Pregled bibliografske jedinice broj: 162012
Hiperlipidemija kao čimbenik rizika u nastanku kolecistolitijaze
Hiperlipidemija kao čimbenik rizika u nastanku kolecistolitijaze // Liječnički vjesnik. Četvrti hrvatski kongres o aterosklerozi s međunarodnim sudjelovanjem. Knjiga sažetaka.
Zagreb: Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko društvo za aterosklerozu, 2003. str. 36-36 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 162012 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hiperlipidemija kao čimbenik rizika u nastanku kolecistolitijaze
(Hyperlipidemia as a Risc Factor for Colecistolitiasis)
Autori
Strinić, Dean ; Luetić, Krešimir ; Marić, N ; Belošić-Halle, Željka ; Čala, Krešimir ; Čubrilo-Turek, Mirjana ; Bago, Josip ; Pilaš, Vladimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Liječnički vjesnik. Četvrti hrvatski kongres o aterosklerozi s međunarodnim sudjelovanjem. Knjiga sažetaka.
/ - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor, Hrvatsko društvo za aterosklerozu, 2003, 36-36
Skup
Četvrti hrvatski kongres o aterosklerozi s međunarodnim sudjelovanjem
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 14.05.2003. - 17.05.2003
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
hiperlipidemija; kolecistolitijaza
(hyperlipidemia; colecistolitiasis)
Sažetak
Uloga povišenih vrijednosti serumskih lipida, odnosno LDL kolesterola i ukupnog kolesterola (TC) kao čimbenika rizika u nastanku kolecistolitijaze je dvojbena i nedovoljno istražena. Svrha ovog istraživanja bila je uvidjeti postoji li korelacija između patoloških vrijednosti LDL i ukupnog kolesterola s kolecistolitijazom. U istraživanju je bilo uključeno 117 bolesnika, od kojih je ispitivana skupina brojila 62 bolesnika s patološkim vrijednostima serumskih lipida (53%). Kriterij svrstavanja bolesnika u tu skupinu bili su sukladni smjernicama National Cholesterol Educational Program, Adult Treatment Panel III (LDL kolesterol >4.14 mmol/L i/ili ukupni kolesterol >5.18 mmol/L). Kontrolnu skupinu činili su bolesnici s normalnim vrijednostima lipidograma, n=55 (47%). Svim bolesnicima učinjen je ultrazvučni pregled gornjeg abdomena, kao zlatni standard u dijagnosticiranju kolecistolitijaze. Od 62 bolesnika s patološkim lipidogramom, njih 17 (30.9%) imali su kolecistolitijazu, dok je preostalih 46 bolesnika imalo uredan ultrazvučni nalaz žučnjaka (69.1%). U kontrolnoj skupini (55 bolesnika) s normalnim lipidiogramom, u njih 9 (16.4%) smo verificirali kolecistolitijazu, a u preostalih 36 bolesnika ultrazvučni nalaz žučnjaka je bio uredan (83.6%). Između ispitivane i kontrolne skupine nije bilo značajne razlike u dobi, spolu i indeksu tjelesne mase. Iz ovog je razvidno da je u bolesnika s patološkim lipidogramom signifikantno češća učestalost kolecistolitijaze (p<0.05). Budući da su preliminarni rezultati našeg istraživanja ukazali na značajnu korelaciju između hiperlipidemije i učestalosti kolecistolitijaze, držimo da bi se poremećaj u vrijednostima serumskih lipida (LDL, TC) mogao uzeti u obzir kao čimbenik rizika u nastanku kolecistolitijaze.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Profili:
Vladimir Pilaš
(autor)
Mirjana Čubrilo-Turek
(autor)
Krešimir Luetić
(autor)
Josip Bago
(autor)