malvinu Gromann. ak je i prostorni smjeataj objekta vrlo sli an, kua je sagraena u danaanjem u~em centru grada, na uglu ulice Alojzija Stepinca br. 47 (stari br. 31) i Trenkova trga. Projekt je zgotovljen u rujnu 1922, a 14. listopada dobio je graevinsku dozvolu. Prema knjizi odobrenih graevnih projekata zgrada nije izvedena, ato nije to no, budui da izvedeni objekt i danas stoji i rije  je o u Osijeku najbolje sa uvanom primjeru Funtakove arhitekture. Osnovu raa lambe ponovno ine kanelirani polustupovi s kvadrati nom bazom i bez kapitela uokvireni pri vrhu s niskom perli i bisera. Uz ovaj tip polustupa na rubove fasade postavlja Funtak pilastre (uvjetno re eno, budui da se polustub plitkom konveksom isturuje u prostor, pa se mo~e govoriti i o polustupu) s motivom stepeni asto isturenih kvadrata na kapitelu kao ato e u initi u Kuhnerovoj ili Milankovievoj kui u Vukovaru. Povraine iznad portala i na uglu dinamizirane su plitkim utorima u imitaciji kamena. Prozori u tome dijelu fasade takoer su manji, obi ni pravokutni prozori, dok su na bo nim dijelovima vei, zavraeni s trostranom, trapezastom gornjom granicom, kakvu smo susreli kod kolnoga ulaza na kui Taubner. Potpuno je isto i rjeaenje obrubljenja otvora motivom stepeni astih istaka koji nastavljaju profilacije prozora. Na~alost, spomenuti motiv nije izveden. Potprozornici su ponovno rijeaeni modificiranim motivom nakovnja, s bo nim stranicama koje se ne smanjuju i udubljenim sredianjim dijelom. Povraine izmeu prozora ponovno raa lanjuju plitke, stepeni asto udubljene kazete. Na uglu zgrade, koji je, kao i na kui Stankovi, odrezan, odnosno tup, postavljen je trokutasti zabat sa stupovima na uglovima. Na zabatnom je polju imala biti rimskim brojkama istaknuta godina gradnje objekta. Zabat nije izveden, odnosno, ako i jeste, danas viae ne postoji. U toj je zoni ugla u injena joa jedna promjena dodavanjem treih vrata uz predviena dvoja na bo nim krajevima zgrade. Mogue je, s obzirom na uniatenost fasade u tome dijelu objekta, da je rije  o suvremenom dodatku. Rjeaenje fasade kue Gromann u Osijeku jedno je od najkvalitetnijih u Funtakovoj projektantskoj karijeri dvadesetih uope. Na njoj uo avamo mo~da najrafiniraniju uporabu art-deco oblikovnog izri aja  od motiva stepeni astog uvla enja kvadratnoga motiva na kapitelu, mo~da najraairenijeg i najprepoznatljivijeg arhitektonskog dekorativnoga elementa art-decoa, preko trapezastih otvora prozora, do ve spomenutih stupova s negativom kanelira. Unutraanja raspodjela prostora upuuje da se radi o drugom najamnom objektu u Funtakovom opusu. Mihajlo Gromann bio je ugledni osje ki Nijemac, porijeklom iz danaanje Rumunjske, vlasnik tvornice, te je bio u mogunosti da sagradi ovako velik i raskoaan objekt, koji mu je najamninom donosio pristojan dodatni dohodak. Sli no kao i u kui Stankovi, ulazna vrata vode u hodnik koji dijeli zgradu na dva odvojena stana po svakom katu (ne tri kao u prethodnome primjeru). Hodnik vodi do stubiata, za koje je predviena veliki prostor u sredianjem dijelu zgrade. Za razliku od prethodnih osje kih primjera raspolo~ivi je prostor za objekt iskoriaten na ovoj zgradi mnogo kvalitetnije (ako se gleda sa zdravstvene strane). Dvoriate je ostavljeno prostrano