Pregled bibliografske jedinice broj: 162500
Rizični čimbenici kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti u Hrvatskoj
Rizični čimbenici kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti u Hrvatskoj // Liječnički vjesnik. Četvrti hrvatski kongres o aterosklerozi s međunarodnim sudjelovanjem. Knjiga sažetaka.
Zagreb: Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko društvo za aterosklerozu, 2003. str. 4-5 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 162500 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rizični čimbenici kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti u Hrvatskoj
(Risk Factors for Cardiovascular and Cerebrovascular Disease in Croatia)
Autori
Čubrilo-Turek, Mirjana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Liječnički vjesnik. Četvrti hrvatski kongres o aterosklerozi s međunarodnim sudjelovanjem. Knjiga sažetaka.
/ - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko društvo za aterosklerozu, 2003, 4-5
Skup
Četvrti hrvatski kongres o aterosklerozi s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 14.05.2003. - 17.05.2003
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
rizični čimbenici; kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti; Hrvatska
(risk factors; cardiovascular and cerebrovascular disease; Croatia)
Sažetak
Među deset najvažnijih uzroka mortaliteta u Hrvatskoj u samom vrhu nalaze se ishemička bolest srca (17.90%) i cerebrovaskularne bolesti (16.82%). Bolesti uzrokovane aterosklerozom u Hrvatskoj imaju vosoku stopu smrtnosti u odnosu na većinu europskih zemalja. Najvažniji rizični čimbenici za nastanak kardiovaskularne (KVB) i cerebrovaskularne bolesti (CVB) na koje se može utjecati čine: hipertenzija, pušenje, hiperlipidemija, diabetes, debljina i stresni način života, dok se na dob, spol i pozitivnu anamnezu ne može utjecati. Dijabetičari s hipertenzijom imaju dvostruko veći rizik za nastanak KVB i CVB. Gotovo 50% dijabetičara ima hipertenziju. Intolerancija glukoze kao izolirani rizični čimbenik nalazi se kod 30% osoba. Često se kod jedne osobe viđa više rizičnih čimbenika zajedno. U Hrvatskoj hipertenziju ima 28% populacije. Poznato je da 30% populacije uopće ne zna da ima hipertenziju, dok kod 30% nije dobro kontrolirana. Prema epidemiološkim meta-analizama svako sniženje sistoličkog krvnog tlaka od 12 do 1 mm Hg tijekom 4 godine snižava kardiovaskularni rizik za 21%, moždani udar za 37%, ukupni kardiovaskularni mortalitet za 25% i 13% sniženje svih mortaliteta. U cijelom svijetu debljina danas predstavlja jedan od najvećih javno-zdravstvenih problema s epidemijskim razmjerama. Nepovoljni su podaci za debljinu i u Hrvatskoj, više od 41% populacije ima prekomjernu tjelesnu težinu, dok je >18% pretilo. Cilj prevencije KVB i CVB je promjena stila života, svakodnevna tjelesna aktivnost, prestanak pušenja, kontrola krvnog tlaka i diabetesa, što pridonosi sniženju nastanka moždanog udara i do deset puta, ali i kardiovaskularnih bolesti u cjelini.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Etnologija i antropologija
