Pregled bibliografske jedinice broj: 166629
Ima neka tajna (?) veza: Jezik-čitanje-pisanje
Ima neka tajna (?) veza: Jezik-čitanje-pisanje // Zbornika radova sa znanstveno-stručnog skupa s međunarodnom suradnjom / Bacalj, Robert (ur.).
Zadar: Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece Sveučilišta u Zadru, 2004. str. 103-118 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 166629 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ima neka tajna (?) veza: Jezik-čitanje-pisanje
(There is some secret (?) connection: Language-reading-writing)
Autori
Vancaš, Mirjana ; Ivšac, Jasmina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornika radova sa znanstveno-stručnog skupa s međunarodnom suradnjom
/ Bacalj, Robert - Zadar : Stručni odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja predškolske djece Sveučilišta u Zadru, 2004, 103-118
Skup
"Dijete, odgojitelj i učitelj"
Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 21.05.2004. - 22.05.2004
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
jezik; čitanje; pisanje
(language; reading; writing)
Sažetak
Ispitivanjem fonemske svjesnosti u djece predškolske dobi prikupili smo podatke o značaju i relativnoj težini različitih zadataka za ispitivanje ove vještine. Pokazalo se da postoje razlike u načinima rješavanja zadataka, odnosno da je moguće koristiti drugačije postupke i strategije u njihovu rješavanju, pri čemu oni nisu jednako učinkoviti. Ishod poznavanja strategija pridonosi fonološkoj, a na temelju nekih drugih istraživanja (Vancaš, 1999) i cjelovitoj jezičnoj kompetenciji, i time svojevrsno određuje uspjeh u početnome čitanju. Potvrđena je statistički značajna povezanost varijabli fonemske svjesnosti u periodu prije polaska u školu i varijabli čitanja ispitanih u prvome razredu. Najveći stupanj povezanosti s obilježjima tehnike čitanja pokazuje uspješnost u glasovnoj sintezi i analizi te u baratanju fonemima, dok je prepoznavanje prvoga i zadnjega glasa manje vezano uz početno čitanje. Razlog je tome postojanje razvojnoga slijeda usvajanja ovih oblika svjesnosti, a čija pojavnost utječe na njihove međusobne veze. « ; Temeljniji» ; , razvojno raniji oblici fonemske svjesnosti samo su posredno, preko kasnijih i « ; naprednijih» ; oblika fonemske svjesnosti, vezani uz uspjeh u početnome čitanju. Djeca s različitim razinama usvojenosti fonemske svjesnosti postižu drugačije rezultate na zadacima čitanja. Pravac veze govori o slijedu: dobra svjesnost fonema pred polazak u školu – dobri rezultati početnoga čitanja neosviještenost fonema pred polazak u školu – loši(ji) rezultati početnoga čitanja, a čime se razina usvojenosti ovoga oblika fonološke obrade može smatrati dobrim pokazateljem rizika za nastanak teškoća odnosno poremećaja čitanja ili disleksije. Ovi pravci veza potvrđeni su i rezultatima regresijske analize (Vancaš, 1999) te brojnim istraživanjima (Stanovich, 2000). Odnos slovo-glas u hrvatskome jeziku i pismu pretežno je 1:1 (jedno slovo jedan glas) te je proces dekodiranja lakši nego u kulturama s nefonetskim pismima. Kako proces nije « ; kontaminiran» ; dodatnim pravilima vezanima uz fonemska okruženja, ovladavanje fonemima na način uspješne analize i sinteze, te baratanja fonemima podloga je usvajanju odgovarajuće tehnike čitanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