i nije natrpano prostorijama. Zadatost uvjeta, kao i imunost investitora, vjerojatno je omoguila takvu situaciju. Prostorni rasporedi stanova u prizemlju i na katu su identi ni. Kao i u slu aju kue Stankovi, krilo zgrade koje gleda prema trgu shvaa se kao reprezentativnije  ono ima viae svjetla i zraka, pa su i stanovi u tome dijelu zgrade vei. Do ulaza u oba stana vodi hodnik na kraju kojega je smjeateno stubiate. Ograda stubiata izvedena je u ~eljezu, vrlo jednostavno rijeaena, s motivom art-decoovski stiliziranih spirala koje povezuju dva stupia. U kui Gromann po prvi puta u Funtaka susreemo hodnik kao glavnu poveznicu prostorija u stanu, iako se najvei dio soba i dalje ni~e po principu enfilade. Zanimljivo je kako je na ovakav smjeataj hodnika u unutraanjosti zgrade, bez prozora, tako uobi ajen u danaanjim stambenim prostorima, graevinska komisija ulo~ila prigovor, smatrajui takav smjeataj nehigijenskim, bez dovoljnog pristupa svje~em zraku i sun evu svjetlu. Ponovno, prostori za stanovanje grupirani su uz uli ne fasade, dok su gospodarske prostorije (kuhinja, kupaona, toalet i stan za djevojku) s dvoriane strane. Postojanje kupaone, kao i posebne, izuzetno male prostorije za sluakinju govori nam o visokom standardu predvienim za stanare ove zgrade. S obzirom da je prizemni stan okrenut trgu najvei u zgradi, vjerojatno je namijenjen vlasniku objekta. Manji stan, okrenut ulici Alojzija Stepinca, dvosoban je i vrlo sli ne prostorne dispozicije onome okrenutome trgu. Zanimljivo, smanjeni prostor nije doveo i do smanjenja nusprostorija, ato jasno govori koliku je va~nost istima davao Funtak. Postojanje sobe za djevojku opet nas upuuje na visoki standard stanara kojima je ovaj stan bio iznajmljivan. Dva stana na prvome katu zgrade razlikuju se od prizemnih samo po broju soba  oba su trosobna. Raspored i sadr~aj prostorija identi an je onome na katu. Kronoloaki posljednja stambena kua koju Funtak podi~e u Osijeku joa je jedan objekt u Reisnerovoj, tada na }abnjaku, u jugozapadnome dijelu grada, Josipa Olasze, oruara  obrtnika, tipi noga stanovnika ove nove osje ke etvrti. Objekt je projektiran u rujnu 1922., a 17. listopada dodijeljena je graevinska dozvola. Kao i u veini prethodnih slu ajeva zidarske radove izvodi Josip Wein. Tijekom gradnje kue zidarske radnje nisu bile izvedene na odgovarajui na in, te je postojala opasnost da se zgrada po ne uruaavati. Zidovi su ocijenjeni nedovoljno debelim, a krov nestabilnim. Da li su nedostaci uklonjeni arhivski izvori ne daju informacije, graevina danas viae ne postoji, pa je mogue da je doista doalo do uruaavanja. Po svoj je prilici kvaliteta graevinskog materijala, a ne Funtakova ili zidareva pogreaka dovela do opasnosti od uruaavanja objekta. Naime, graevinski materijal za ogroman broj novogradnji, poato je iskoriatena cigla od ruaenja zidova Tvre, esto nije bio odgovarajue kvalitete, opeka se joa topla vozila na gradiliata, a po ela je i proizvodnja betonskih aupljih cigli sumnjive kvalitete. Kao i u slu aju Podmenikove kue i ovdje je rije  o kui u nizu. Pro elje je rijeaeno sli no onome na Gromannovom objektu. Lijevi ugao fasade, kao okvir za vrata, raa lanjuju pilastri s postamentom i kvadrati nim kapitelom, omeeni motivom