Pregled bibliografske jedinice broj: 169146
Prirodne šume hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj
Prirodne šume hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj // Natural Forests in the Temperate Zone of Europe - Values and Utilisation, International Conference, Abstracts / Hamor, F. D., Commarmot, B. (ur.).
Birmensdorf : Rakhiv: the Carpathian Biosphere Reserve and Swiss Federal Research Institute, 2003. (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 169146 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prirodne šume hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) u Hrvatskoj
(Natural forests of pedunculate oak (Quercus robur L.) in Croatia)
Autori
Matić, S., I. Anić, M. Oršanić
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Natural Forests in the Temperate Zone of Europe - Values and Utilisation, International Conference, Abstracts
/ Hamor, F. D., Commarmot, B. - Birmensdorf : Rakhiv : The Carpathian Biosphere Reserve and Swiss Federal Research Institute, 2003
Skup
Natural Forests in the Temperate Zone of Europe - Values and Utilisation
Mjesto i datum
Mukachevo, Ukrajina, 13.10.2003. - 17.10.2003
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Quercus robur L.; natural regeneration; shelterwood system; natural forests; oak virgin forests
Sažetak
Šume hrasta lužnjaka prostiru se na 10% (201739 ha) površine hrvatskih šuma. Danas se na 95% te površine gospodari s prvom, drugom i trećom generacijom hrastovih šuma, računajući od prvih sječa u prašumama slavonskoga hrasta lužnjaka. Sastojine su nastajale pomlađivanjem pod zastorom krošanja starih stabala, oplodnim sječama. Na jednoj petini površine, sastojine su starije od 120 godina. Površina šuma hrasta lužnjaka koje su izuzete iz šumskoga gospodarenja jer imaju isključivo zaštićeni ili zaštitni karakter iznosi 10468 ha (5%). Među njima je prašumski rezervat Prašnik na površini od 58 ha. U radu su uspoređeni rezultati komparativnih istraživanja u rezervatima i gospodarskim sastojinama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Ciljevi istraživanja bili su: a) usporediti strukturu, način pomlađivanja i flornu građu prašumskih i gospodarskih sastojina ; b) utvrditi kako je dosadašnje gospodarenje utjecalo na prirodnost gospodarskih šuma hrasta lužnjaka. Rezultati pokazuju kako zbog načina postanka, njege, pomlađivanja, florne građe, strukturnih značajki i očuvanosti staništa prirodnost gospodarskih šuma hrasta lužnjaka nije narušena u usporedbi sa rezervatima. Rezultati potvrđuju kako se primjenom načela zagrebačke škole silvikulture formiraju prirodne gospodarske šume.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Šumarstvo
