Pregled bibliografske jedinice broj: 163590
Modeliranje ravnoteže kapljevina-kapljevina u vodenim dvofaznim sustavima
Modeliranje ravnoteže kapljevina-kapljevina u vodenim dvofaznim sustavima, 2004., magistarski rad, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije, Zagreb
CROSBI ID: 163590 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Modeliranje ravnoteže kapljevina-kapljevina u vodenim dvofaznim sustavima
(Modeling of liquid-liquid phase equilibria in aqueous two-phase systems)
Autori
Gršković, Petar
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Mjesto
Zagreb
Datum
28.10
Godina
2004
Stranica
65
Mentor
Rogošić, Marko
Neposredni voditelj
Rogošić, Marko
Ključne riječi
vodeni dvofazni sustav; ravnoteža kapljevina – kapljevina; ravnoteža para – kapljevina; polietilenglikol; amonijev sulfat; HPLC; modificirani NRTL model; modificirani Pitzerov virijalni model
(aqueous two-phase system; liquid - liquid equilibria; vapor - liquid equilibria; polyethylene glycol; ammonium sulfate; HPLC; modified NRTL model; modified Pitzer virial model)
Sažetak
Eksperimentalno je određena ravnoteža kapljevina – kapljevina (LLE) za vodeni dvofazni sustav voda – polietilenglikol – amonijev sulfat pri atmosferskom tlaku i temperaturi 25 C. Opisani su detalji eksperimentalnog postupka. Ravnotežni sastavi određeni su metodom kapljevinske kromatografije visokog učinka (HPLC). Dobiveni su rezultati uz znatno odstupanje od bilance polietilenglikola i amonijevog sulfata kao posljedica sustavne pogreške neutvrđenog uzroka. Korigirani rezultati dobro se slažu s literaturnim podacima. Istražena je primjenjivost modificiranog NRTL i modificiranog Pitzerovog virijalnog modela za opis fazne ravnoteže istraživanog sustava. Osobita pozornost posvećena je regresiji parametara modela. Razmatrana je mogućnost određivanja parametara samo na osnovi dostupnijih eksperimentalnih podataka o ravnoteži para – kapljevina (VLE), no utvrđeno je da, za uspješan opis LLE, u postupku regresije ipak treba koristiti i LLE podatke. Pokazalo se da optimalne vrijednosti parametara nisu jedinstvene što se pripisuje znatnoj prilagodljivosti modela i nedovoljno opsežnom skupu eksperimentalnih podataka na osnovi kojeg su određene vrijednosti parametara. Preporuča se korištenje čim raznolikijeg i opsežnijeg skupa eksperimentalnih podataka za regresiju parametara te oprez pri ekstrapolaciji modela. Razmatrani modeli primjenjivi su za opis i VLE i LLE podataka pri čemu se virijalni model pokazao uspješnijim. U predviđanju utjecaja molekulske mase polimera na faznu ravnotežu rezultati također daju prednost virijalnom modelu. Nedostaje bolje razumijevanje povezanosti modela i vrijednosti parametara s fizičkom slikom sustava koje bi omogućilo razvoj učinkovitijeg postupka regresije parametara te utemeljeniju procjenu kvalitete modela i uspješniju primjenu u praksi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kemijsko inženjerstvo