perli. U zoni krova, kao i obi no iznad vrata, postavljen je zabat. Portal je posebno, kao na kui Stankovi omeen tankim stupiima i zabatnim nadvratnikom. Polje oko prozora iznad zabata raa lanjeno je imitacijom gradnje u kamenu, koje smo ve susreli na Gromannovoj kui s kojom ovaj objekt vezuje i na in obrade prozora sredianjega dijela fasade i desnoga ruba. Jednako kao u Gromannovih prozor je uokviren motivom stepeni astih istaka koji prate profilacije prozora. Potprozornici rijeaeni su s istaknutim i veim sredianjim dijelom i manjim bo nim stranama. Raspored prostorija je tradicionalan. Iznenauje samo veli ina prostora predviena za stubiate koje zauzima cijeli prostor iza vrata. Kao i u prethodnim slu ajevima i u prizemlju i na katu stambeni su prostori grupirani u prednjem dijelu graevine, a u stra~njem su gospodarske prostorije. Po prvi puta ne susreemo kupaonu, vjerojatno zbog skromnih materijalnih uvjeta investitora. Sljedee godine Funtak u Osijeku projektira samo dva skromna objekta. Za trgovca Emila elikovia radi u srpnju 1923. dvorianu nadogradnju prizemne pisarne i spremiata u Gundulievoj, a ranije je u travnju izvraio adaptaciju zgrada za industrijski objekt na Vinkova koj cesti za Povischila. Nacrti te adaptacije viae ne postoje, te ostaje nepoznato ato Funtak izvodi na objektu. Nakon 1924. Funtaka u Osijeku viae neemo susresti. S jedne strane razloge tomu nesumnjivo mo~emo potra~iti u posustajanju spomenutoga graevinskog buma. Nakon dviju godina procvata, ve sredinom 1923. po inju se javljati znakovi zastoja, objaanjenje koga ondaanji tisak pronalazi u financijskoj politici vlade koja je po ela ograni avati davanje kredita s ciljem sprje avanja pada vrijednosti valute. Kada je potroaena opeka zidina Tvre, kada je poljoprivreda Kraljevine SHS, uala u krizu 1925., zbog prejeftinog ~ita iz Sjedinjenih Dr~ava, Kanade i Argentine, usporava se i cjelokupan razvoj grada. Istodobno na osje ku scenu stupa nova generacija mladih in~enjera i arhitekata, koja e obilje~iti osje ku projektantsku scenu u iduih 20 godina - Franjo Dlouhy, Bela Viola, Ivan Piri, Ivan Suchanek, Otto Struppi. U uvjetima tako su~ene graevinske aktivnosti, s vrlo jakom domaom konkurencijom, a u gradu koji je tradicionalno, kako je ve spomenuto, u odabiru projektanata za stambene objekte naklonjen domaim ljudima, Funtak nije mogao konkurirati. Istodobno rije  je o razdoblju kada se ovaj arhitekt uklju uje vrlo intenzivno u politi ki i druatveni ~ivot grada Vukovara, ato mu je, zasigurno, oduzimalo dosta vremena koje je ranije mogao posvetiti projektiranju. Katalog objekata: OBJEKT: Obiteljska kua INVESTITOR: Josip Podmenik MJESTO IZGRADNJE, ADRESA: Osijek, }upanijska 33 PROJEKT DATIRAN: V. Mjesec 1922 IZVODITELJ GRADNJE: Josip Wein GRAEVINSKA DOZVOLA ZATRA}ENA: 19. 5. 1922 GRAEVINSKA DOZVOLA DOBIVENA: 1. 6. 