Naslov
Nepovoljne posljedice primjene lijekova i želja za informacijama
(Adverse Drug Events and Desire for Information)

Autori
Janković, Iva

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
12.09

Godina
2003

Stranica
120

Mentor
Jadrijević-Mladar Takač, Milena

Neposredni voditelj
Duggan, Catherine ; Bates, I

Ključne riječi
Lijek; nepovoljne posljedice primjene lijeka; neželjeni učinci lijeka; informacije o lijekovima; želja za informacijama; farmaceutska skrb; odnos ljekarnik-pacijent; potrebe pacijenta; ''opseg želja za informacijama'' (EID); percepcija pacijenta o korisnos
(Drug; Adverse drug event (ADE); Adverse drug reaction (ADR); Drug information; Desire for information; Pharmaceutical care; Pharmacist-patient relationship; Patient needs; Extent of information desired (EID); Patients' perception about the utility of medic)

Sažetak
Sažetak: Istraživanje se odnosi na validaciju pacijent-respondent skala prilagođenih mjerenju opsega pacijentove percepcije o korisnosti lijekova (PUM), zabrinutosti radi oboljenja (AI) i pacijentove želje za informacijama (EID). Cilj istraživanja bio je ispitati odnos između nepovoljnih posljedica primjene lijeka i želje za informacijama o lijekovima. Dizajn studije uključuje provedbu standardiziranih intervjua pacijenata i prikladnu statističku analizu. U radu su opisane osobne i demografske karakteristike pacijenata, njihove potrebe za informacijama i percepcija o korisnosti lijekova, te njihov utjecaj ispitan primjenom kvalitativnih i kvantitativnih metoda na opažanje nepovoljnih posljedica primjene lijekova. U studiju je uključeno 120 pacijenata s pet glavnih odjela London Royal Hospital. Znakovita povezanost pronađena je između bodova EID skale (''opseg želje za informacijama'') i starosne dobi (p<0.001), broja lijekova (p=0.028), trajanja bolesti (p=0.043), stupnja naobrazbe (p=0.040) i alergije (p=0.009), čime je valjanost ove metode potvrđena. Skale, AI (''zabrinutost zbog oboljenja'') i PUM (''percepcija pacijenata o korisnosti lijekova''), nisu se pokazale valjanima u procjeni zabrinutosti zbog oboljenja i percepcije pacijenata o korisnosti lijekova. Da li povećano znanje utječe na lakše opažanje nepovoljnih posljedica primjene lijekova ili je prethodno negativno iskustvo to što pacijentima povećava želju za informacijama, ostaje i dalje otvoreno pitanje, te su potrebna daljnja istraživanja. Abstract: The study deals with validation of patient's respondent scales adopted to measure a patients' perception about the utility of medicines (PUM), anxiety about illness (AI), and extent of information desired (EID). The aim of the study was to explore the association between adverse drug events (ADE) and extend of information desired (EID). The study design included standardised interviews of patients and appropriate statistical analysis. The paper describes patient characteristics and demographics, their information requirements, perception of medicines, and how they all influence on the incidence of adverse drug events, using both qualitative and quantitative methods. Patients were successfully recruited at five general medical wards in London Royal Hospital (n=120). Significant associations were found between EID scale sores and age (p<0.001), number of medicines (p=0.028), duration of illness (p=0.043) and educational status (p=0.040) and allergy (p=0.009), therefore the validity of the scale was confirmed. AI (anxiety about illness) and PUM (patients' perception about the utility of medicines) scales were not considered. As a reliable tool for assessing anxiety about illness and patients' perception to the utility of medicines. Is it increased knowledge that makes high scores identify an ADE more easily or the previous experience of an ADE that increase a patients' desire for information, still remains opened and needs further exploration.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Farmacija

POVEZANOST RADA