1922. IZVORI: DAOS, Zbirka graevnih nacrta, }upanijska 33. OBJEKT: Stambena najamna zgrada INVESTITOR: Josip i Marija Stankovi MJESTO IZGRADNJE, ADRESA: Osijek, Reisnerova 142 PROJEKT DATIRAN: V. Mjesec 1922. IZVODITELJ GRADNJE: - GRAEVINSKA DOZVOLA ZATRA}ENA: GRAEVINSKA DOZVOLA DOBIVENA: 3. srpnja 1922 IZVORI: DAOS, Zbirka graevnih nacrta, Reisnerova ulica 142. OBJEKT:, Stambena najamna zgrada INVESTITOR: Mihajlo i Malvina Gromann MJESTO IZGRADNJE, ADRESA: , Osijek, Beogradska (danas Alojzija Stepinca) br. 47. PROJEKT DATIRAN: IX. Mjesec 1922. IZVODITELJ GRADNJE: Josip Wein GRAEVINSKA DOZVOLA ZATRA}ENA: 26. IX. 1922 GRAEVINSKA DOZVOLA DOBIVENA: 14. listopada 1922. IZVORI: DAOS, Zbirka graevnih nacrta, Ulica Alojzija Stepinca br. 47.OBJEKT: Obiteljska kua INVESTITOR: Josip Olasz MJESTO IZGRADNJE, ADRESA: Osijek, }abnjak 256, danas Reisnerova 151, PROJEKT DATIRAN: IX. Mjesec 1922 IZVODITELJ GRADNJE: Josip Wein GRAEVINSKA DOZVOLA ZATRA}ENA: 26. 9. 1922. GRAEVINSKA DOZVOLA DOBIVENA: 17. listopada 1922. IZVORI: DAOS, Zbirka odobrenih graevinskih nacrta, Reisnerova 151 OBJEKT: Industrijski objekt - popravne i adaptacijske radnje na tvornici pokustva INVESTITOR: Josip Povischil, MJESTO IZGRADNJE, ADRESA: Osijek, Vinkova ka cesta b. b. PROJEKT DATIRAN: IV. Mjesec 1923. IZVODITELJ GRADNJE:- GRAEVINSKA DOZVOLA ZATRA}ENA:- GRAEVINSKA DOZVOLA DOBIVENA:- IZVORI: DAOS, Graevni ured, Osijek, graevne dozvole, projektanti, br. Knjige 2439, nacrt nedostajeOBJEKT:, Poslovni objekt - dogradnja pisarne i spremiata INVESTITOR: Emil elikovi MJESTO IZGRADNJE, ADRESA: Osijek, Gundulieva br. 3, PROJEKT DATIRAN: VII. Mjesec 1923 IZVODITELJ GRADNJE: Fran Funtak GRAEVINSKA DOZVOLA ZATRA}ENA: 10. VIII. 1923., pa opet 13.10. 1927. GRAEVINSKA DOZVOLA DOBIVENA: 17. 8. 1923., pa opet 9.11.1927 IZVORI: DAOS, Zbirka odobrenih graevinskih nacrta, 30c Gundulieva ulica, neparni brojevi, Gundulieva 3  Popis ilustracija: Kua Podmenik, }upanijska 33, nacrt pro elja, Kua Podmenik, }upanijska 33, tlocrt prvoga kata i presjek Kua Podmenik, danaanje stanje Kua Stankovi, Reisnerova 142, pro elje Kua Stankovi, Reisnerova 142, tlocrt prvoga kata Kua Stankovi, danaanje stanje Kua Gromann, ul. Alojzija Stepinca br. 47., pro elje Kua Gromann, ul. Alojzija Stepinca br. 47., tlocrt prizemlja Kua Gromann, ul. Alojzija Stepinca br. 47., tlocrt prvoga kata i presjek Kua Gromann, danaanje stanje 1 Kua Gromann, danaanje stanje 2 Kua Olasz, Reisnerova 151, pro elje *Izvori nazna eni u katalogu djela identi ni su izvorima projektne dokumentacije koja se ovdje objavljuje. Suvremene fotografije objekata snimio autor lanka BIBLIOGRAFIJA: Knjige i lanci u asopisima: Viktor Ambrua, Viktor Axmann i izgradnja modernog Osijeka (doktorski rad  NSK), Zagreb, 1997. Koren i, Mirko; 1979, Naselja i stanovniatvo SR Hrvatske 1857.-1971, Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, knjiga 54, Zagreb Alastair Duncan, Art  deco, Thames and Hudson, London, New York, 1995. Grgur Marko Ivankovi, secesijski duh u arhitekturi i ~ivotu Osijeka, Muzej Slavonije, Osijek, prosinac 1994.  sije anj 1995. Secesija slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, katalog izlo~be, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Zavod za znanstveni i umjetni ki rad u Osijeku, Osijek, listopada 2001. Tomislav Premerl, Hrvatska moderna arhitektura izmeu dva rata, nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1989. }arko Domljan, Hugo Ehrlich, Druatvo povjesni ara umjetnosti Hrvatske, Zagreb, 1977. lanci u novinama i kalendarima: ***bez oznake strane, reklama za tvrtku Davida Taubnera, }idovski kalendar 5682.-5683, Osijek, 1921., Tiskara Antuna Rotta, Nakladnik Josip Weisz ***Novogradnje, Hrvatski list, Osijek, br. 33, 25. 4. 1920., str. 3 ***Anketa za rjeaenje stambenog pitanja u Osijeku, Hrvatski list, br. 123. 23.12.1920., god. 1., str.3 ***Anketa o stambenom pitanju, Hrvatski list, Osijek, br. 125, 28. 12. 1920., str. 3 ***Pogodnosti za novogradnje, Hrvatski list, Osijek, br. 43., 23. 2. 1921., str. 3 *** Svinjci  ljudski stanovi , Osje ki reporter, br. 2., 27. 2. 1922., str. 6-7. ***Spekulacije s graevinama, Osje ki reporter, br. 20, 3. 7. 1922., str. 2 ***Lihvarenje sa stanovima u Osijeku, Osje ki reporter, br. 27., 21. 8. 1922., str. 3 ***Skupatina gradskog zastupstva  Ruaenje bedema i gradnja akole u Novom gradu , Hrvatski list, br. 265, 21.11.1922., str. 2 ***Graevni razvitak grada Osijeka, Hrvatski list, br. 292. (708.), 24. 12. 1922., str. 23 ***Besteuerung der leerstehenden Baugruende, Die Drau, Nr.2., 3.1.1923., str. 2-3 ***Zur Demolierung der Festungswaelle, Die Drau, Nr. 21., 26.1.1923., str. 2-3 *** Hrvatski list, Osijek, br. 79 (792), 1. 4. 1923., str. 3 ***Vjesnik osje ke oblasti, br. 1., 15. 1. 1926, str. 11 Arhivski izvori: Dr~avni arhiv Osijek (DAOS), Gradsko poglavarstvo Osijek, Zbirka graevnih planova i nacrta DAOS, Gradsko poglavarstvo Osijek, knjige Zavi ajnika grada Osijeka Sa~etak: lanak obrauje segment opusa vukovarskoga arhitekta Frana Funtaka, koji je ovaj ostvario u Osijeku u prvoj polovini dvadesetih. Opus je nevelik, sveukupno 6 objekata, uglavnom privatnih stambenih i najamnih zgrada podignutih na rubovima osje koga Gornjega grada, koji se tada intenzivno urbaniziraju potaknuti poreznim mjerama i niskom cijenom graevinskoga materijala zahvaljujui pretrpanosti tr~iata opekom dobivenom ruaenjem Tvre. Objekte obilje~ava oblikovno izuzetno ista uporaba art-deco oblikovnoga rje nika, poput prozora trapezastoga oblika, neklasi no rijeaenih polustupova, motiva aesterokuta, itd. u rjeaenju unutraanjega prostora takoer se osjea sna~an upliv modernih shvaanja  velika se pozornost obraa i na nusprostorije  kupaonu, toalet, kuhinju, itd. cjelokupan Funtakov opus u Osijeku realiziran je u toku 1922. i 1923. godine  Koren i;1979, 487.  ***Novogradnje, Hrvatski list, Osijek, br. 33, 25. 4. 1920., str. 3  ***Anketa o stambenom pitanju, Hrvatski list, Osijek, br. 125, 28. 12. 1920., str. 3  ***Anketa za rjeaenje stambenog pitanja u Osijeku, Hrvatski list, br. 123. 23.12.1920., god. 1., str.3, Anketa je glasila:  Povodom tim da nestaaica stanova u gradu Osijeku iz dana u dan biva sve vea, a posljedice njene sve se viae osjeaju i sve te~e djeluju na sveukupni privredni, a i moralni ~ivot, gradsko zastupstvo, uviajui to, zaklju ilo je u svojoj skupatini od 1. studena 1920. da se to pitanje temeljito i ato prije prou i i da se potra~i na in, kako bi se toj nevolji temeljito i ato prije predusrelo. U tu se svrhu saziva anketa iz svih slojeva graanstva i po mnijenju njihovu postupat e se dalje. Stoga gradsko poglavarstvo moli sve korporacije i lica, da se prime ove teake i asne zadae i da kao lanovi ankete porade: konkretne prijedloge stave za rjeaenje stambenog pitanje u Osijeku. Anketa e se sastati u gradskoj vijenici, u nedjelju dne 26. o. Mj. U 10 sati prije podne.   ***Pogodnosti za novogradnje, Hrvatski list, Osijek, br. 43., 23. 2. 1921., str. 3  ***Besteuerung der leerstehenden Baugruende, Die Drau, Nr.2., 3.1.1923., str. 2-3  Joa i tijekom 1922. naslovi tipa  Svinjci, ljudski stanovi, gotovo da su uobi ajeni u osje kome tisku, ***  Svinjci  ljudski stanovi , Osje ki reporter, br. 2., 27. 2. 1922., str. 6-7.  Veliki dio opeke od razgradnje zidova Tvre nije upotrijebljen za zidanje kua u samome Osijeku, ve i u susjednim selima iji su se stanovnici u velikom broju okoristili ovim jeftinim, ali kvalitetnim materijalom  ***Skupatina gradskog zastupstva  Ruaenje bedema i gradnja akole u Novom gradu , Hrvatski list, br. 265, 21.11.1922., str. 2 &  Radnicima, koji su voljni sebi graditi kue, neka se dade vaditi ciglu iz bedema, a polovica nek im se dade za gradnju. Oni bi gradili kue, samo bi im grad morao dati gotove prozore, vrata i crijep. Jedna bi takova kua stajala 40.000 K. Dosad s javilo preko 100 radnika. Vratili bi novac gradu za 10 godina.  , isto i  Zur Demolierung der Festungswaelle Die Drau, Nr. 21., 26.1.1923., str. 2-3  ***Spekulacije s graevinama, Osje ki reporter, br. 20, 3. 7. 1922., str. 2  Novine tako izvjeauju o jednome osje kome oakaru (dakle financijeru gradnje objekata na uglu ulice  takvi su bili vrlo unosni jer su omoguavali smjeataj veega broja stanova), koji je lani sagradio jednokatnicu s 5 stanova i sada naplauje pretjerane stanarine. U ***Lihvarenje sa stanovima u Osijeku, Osje ki reporter, br. 27., 21. 8. 1922., str. 3  Tako ondaanje novinstvo izvjeatava:  U Gornjem gradu isto no od Beogradske ulice, nastala je ciela nova gradska etvrt. Podignute su zgrade poput ljetnikovca i mnoge ukusne prizemnice. Od Reisnerove tvornice pa sve do }abnjaka, gdje je prije godinu dana bila pusta ledina, danas tamo stoji potpuno izgraena ulica. U tome dijelu ni e upravo sada i jedna jednospratnica. Centralni dio Gornjeg grada ukraaen je s nekoliko lijepih viaespratnica. ***Graevni razvitak grada Osijeka, Hrvatski list, br. 292. (708.), 24. 12. 1922., str. 23.  Funtak studira 1901.  1905. Politehniku, najprije u Grazu, pa u Budimpeati. I prije zavraetka akolovanja 1903. po inje se baviti projektiranjem mostova u armiranom betonu, materijalu za kojeg se je tijekom studija specijalizirao, kao jedan od prvih arhitekata uope u Hrvatskoj. Tijekom jedanaestogodianjeg rada u tvrci Josip Banheyer i sin projektirao je sedamdesetak ato veih, ato manjih mostova posvuda po Hrvatskoj, te pojedine stambene i javne objekte u Vukovaru (kalvinsku crkvu, maarsku akolu, stari vodotoranj). Nakon odlaska iz tvrtke i osnivanja vlastitog poduzea isprva se i dalje nastavlja baviti mostogradnjama, projektiravai najvei armirano-betonski most Hrvatske, preko Velikog Struga na cesti koja spaja Novsku s Jasenovcem, te nekoliko reprezentativnih objekata u Vukovaru (vilu za zemunskog ljekarnika Hinka Streima i paviljone  kioske na gradskoj tr~nici). Raspad Austro-ugarske i nastanak nove jugoslavenske dr~ave isprva je pogodovao gospodarskom razvitku Vukovara  rast graevinske djelatnosti omoguio je Funtaku da se ne mora viae u tolikoj mjeri baviti projektiranjem mostova, kao ranije, te se on posveuje ponajprije gradnji javnih i privatnih zgrada u Vukovaru, poput reprezentativnih kua Pfeffermann, Ofner, Milankovi, Steiner, Kuhner.  Posljednja dvojica sinovi su ranijih Funtakovih poslodavaca, vlasnika tvrtke Josip Banheyer i sin, Viktora Karlovskog i Huga Stubenvolla  Ovaj tekst, kada upotrebljava pojam art-deco, tada se ponajprije referira na takvo, su~eno,  anglosaksonsko poimanje rije i  ***bez strane, reklama za tvrtku Davida Taubnera, }idovski kalendar 5682.-5683, Osijek, 1921., Tiskara Antuna Rotta, Nakladnik Josip Weisz  DAOS, Zbirka graevnih nacrta, }upanijska 33.  Kua je na~alost poruaena u posljednjemu ratu  }arko Domljan, Arhitekt Ehrlich, str. 105.  DAOS, GPO, Zbirka graevnih nacrta, Reisnerova ulica 142.  DAOS, GPO, Fond br. 6., knjiga br. 1502., Zavi ajnici grada Osijeka, str. 360  Veza izmeu soba nije hodnik, ve se ni~u jedna iza druge, povezane vratima  DAOS, Zbirka graevnih nacrta, Ulica Alojzija Stepinca br. 47.  DAOS; Graevinski ured Osijek, graevne dozvole  projektanti, br. Knjige 2439, br zapisnika 248/1922.  Koji, kako je navedeno, nisu izvedeni  DAOS, GPO, Fond br. 6., knjiga br. 1502., Zavi ajnici grada Osijeka, str. 780, ime Mihajlo Grmann  DAOS, GPO, Fond br. 6., knjiga br. 1504., Zavi ajnici grada Osijeka, str. 599, ime Josip Olasz  DAOS, Zbirka odobrenih graevinskih nacrta, Reisnerova 151  DAOS, Zbirka odobrenih graevinskih nacrta, Reisnerova 151, odluka br. 7085, 26. 3. 1923.  ***Vjesnik osje ke oblasti, br. 1., 15. 1. 1926, str. 11., autor lanka doslovno ka~e  To bijaae doba graevne konjunkture, te takoer u to doba spadaju pokusi sa raznim uobi ajenim opekama, kao ato su na pr.  Lex i  Ambi itd& . Ove uobli ene opeke proizvaale su se na samom gradiliatu iz betona, te su imale za cilj u initi se neovisnim od ciglana, te na taj na in takoer omoguiti ubrzanje same gradnje, kao i pojeftiniti graevnih troakova. Ove opeke proizvaale su se veinom kao auplje opeke i imale su jednu zlu stranu, da su im rebarca bila odviae tanka, te tako lahko izvrgnuta prijelomu, a i stabilitet takovoga zida nije bio bez svakoga prigovora.  DAOS, GPO, Fond br. 6., knjiga br. 1504., Zavi ajnici grada Osijeka, str. 663, ime elikovi Emil  DAOS, Zbirka odobrenih graevinskih nacrta, Gundulieva 3  DAOS, Graevni ured, Osijek, graevne dozvole, projektanti, br. Knjige 2439.  *** Hrvatski list, Osijek, br. 79 (792), 1. 4. 1923., str. 3 bd  ^`68,4V4@@@@AAA"A$A(A*A6A8ADAFAVA\AjAlA|AAAAAAAAAAAAAB BPHHHIJKRRRR|S~S*T,T&U8[<[ hIO6]hIOjhIO0JUhmHsHhmH sH hCJjh0JUhjh0JCJU hCJD"" #"#R###($f$$%|%~% $If^$ $If^a$ $If^ & F $If ~%%% &l&&&'t'''|||| $If^ $If^ & F $If]kd$$Ifl,#H$064 la ''4((")f)))`**||| $If^ $If^ & F $If]kd$$Ifl)#H$064 la **"+T++$,b,,---|||r  $If $If^ $If^ & F $If]kd$$Ifl #H$064 la --N...>/h///0||| $If^ $If^ & F $If]kd$$Ifl#H$064 la 00$1Z112J22P3$4&4||||| $If^ $If^ & F $If]kd $$Iflf#H$064 la &4(4*4,4T4V44*5h55"6b66J778^888 & F]kd$$Ifl #H$064 la89999 : :H:J:;"<<=??@@@@@ BBbC DDZEEFG & F & FGPHHI"JJJJJJtKKKLRRR|S*T<[[\^_crd[[[\\]^^____`*cggjjjrktkjuluvv~wwwwwwwwwwwwwwwwwwwx"x.x@xNxPx\x^xhxlx~xxxxxxxxxXy hBhIOjhBhIO0JH*U hIO6]hBhIO\jhIO0JUhIOmHsHhIOjhIO0JH*UIrkjuv~wxxXyy*zzf{{| }}~…<چXZ\XyZyyy*z,zzzf{h{{{|| }}}}~~|…ą<>چ܆XZ\hhOIE hIO6]hIOjhIO0JU$,1h. A!"#$n% $$If!vh5H$#vH$:V l,065H$4$$If!vh5H$#vH$:V l)065H$4$$If!vh5H$#vH$:V l 065H$4$$If!vh5H$#vH$:V l065H$4$$If!vh5H$#vH$:V lf065H$4$$If!vh5H$#vH$:V l 065H$4@@@ NormalCJ_HaJmHsHtH<@< Naslov 1$$@&a$CJ >A@> Zadani font odlomkaZi@Z Obi na tablica :V 44 la .k. Bez popisa @P@@ Tijelo teksta 26]\C@\ Uvu eno tijelo teksta$`a$CJ$tH >&@> Referenca fusnoteH*PB@"P Tijelo teksta, uvlaka 3$a$B@2B  Tekst fusnote CJaJtH Z 1@$=QL&H)n2<U=8>G Nnxby&zD|N  !]=z= X T^KxR%( KNEFGHXYelu\-./bcH '@S"$)++++4W;X;Y;b;c;DOMU\`$ck|mpwG|lmlmnopqrs (S}Ո+Lc5NJ%mn&RnjȌɌ9rɍMN׎_  OӐ&\$IJyN͔DEFhi?PD™o?@ABSUVl <Х.5Aqβ ZS{A~ڵrָb000000p0p@00p00000000000000000000000000000000000000+0+0+(0+0+00X;0X;80X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X; 0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X; 0X;  0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X; 0X;  0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X; 0X;  0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X; 0X;  0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X; 0X;  0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X; 0X; 0X;0X;0X;0X; 0X; 0X; 0X; 0X; 0X; 0X; 0X; 0X; 0X; 0 X; 0 X; 0 X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X;0X; 0X; 0X; 0X; 0X; 0X; 0X; 0X;0X;0X;0X;0X; 0X; 0X; 0X; 0X; 0X; 0X; 0X; 0X; 0X; 0 X; 0 X; 0 X; 0 X; 0 X;0X;0X;0X;0X; 0X; 0X;0000@0p@0@0@0@0@0@0@0p@0@0@0@0@0p@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00#Z<[Xy\ae.!~"~%'*-0&48Grk\bdfZc$)*1Y]^dloptagSh Xh # ) c!i!!!!!("1"O"R"S"X"b"o""".%6%%%%&& & &&3(;()$)&)*)+)5)8);)<)G)e)l)))*"*4*=*I*P*Q*X*b*h*******`+m+++1,4,7,<,,,,,,,------.. ......^/h/i/o/0000111111528292>222=3@3A3F3333344*424444444556 6667 7777777Z8e8m8v8y8888;;;$;;;<<!<(<====f>s>v>>>>>>>>>?I????? @@5@<@@@@@AANA[AAABBCCIIKKMMMMMMMMO O;O>O?OIOOOOOOO-P8P;PFPPPPPPPQQQQ RRyRRRRRS;SGSSSSSTTUUU VVWXXXYZYcYfYpY]_f_` ```bbcccc*d2d3d;dTd\dceleeeeeee ff0f6f7f?f^fffofxfyfffffffg gghhMhThqh|hhhhhhhiiiiRjZjkkllilllmlqlllllm m!m&m.m9mqmymmmmmnn6q?qcrfrgrprrrrr3s;suvv vvvx x3x>xHxPxwx}xxx]yayzzW|b|||||}}}}}}9~D~~~~~~DNQWyeksy#'&։%,-4kst|ŠƊRZ[c‹ɋ֋!%Œ.7Ďώ Տ%-T\Ðؐ +28@AIahnvw ).0:!'06y!#)*-.4Zc low}Ɩϖ֖זݖޖ nrٛ278?(2=HV<>ߧ[bR\pxBO#)/¯yѰ۰!$()4[^_cñű̱ͱϱбֱױݱޱ #$)+45:;@²6Aϳ׳س<>شߴ ;@oyֶ8BǸиDHWYdekltu[\,/acG H &'?ARS""$$))++++44V;Y;a;c;DDNMOMUU\\``#c%ckk{m|mppwwF|G|kmks '(RS|}ԈՈ*+KLbc45ƊNJ$%ln%&QRƌɌ89qrȍɍLN֎׎^_  NOҐӐ%&[\#$HJxyMN͔̔CFgino>BRSTVXkn ;>ϥҥߧ.047@CpsͲв Y\RUz}ߴ@C}ٵܵqtոظad%%%%L&M&889V;V/05bV dragan damjanovicdragan damjanovicdragan damjanovicdragan damjanovicDragan{O,PdVEpBw. }{2x"VS7<KfmER :^`.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.h^`.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.S7pBw.}{2{O,mERK         3{OIEBIOr>:lsmnȌɌMN Vb@PVL #%*,7;<ER\@@@@@,@4@t@@<@N@R@\@`@v@~@@@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"qmQ!^P!r4dC3QH?B6Osje ki opus vukovarskoga arhitekta Frana Funtaka 1922dragan damjanovicDragan$      Oh+'0 ( 8D ` l x7Osjeki opus vukovarskoga arhitekta Frana Funtaka 1922sjedragan damjanovicarragragNormaldDragand5agMicrosoft Word 10.0@40@Ɂ@.՜.+,0  hp|   k!QA 7Osjeki opus vukovarskoga arhitekta Frana Funtaka 1922 Naslov  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~    Root Entry F |DžData 1TableQWordDocument.SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8 CompObjk  FDokument Microsoft Worda MSWordDocWord.Document.89q